U izboru 125 najboljih vina u svijetu iz 2022. godine poznati vinski magazin Decanter uvrstio je i četiri etikete s prostora ex-YU.

U pitanju su dva bijela vina, Carsko vino 2018 Podrumi Vukoje 1982 i Malvazija 2020 Edi Simčić, oba sa po 93 poena.

Carsko vino Vukoje - Grand Cru se pravi na najboljem položaju za žilavku u Carskom vinogradu Ušće. Sortni sastav je nepromjenjen kao u doba Austrougarske monarhije, kada je ovo vino bilo službeno vino Carskih dvorova, 93% žilavka i 7% bena. U ovom vinu moderna tehnologija je prilagođena tradicionalnom načinu proizvodnje. Carsko vino odležava 24 mjeseca u akaciji i šest mjeseci u hrastovim buradima. Ovi vinogradi se ručno obrađuju i za ovo vino se koristi probrana berba grožđa.

Boje je starog zlata sa zelenom refleksijom, mirisa vinogradarske breskve, dunje, vaniličnih tonova, cimeta, hercegovačkog bilja i rosnog hercegovačkog kamena. Okus veoma mineralan i kremast, izuzetno elegantan sa lijepim skladom slatkog i kiselog koji mu garantuju dug zavšetak i besmrtan život u našim čulima.

Među crvenim vinima na listi su i Single Vineyard Merlot 2018 Klet Brda (93 poena) i Kratošija 2021 Tikveš (91 poen).

Vranac rezerva Vukoje 2015 je od strane James Sucklinga, koji je jedan od najpoznatijih svjetskih vinskih kritičara, proglašeno kao najbolje ocijenjeno regionalno vino.

Jutros je do nas stigla vijest da je u 73. godini preminuo Zvonimir Tomac, izniman čovjek, vinar i zasigurno jedna od najznačajnijih figura plešivičkog vinogorja. Slobodno ga možemo nazvati pionirom te osobom koja je upravo Plešivicu isprofilirala kao idealno mjesto za proizvodnju pjenušaca.

Osim toga, Zvonimir Tomac oduvijek se zalagao za čuvanje tradicije i starih sorti, a iz te se ljubavi rodila i posebna ljubav prema biodinamici i prirodnim vinima pa je danas vinarija Tomac iznimno cijenjena i na tom području.

Pamtit ćemo ga kao vrijednog čovjeka koji je dane najradije provodio u vinogradu te ga se najčešće moglo sresti na traktoru. Kako je svojevremeno pisao naš vinski ekspert Saša Špiranec, Zvonimir Tomac imao je strahovit talent za trgovinu i osjećaj za dizajn, među prvima imao je etikete koje su odskakale od svega do tada viđenog, ali brižnost kojom je održavao vinograde, pa svojedobno i pravodobno prepoznavanje Plešivice kao mjesta idealnog za proizvodnju pjenušaca, glavni su razlozi koji su Tomce doveli do statusa jedne od najvažnijih vinarija u zemlji.

Kada smo 2017. godine kod obitelji Tomac bili u berbi, Zvonimir Tomac ispričao nam je kako su mu u prvim vinarskim koracima najviše su pomogli savjeti mentora Jambrovića i Nežića. Naime, krajem 80-tih godina Jambrović se kao školovani inženjer vinogradarstva okrenuo malim vinarima i krenuo ih educirati. U svom vinogradu imaju je zelenac od kojeg je proizveo 120 l vina i pobjeđivao na svim natjecanjima.

Zvonimira su privlačile njegove nagrade pa je htio i sam proizvesti vino koje će biti toliko dobro. Naime, u to vrijeme vrlo malo ljudi je razumjelo zašto je Jambrovićevo vino drži cijenu od 10 maraka dok su svi drugi prodavali po 1 marku. Uz Jambrovića od velike pomoći bio je i Nežić koji zasadio prethodno spomenuti vinograd zelenca, a Zvonimir Tomac ga je igrom slučaja uspio kupiti od njegove supruge.

Inače, ova obitelj niže uspjehe još od 30-tih godina prošlog stoljeća kad se proizvodnjom vina bavila Zvonimirova majka Aleksa, dok je prvi vinograd posađen još 1928. nakon povratka Zvonimirovog oca iz Amerike.

