Stvarno mislim da bi Hrvatsko zagorje moglo funkcionirati kao Istra, maštao je Tomislav Bolfan dok smo u restoranu njegova peterosobnog hotela na Vinskom vrhu, s fantastičnim pogledom na brda, šume i vinograde na sve četiri strane svijeta, pili nagrađeni Libertin Sauvignon iz 2009. godine i raspravljali o vinarskim i turističkim potencijalima tog pitoresknog i zapuštenog dijela Hrvatske.
Dva vina Tomislava Bolfana, rizling iz kasne berbe iz 2008. i sauvignon iz 2009. godine, osvojila su brončane medalje na Decanterovu svjetskom prvenstvu 2010. (službeni popis nagrada bit će objavljen u utorak 18. svibnja). Bolfanov rajnski rizling iz regularne berbe 2008. dobio je, pak, srebrnu medalju na natjecanju u Bruxellesu.
Hrvatska su vina unatrag pet godina osvojila niz Decanterovih medalja, od toga petnaestak zlatnih, kao i bezbroj drugih međunarodnih priznanja, no Bolfanov uspjeh vrijedi istaknuti zbog dva razloga.
Suha vina iz Zagorja
Prvo, radi se o novoj vinariji, koja se na tržištu ozbiljnije pojavila tek s berbama iz 2007. godine, da bi se već s vinima iz 2008. godine izborila za ugledne nagrade.
Drugo, riječ je o prvim suhim vinima iz Hrvatskog zagorja koja su osvojila relevantna međunarodna priznanja.
Naime, najtrofejniji hrvatski vinar, Zagorac Boris Drenški, proizvodi isključivo predikatna vina.
Bolfanova vina prva su zagorska suha vina koja su ušla u viši kvalitativni rang. Utoliko Bolfan uistinu može postati predvodnik prvog ozbiljnijeg razvojnog ciklusa zagorskog vinarstva, koje je danas, usprkos velikom broju registriranih proizvođača, u nacionalnim okvirima beznačajno.
Tomislav Bolfan rođen je 1962. u Zagrebu, u Vrapču, gdje je pohađao osnovnu školu. Poslije srednje škole upisao je Višu tehničku, pa je postao inženjer elektrotehnike. Pretkraj osamdesetih otvorio je privatnu firmu, koja je uskoro prerasla u veće poduzeće. Danas je vlasnik Elaba, trgovine električnom i elektroničkom opremom.
Rizlinški konvertit
Bolfan se za vina zainteresirao početkom devedesetih, kada je krenuo obilaziti vinske sajmove i vinske regije. Ističe da je na njegovu strast prema vinu utjecao i časopis Svijet u čaši, čiji je pretplatnik od prvoga broja.
Tomislav Bolfan petnaestak je godina razmišljao o ulasku u vinski biznis. Odlučio se 2006. godine, kada je na vinskom sajmu u Bedekovčini doznao da se prodaje imanje iznad sela Hrašćina: to su imanje posjedovali jedna Zagorka i njen suprug Nijemac. Gospodin je umro igrajući tenis, pa je gospođa odlučila da se više ne može brinuti o vinogradu koji je već imao 35 tisuća čokota, uglavnom rajnskog rizlinga.
Bolfan je uskoro kupio uistinu izvanredno pozicionirane vinograde, ukupno dvadeset hektara. Posadio je i niz drugih sorti, od sauvignona do crnog pinota, no sada priznaje da je postao rizlinški konvertit: "Fascinira me ta sorta, osobito njen razvoj u boci", kaže Bolfan, koji u posljednje vrijeme posjećuje njemačku pokrajinu Rheingau.
Bolfanovi vinogradi izgledaju upravo uzorno, kao vinogradi rizlinga u Njemačkoj ili Austriji. Vinski podrum ne ostavlja dojam svemirskog broda, ali je sasvim korektan, a hotel s individualno uređenim sobama, i s vrlo ambicioznim kuharom (osobito za kriterije zagorskog ugostiteljstva), uživa u prednosti svog položaja na samom vrhu brda, s kojeg se katkad vidi i do tridesetak kilometara uokolo.
