Prosječan, pa i malo upućeniji ljubitelj vina će se osjećati zbunjeno i zastrašeno prilikom odabira vina za dar ili za serviranje uz večeru.

Spadate li među one koji uživaju zabavljati druge, ali vam nedostaje određena količina znanja o vinima?

Postoji bezbroj, često kontradiktornih informacija o tome kako odabrati vino, kako ga spariti s hranom, a u današnje vrijeme postaje nužno imati bar temeljna znanja o vrstama vina, o načinu procjene i ocjene tj. treba znati razlučiti osrednje vino od izvrsnoga.

Dok će se većina ljudi zadovoljiti igranjem na sigurno, to možda i neće uvijek biti najoptimalniji izbor! Postoji nekoliko faktora koji određuju kako odabrati vino, a ovdje ćemo se pokušati zadržati na temeljnom znanju o vinu, koje bi moglo pomoći unaprijediti vaše razumijevanje različitih vrsta vina, time vam olakšati i odabir.

Bili na večeri u otmjenom restoranu ili pripremali objed doma, znanje o sparivanju vina s hranom je jednako korisno i bitno. Određena vina idu uz određena jela i donošenje odluke o uravnoteženoj kombinaciji može biti znatno lakše ukoliko znate osnovne značajke vina.

Vrsta grožđa od kojega se pravi vino, u nas poznata kao "sorta" je najznačajniji faktor kod okusa vina. Ipak, na okus utječu i drugi čimbenici, kao što je zemlja, izloženost suncu, klima, način rukovanja i fermentacije grožđa, vrsta kvasca, mjesto i dužina odležavanjavina itd. itd.

Vrste vina

Dvije su osnovne vrste vina: Bijela vina i Crna, tj. Crvena vina. Sva su vina proizvedena od grožđa ali ipak, različiti okusi su nastali kombinacijom raznih utjecaja i procesa, od utjecaja tijekom samoga uzgoja grožđa do dodavanja aditiva, načina proizvodnje i procesa odležavanja. Glavna razlika između crnog i bijelog vina je u tome što se kod crnoga vina u proces pravljenja vina, pored voćnoga soka, uključuju i opne, peteljke i sjemenke crnog ili crvenog grožđa. Bijelo vino se može napraviti od grožđa bilo koje boje, ali se, pri proizvodnji, koristi samo pročišćeni grožđani sok. Općeprihvaćeno je kako su crna vina teža dok su bijela vina lakša, tj. slađa.

Kada je vino spravljeno na način da pri vrenju proizvodi i ugljični dioksid onda se radi o pjenušcu. Pjenušac koji dolazi iz francuske pokrajine Champagne je ono vino kojega svi znamo kao šampanjac. Ova vina mogu i dalje biti kategorizirana kao slatka i suha, što se obično mjeri po ljestvici: od 00 (vrlo suha) do 6 (vrlo slatka).

Dakle, prva stvar koju ćete uraditi pri odabiru, jeste suziti vaš izbor kako bi znali na koja svojstva se usmjetiti dalje.

Sadržaj Tanina u vinu

Tanini su ključni sastojak vina,posebno izražen kod crnih vina, i predstavlja temelj svake vinske kritike. Tanini dolaze od grožđanih peteljki, opni i sjemenki. Tanini kod mladoga vina doprinose gorkom okusu, dok odležanim vinimaa daju suptilnost. Također, "dužina" vina, tj. količina vremena prisutnosti osjećaja okusa nakon gutanja, je stavka koju trebate razmotriti. Ovo se može naučiti i razlučiti samo u praksi, nakon što kušate nekoliko vina.

Kiselost vina

Raznovrsne su kiseline pristne u vinu i ključne su za njegovu dugovječnost ali i za okus. Viša kiselost čini vino oporim; dok niža kiselost odlikuje vina koja će se, vrlo vjerojatno, pokvariti u kratkom vremenskom razdoblju. Kiselost, kada se u vinu nalazi u pravom omjeru, doprinosi isticanju svih ostalih aroma u vinu, uključujući i nijanse vića, začina i biljki. Okus vina kojega biste opisali kao oštro, osvježavajuće, okrjepljujuće, svježe, živo..., je tu zahvaljujući njegovoj kiselosti.

Sadržaj alkohola u vinu

Vjerojatno ste čuli o vinima punoga tijela, što je izravna mjera njihovog alkoholnoga sadržaja. varijacije na temu "punoće" vina su učestale kao i varijacije količine masnoće u mlijeku. na svakoj ćete etiketi zamijetiti postotak alkohola u jedinici mjere, što određuje punoću tijela kako slijedi:

• 7.5% - 10.5% lako tijelo
• 10.5% - 12.5% srednje puno tijelo
• 12.5% i više - puno tijelo (vrlo visok alkohol)

Čitanje vinske etikete

Ovo je možda i najbitniji korak za vinoljupca amatera, budući da će etiketa ponuditi mnoštvo informacija, poput vrste, sorte, okusa, regije, godišta... Isplati se pročitati vinareve preporuke na samoj boci, budući da iste često mogu biti vaš vodič, pa i kada se radi o sparivanju s hranom. Iznad svega, vino će na sebi imati oznaku kvalitete, što viša oznaka, po pravilu to je i bolje vino. Na zapadu, posebno u Americi je uvriježeno bodovanje gdje je 100 maksimalan broj, u ovome slučaju ne treba ići na vina koja imaju manje od 80 bodova.

Godište vina

Godiše se jednostavno odnosi na godinu kada je vino napravljeno. Budući da u nekim godinama vrijeme bolje utječe na sazrijevanje grožđa, te godine će donijeti i bolje vino. Količina kiše u vremenu neposredno pred berbu u pravilu određuje količinu šećera u grožđu i, stoga, utječe na okus. Vjeruje se kako je 1990 bila odlična godina za sva vina, tako da, ukoliko želite nekoga impresionirati, naručite to godište i opasnost pogrešnog izbora se značajno smanjuje! Ali, imajte na umu, starije vino ne znači nužno i bolje vino, posebno ukoliko su boce buteljirane od loše berbe.

Gdje kupovati

Vrlo je važno kupovati vino kod trgovaca koji vode brigu dostojnu vrhunskoga vina, ili ga kupovati izravno od vinarija. Visoke i niske tempretaure, izloženost suncu, značajna tempreaturna odsupanja nisu dobri za vino.

Prije no što kupite, uvjerite se kako je vino napunjeno do grlića boce, da čep ne nastoji izaći van i da nema znakova curenja.

Vino je obljubjena tema među gastronomima već dugo dugo vremena, i čak i ukoliko niste pasionirani vinoljupac, često može dobro doći znati nešto o njemu. Postoje brojne značajke koje utječu na odabir vina i ove navedene su samo neke od njih. Upućenost u osnove vinskih sorti, odležavanjai okusa će svakako dodati novu dimenziju vašem vinskom doživljaju.

Nadamo se kako će ovaj članak poslužiti kao učinkovit uvod u odabir vina, sukladno vašem ukusu i proračunu!

Komentari (0)

RSS feed komentara

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

manje | veće

Obavijesti putem emaila (samo registrirani korisnici)

Pročitah i slažem se sa uvjetima komentiranja.

Dodaj komentar Pregled