Tridesetak vinara okupljenih u udruženju Graševina Croatica, premijerno su u Zagrebu predstavila vina berbe 2022. godine (En Primeur 2023.), koja je, bila dosta dobra unatoč klimatskim nedaćama, kao što je suša, nedostatak radne snage i značajno poskupljenje repromaterijala, a koja će tek biti ponuđena na tržištu nakon što su ih kušali vinski profesionalci.
Obično je mladih vina u kategoriji onih vrhunskih dva do tri posto, a ove godine je to više od 10 posto mladih vina, sorte graševine, što ukazuje da će to biti odlična vina, kazao je uvodno zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH-a) prof.dr.sc. Krunoslav Karalić na otvorenju tradicionalne smotre održane u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Uvode se vinski nadzornici u četiri vinske regije

Prema njegovim riječima, za pomaka u trženju vina u Hrvatskoj, nužna je njegova što točnija evidencija proizvodnje, što će ubuduće biti posao vinskih nadzornika u četiri vinske regije. Dodao je da će njihove sjedište biti u Istri, Dalmaciji, a za Slavoniju u Kutjevu i Iloku.

Kako se moglo čuti, do traženih podataka o urodu može se doći na dva načina. Prvi je što se tiče procjene prinosa po vinogradima, a drugi je na osnovu izjave samih vinara. No, ukoliko neće biti vina na odležavanju u vinskom podrumu, a posebno se to odnosi na crna vina, to će se smatrati kršenjem propisa. Osim toga, tržište će se dodatno urediti putem proizvodne specifikacije za površine koje imaju zaštićene oznake izvornosti, čiji se urod procjenjuje na 12 do 13 t po ha, što je danas blizu 7000 biljaka po ha te je rodnost veća.

Karalić je najavio i stručnu pomoć Centra za vinarstvo i vinogradarstvo HAPIH-a iz Osijeka, gdje će se sredinom lipnja, u svim slavonskim županijama, odnosno u Kutjevu, Iloku, Orhovici i Osijeku, održati premjerno međunarodna manifestacija GROW s ciljem promocije graševine.

Predsjednik udruge Graševina Croatica mr. Josip Pavić kazao je Graševina Croatica po proizvodnji najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti, napominje, proizvode između 87-95 posto kvalitetnih i vrhunskih vina.
Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 posto ukupnih površina, a pokriva čak 40 posto domaćeg tržišta. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija, istaknuo je Pavić.

Godišnje se uvoze 20 milijuna litara vina

Govoreći o trendovima na domaćem tržištu vina, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, kazao je da se blago smanjuje uvoz vina, koji na godišnjoj razini iznosi zadnjih desetak godina više od 20 milijuna litara, a povećava njegov izvoz, koji je za prvih deset mjeseci prošle godine, rastao po stopi od 8 posto. Naime, domaća potrošnja vina, uključujući i onu turističku iznosi 100 milijuna litara vina godišnje, dok domaća proizvodnja iznosi 75 milijuna litara, a iz uvoza dolazi u prosjeku 25 milijuna litara vina godišnje.

Dodao je da prosječna cijena po litri domaćeg vina u izvozu iznosi 4,2 eura, što je dva i pol puta više od uvoznih vina. On je najavio i strukturne promjene, kao što je osnivanje krovne marketiške organizacije na razini države, po uzoru na Austriju i Mađarsku, koja će snažnije stati iza promocije hrvatskih vinara, bilo da se radi o izvozu vina ili brendiranju ukupne enogastro destinacije.

Izvješće Graševine Croatice o prošloj berbi, predstavio je dr. sc. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi, koji je kazao da konkretni podaci potvrđuju uspješnu, ali izazovnu berbu 2022. zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.

