Dobri vinogradari znaju da je za dobro vino važna kvalitetna vinova loza, pravo zemljište i dovoljno sunca. U vinogradima u Srbiji, osim već prepoznatljivih francuskih, sve više je starih, autohtonih, ali i novostvorenih sorti grožđa, čime se prate prohtjevi hedonista i turista za novim mirisima i ukusima vina.

Vina iz Srbije na međunarodnim natjecanjima, sve češće osvajaju nagrade, i staju rame uz rame sa onim svjetskim.

Prema poslednjim statističkim podacima u Srbiji je 22.000 hektara pod vinogradima, ali ta brojka se uvećava s obzirom na to da se svake godine podižu novi zasadi vinove loze, navodi Tomislav Ivanović.

Srbija, kao i cijeli Balkan, prati svjetske trendove jer su u svjetu trenutačno na cijeni autentična vina tako da je velika potražnja za vinima napravljenim od autohtonih sorti grožđa, što za Srbiju znači - prokupac, tamjanika, skadrka, bagrina i druge sorte koje se stoljećia gaje na ovim prostorima.

Balkan je pravi centar diverziteta Evrope, zato što na jako malom prostoru ima jako puno različitih sorti vinove loze i klimatskih uslova, jer Balkan se bukvalno prostire i dodiruje i Jadransko more, i Sredozemno more, i Karpate... Tako da postoji veliki potencijal da se iskažu u proizvodnji različitih vina, dodaje Ivanović.

Kada se govori o prostoru Balkana, mora se uzeti u obzir Rumunjska, Bugarska i Moldavija koje su veliki proizvođači vina, kao i Sjeverna Makedonija. Ali kada se govori o kvalitetu, može se reći kako je prilično ujednačen i da cijeli prostor može na sebe skrenuti pažnju kvalitetnim i autentičnim vinima.

Šansa za Srbiju je da se pozicionira kvalitetom. Do sada smo prošli kroz dve faze. Kada je krenula renesansa srpskog vinarstva, krajem 20. veka, tada je fokus bio više na internacionalnim sortama vinove loze. Međutim, sada je trend obrnut i mnogo više su zastupljene autohtone sorte, podsjeća Ivanović, ali dobro je što postoji i jedno i drugo, jer se u vinarstvu trendovi smjenjuju s godinama.

Tamjanika

Tamjanika se u Srbiji gaji više od pet stoljeća, a kada se neka sorta u jednom podneblju gaji stotinama godina, kada je uzgajaju desetine pokoljenja, ona postaje dio kulturne baštine i identiteta. Za njen opstanak i popularnost najzaslužniji su vinari iz Župe.

Od ove sorte grožđa nastaje vrlo jako, desertno, muskatno, izuzetno aromatično vino. Zato, valjda, od kako je nastala, tamjanika i ima oreol najmirisnijeg grožđa i vina.

"Wine Vision by Open Balkan"

Početkom rujna u Beogradu će se održati Međunarodni sajam vina u okviru inicijative Otvoreni Balkan.

Najveći broj vinarija koje će se naći na ovo sajmu će biti iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, ali čitava manifestacija je otvorena i za vinarije iz drugih zemalja regije - od Slovenije, do Rumunjsle i Moldavije. Pored toga, najavljen je dolazak vinarija iz drugih svjetskih regija.
Ovaj događaj ima veliki značaj ne samo za našu zemlju, već i za čitavu regiju i udruženim snagama vinarstvo u čitavoj regiji postaje vidljivije i bolje se promoviše, ističe Ivanović.

Organizatori manifestacije su Beogradski sajam, Privredna komora Srbije i Savez vinara i vinogradara Srbije.

U okviru sajma će biti i ocjenjivanje vina iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, po pravilima svjetskih vinskih natjecanja i zato će predsjednica žirija biti Engleskinja Caroline Gilby, poznato ime u svijetu vina. Pored nje, doći će još pet istaknutih svjetskih stručnjaka koji imaju zvanje "master of vajn", što se u vinskom svijetu smatra jako prestižnom titulom.