Tridesetak vinara okupljenih u udruženju Graševina Croatica, premijerno su u Zagrebu predstavila vina berbe 2022. godine (En Primeur 2023.), koja je, bila dosta dobra unatoč klimatskim nedaćama, kao što je suša, nedostatak radne snage i značajno poskupljenje repromaterijala, a koja će tek biti ponuđena na tržištu nakon što su ih kušali vinski profesionalci.
Obično je mladih vina u kategoriji onih vrhunskih dva do tri posto, a ove godine je to više od 10 posto mladih vina, sorte graševine, što ukazuje da će to biti odlična vina, kazao je uvodno zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH-a) prof.dr.sc. Krunoslav Karalić na otvorenju tradicionalne smotre održane u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Uvode se vinski nadzornici u četiri vinske regije

Prema njegovim riječima, za pomaka u trženju vina u Hrvatskoj, nužna je njegova što točnija evidencija proizvodnje, što će ubuduće biti posao vinskih nadzornika u četiri vinske regije. Dodao je da će njihove sjedište biti u Istri, Dalmaciji, a za Slavoniju u Kutjevu i Iloku.

Kako se moglo čuti, do traženih podataka o urodu može se doći na dva načina. Prvi je što se tiče procjene prinosa po vinogradima, a drugi je na osnovu izjave samih vinara. No, ukoliko neće biti vina na odležavanju u vinskom podrumu, a posebno se to odnosi na crna vina, to će se smatrati kršenjem propisa. Osim toga, tržište će se dodatno urediti putem proizvodne specifikacije za površine koje imaju zaštićene oznake izvornosti, čiji se urod procjenjuje na 12 do 13 t po ha, što je danas blizu 7000 biljaka po ha te je rodnost veća.

Karalić je najavio i stručnu pomoć Centra za vinarstvo i vinogradarstvo HAPIH-a iz Osijeka, gdje će se sredinom lipnja, u svim slavonskim županijama, odnosno u Kutjevu, Iloku, Orhovici i Osijeku, održati premjerno međunarodna manifestacija GROW s ciljem promocije graševine.

Predsjednik udruge Graševina Croatica mr. Josip Pavić kazao je Graševina Croatica po proizvodnji najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti, napominje, proizvode između 87-95 posto kvalitetnih i vrhunskih vina.
Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 posto ukupnih površina, a pokriva čak 40 posto domaćeg tržišta. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija, istaknuo je Pavić.

Godišnje se uvoze 20 milijuna litara vina

Govoreći o trendovima na domaćem tržištu vina, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, kazao je da se blago smanjuje uvoz vina, koji na godišnjoj razini iznosi zadnjih desetak godina više od 20 milijuna litara, a povećava njegov izvoz, koji je za prvih deset mjeseci prošle godine, rastao po stopi od 8 posto. Naime, domaća potrošnja vina, uključujući i onu turističku iznosi 100 milijuna litara vina godišnje, dok domaća proizvodnja iznosi 75 milijuna litara, a iz uvoza dolazi u prosjeku 25 milijuna litara vina godišnje.

Dodao je da prosječna cijena po litri domaćeg vina u izvozu iznosi 4,2 eura, što je dva i pol puta više od uvoznih vina. On je najavio i strukturne promjene, kao što je osnivanje krovne marketiške organizacije na razini države, po uzoru na Austriju i Mađarsku, koja će snažnije stati iza promocije hrvatskih vinara, bilo da se radi o izvozu vina ili brendiranju ukupne enogastro destinacije.

Izvješće Graševine Croatice o prošloj berbi, predstavio je dr. sc. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi, koji je kazao da konkretni podaci potvrđuju uspješnu, ali izazovnu berbu 2022. zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.

Vinari na inflatornom udaru

Nakon predstavljenog izvješća, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, na kojem je Žaklina Jurišić iz HGK kazala da iz Kosova i Sjeverne Makedonije, stižu najjeftinija vina u Hrvatsku, ali i da je došlo do promjene u strukturi uvoza, jer se smanjuje onaj u rinfuzi, a povećava uvoz mirnih vina u boci, koji sada čine 51 posto ukupnog uvoza vina.
Direktor PO Vina Kvarnera Žarko Stilin, drži da svi trebaju stati iza Acijskog plana hrvatskih vina, te drži nužnim povećati edukaciju, kako konobara u ugostiteljstvu tako i među distributerima vina, koji se sve više oslanjaju na uvoznu radnu snagu iz Indije i Bangladeša.

Član Uprave vinarije Kutjevo Dino Galić drži kako će se vinari, koji su prošle godine bili suočeni sa značajnim povećanjem cijene gnojidbe vinograda, bila ona konvencionalna ili organska, jer su njezini troškovi bili povećani 200 do 300 posto, kao i sa većom cijenom repromaterijala, kao što su boce i čepovi, koji je rastao do 50 posto, a zaštitna sredstva od 50 do 100 posto, ove godine naći na inflatornom udaru. Pored toga smatra da je nužno veće ulaganje u prodajne kanale, odnosno marketing, što je sada na razini pet posto, što nije dovoljno za samostalni izlazak vinarija na zahtjevnija zapadna tržišta.