Vinari na inflatornom udaru

Nakon predstavljenog izvješća, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, na kojem je Žaklina Jurišić iz HGK kazala da iz Kosova i Sjeverne Makedonije, stižu najjeftinija vina u Hrvatsku, ali i da je došlo do promjene u strukturi uvoza, jer se smanjuje onaj u rinfuzi, a povećava uvoz mirnih vina u boci, koji sada čine 51 posto ukupnog uvoza vina.
Direktor PO Vina Kvarnera Žarko Stilin, drži da svi trebaju stati iza Acijskog plana hrvatskih vina, te drži nužnim povećati edukaciju, kako konobara u ugostiteljstvu tako i među distributerima vina, koji se sve više oslanjaju na uvoznu radnu snagu iz Indije i Bangladeša.

Član Uprave vinarije Kutjevo Dino Galić drži kako će se vinari, koji su prošle godine bili suočeni sa značajnim povećanjem cijene gnojidbe vinograda, bila ona konvencionalna ili organska, jer su njezini troškovi bili povećani 200 do 300 posto, kao i sa većom cijenom repromaterijala, kao što su boce i čepovi, koji je rastao do 50 posto, a zaštitna sredstva od 50 do 100 posto, ove godine naći na inflatornom udaru. Pored toga smatra da je nužno veće ulaganje u prodajne kanale, odnosno marketing, što je sada na razini pet posto, što nije dovoljno za samostalni izlazak vinarija na zahtjevnija zapadna tržišta.

U okolici Pitomače, na granici Podravine i Slavonije, nalazi se selo Mala Črešnjevica, gdje je smješten prvi ekološki vinograd ovoga kraja, koji je od davnina imao vino iz kućne radinosti, da bi nekadašnje male kleti postale ozbiljni promotori vinskog turizma tog kraja.
Imamo četiri ha eko vinograda, koji se nalaze na samo tri kilometra od rodne kuće Petra Preradovića, a donedavno prazna zemlja postala je podloga za prostrane vinograde, koji su okruženi sa dva hektara šume, što je važno zbog ekološkog uzgoja, a u plani su i nasadi starih sorti voća, kažu Miro i Ivona Slaviček, koji su ostavili u Zagrebu sigurne uredske poslove i vratili se nu rodni kraj.

Iz ureda u vinograd

Prema njihovim riječima, danas je život na selu bolji od onoga u velikom gradu. Njihovo je, kažu, na samo sat i pol vožnje od Bilogore, gdje se, nažalost, kuća s okućnicom od jednoga ha prodaje za 13.000 eura, ali kupaca nema.
S ovog mjesta puca pogled na Viroviticu, ali i susjednu Mađarsku, a čim uđete u Malu Črešnjevicu, zapitate se kako je moguće da je ovakvo mjesto skoro pa pusto? Istražiti ga možete pješice, biciklom, čak i kajakom, kojim se može sve do Križnice, ističu.

Naime, Ivona i Miro Slaviček mladi su bračni par koji stoje iza etikete eko vina Chresno. Da će 'živjeti od zemlje' znali su oduvijek, čak i onda kad su se iz Pitomače preselili u Zagreb. Sigurna plaća je tada bila u redu, ali u njima je tinjala želja za 'avanturom sa zemljom'.

Vratili su se prije desetak godina, a 2016. otvorili OPG i krenuli saditi vinograd na dva hektara naslijeđene i dva hektara kupljene zemlje. U proljeće 2017. je četiri hektara zemlje prekrilo 17.000 trsova koji danas čine ozbiljan vinograd. Kako se zemlja nalazi uz šumu, a jedini susjedi su divlje životinje, prepoznali su blagodati koje imaju te su zemlji pristupili oprezno, crpeći iz nje prirodne resurse. Bez pesticida i herbicida.

Dio vina proizvedenih na ekološki način

Vinograd vinarije Chresno je tako eko vinograd, jedini u ovom kraju, a što se tiče uporabe sumpora, tu smo na razini Demeter certifikata iz biodinamike, ističe Miro.

Kontrolira se i lišće u vinogradu

On drži da se ekološku poljoprivredu ne bi smjelo koristiti samo u marketinške svrhe, jer je to neodrživo, već treba i živjeti na takav način. Otkriva da imaju planove kroz petogodišnje razdoblje izgraditi novu vinariju i podrum upravo na vrhu vinograda, jer sada koriste onu od njegova oca. Ističe da je grožđe uzgajano na ekološki način puno života što se na kraju pokazuje i u konačnom proizvodu.
S vinom unosimo sve ono što smo dali u zemlju i sve s čime smo tretirali lozu, pa onda sa sigurnošću možemo reći da su naša puno zdravija nego konvencionalna, napominje dok pokazuje svoj trenutno 'uspavan vinograd'. U njemu ima zasađenih čak 14 sorti i to 4 Piwi sorte muscaris, cabernet blanc, cabernet cortis i solaris, te 10 sorti traminac mirisavi, chardonnay, muškat bijeli, muškat žuti, rajnski rizling, silvanac zeleni, sauvignon blanc, merlot, syrah i cabernet sauvignon.

Budući da je najhladnije razdoblje godine, loza miruje kako bi u proljeće pokazala svu svoju moć i raskoš, a glavna se priča odvija u vinskom podrumu. Probali smo puno toga, a ostao nam je dobrom sjećanju specifični solaris, kojega i jazavci vole u vinogradu. Zvijezda među brojnim etiketama, zbog tržišta, bio je aromatični cabernet cortis rose neobične jantarne boje. Ta vina za sada još nisu na domaćem tržištu toliko prisutna pa se redovito događa "ljubav na prvi pogled" strastvenih vinoljubaca i ovog posebnog vina.

Miro drži da i struka treba ići naprijed da bi mogla pratiti ono što se događa na terenu, jer kad je riječ o bio certifikatu iz Austrije, jako je stroga kontola, te provjera traje šest sati na OPG-u, pa se kontrolira i lišće u vinogradu.

Volim osjetiti grožđe u vinu, a ne drvo

Ne krije da ima svoju filozofiju vina, pa tako voli osjetiti grožđe u vinu, a ne drvo. "Eko grožđe ima i boju, okus i miris", naglašava dodajući da je suša bila lani jaka pa je i urod bio manji, te su napravili 7.500 litara vina, a cilj je za koju godinu imati 25.000. Vinograd, iako ograđen, zna se naći na udaru divljih životinja, prije svih divljih svinja, ali i jelena i srna. No, s obližnje čeke ga vjerno brani Ivanina mama Ivka Buri, koja je vrsna lovkinja, dok tata Branko više voli praviti gulaš.

Čuli smo i da su nedavno slučajno pronašli šest butelja Cabernet Cortis rose iz prve berbe 2018. godine za koje nisu ni znali da ih još imaju.
Kad sam otvorio bocu, iznenadio sam se specifičnim okusom pa mogu reći da mi je to najbolje vino koje smo do sada proizveli, a možda i najbolje koje sam ikada probao. Ostalo nam je još 4 butelje koje ćemo otvoriti u posebnim prilikama. Ovo mi je još više dalo poticaj, jer je pokazalo da ova sorta ima i veliki potencijal za odležavanje, kaže Miro i dodaje kako su on i Ivona na sva svoja vina ponosni znajući da rade poseban proizvod i da posluju u skladu s prirodom.

U to se mogu uvjeriti svi ljubitelji eko vina, koji ih uz najavu mogu kušati. Za sada se sve etikete mogu kupiti na kućnom pragu, po cijeni od sedam eura plus PDV, a distribucija će krenuti prema trgovinama zdrave hrane s tim da, doznali smo, probati ih možete i u jednom restoranu u Zagrebu te nekoliko njih u Podravini.

Šesnaesto izdanje međunarodnog festivala vina i gastronomije "Sarajevo wine fest 2023" bit će održano 9. i 10. veljače u hotelu Holiday od 17 sati.

Ljubiteljima vrhunskih vina i gastro delicija na festivalu će se predstaviti najbolji domaći vinari zajedno sa vinarijama iz regije uz bogatu gastro ponudu.

U sklopu festivala održat će se niz tematskih radionica, čime vinsku kulturu podižemo na veći nivo. Samim tim glavni grad BiH postaje prepoznatljiv kao centar vinske kulture. Očekujemo veliki broj posjetitelja, kao i gostiju sa olimpijskih ljepotica Jahorine, Bjelašnice i Igmana. Svi ste pozvani da svojim prisustvom uveličate ovu prestižnu manifestaciju. Partneri projekta su Hrvatska gospodarska komora, Berlin Chemie i New Life Turkey - kažu organizatori Sarajevo wine festa 2023.

U prvom izdanju podcasta "Imam ideju" portala Bljesak.info u 2023. godini gostuje gospodin Velimir Ereš, direktor i vlasnik Podruma "Vilinka" te Svadbenog salona "Afrodita".

Naglasak smo stavili na vino, tradiciju uzgoja hercegovačkih sorti vinove loze, proizvodnju vina i perspektive te branše u budućnosti.

Erešov vinograd nalazi se na brdu Vilinka, na području sela Sretnice, nadomak Mostara.
Vilinka je na 400 metara nadmorske visine, najveća kota na Sretnicama, a ujedno uz Trtle najviša kota na kojoj je zasađen vinograd u BiH. Nismo slučajno izabrali Vilinku, ta nadmorska visina daje nam veliku osunčanost, strujanje zraka za zaštitu vinograda pa nemamo potrebu za velikim zaštitnim sredstvima i prskanjem, započinje naš gost svoju priču o tom jedinstvenom lokalitetu.

Ova uspješna priča, inače, traje 15 godina, što je relativno kratko razdoblje za tradicionalno poimanje vinarstva i vinogradarstva, ali su vina iz podruma "Vilinka" već dosad osvojila niz domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada, posebice Žilavka koja je nagrađivana zlatnim medaljama na čuvenom londonskom Decanteru.

Naš gost biranim i razumljivim riječima dijeli svoja dosadašnja iskustva, ukazuje na prilike i izazove ove branše, a također u podcastu govorimo o nekim općim problemima privatnog poduzetništva, života u BiH općenito te šansama koje nam budućnost može ponuditi.

Kaže kako domaća vina u BiH još uvijek nisu dovoljno osvojila domaće tržište, te kako upravo tu ima najviše prostora za rast i razvitak proizvodnje vina.

Neke gotovo zaboravljene domaće sorte, primjerice Trnjak, pružaju velike mogućnosti za proizvodnju kvalitetnih vina.
Naš favorit i naša budućnost je Trnjak i on će imati ozbiljno mjesto kod svakog vinara u budućnosti. Sa Blatimo nećemo moći raditi neka ozbiljna crvena vina za odležavanje, međutim Trnjak to može. Za dobro vino vam treba suha tvar, treba vam kiselina, a to Blatina u startu ne može ponuditi. Neki su hercegovački vinari sa sortom Tranjak već napravili sjajne rezultate, kaže naš gost.

Predlažemo da poslušate razgovor u cjelini kako biste čuli i ostale, iznimno zanimljive informacije, ali prije svega iskustva, procjene i vizije za ono što nudi tako uzbudljiva branša kao što je proizvodnja vrhunskih vina.

U sklopu 15. Zagreb VINOcom festivala u Esplanadi održane su dvije uzbudljive vinske radionice pod vodstvom Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina kao najava festivala blatina i žilavki - Blaž koji će se održati u Zagrebu, 11. 5. 2023. godine.

Publika je pokazala veliki interes za ove fundamentalne hercegovačke sorte pa se za obje radionice tražilo mjesto više.

Prva radionica

Prva je nazvana "Žilavka - otisak hercegovačkog teroara", a cilj joj je bio ukazati na širinu stilskih interpretacija i ukupni domet sorte kroz 12 vina izabranih po svojim specifičnostima, a ne isključivo po kvaliteti (ima još žilavki koje zaslužuju biti u ovom izboru ali nisu kako bi se izbjeglo ponavljanje stilova).

Degustacija je otvorena pjenušcem Domano, vinarije Zadro koji je jasno naglasio da uz ozbiljno tijelo žilavka ima dovoljno argumenata u kiselinama i aromatici za proizvodnju pjenušavih vina. Ozbiljan pjenušac koji može biti aperitiv, ali i dobar partner masnijih jela umjerene strukture.

Uslijedile su dvije sjajne žilavke iz 2021. CARSKIH VINA Grgo Vasilj, vrlo sadržajne i zanatski besprijekorno pripremljene. Prva Premium Edition svježa i elegantna, vrlo izravna i potpuno jasnih kontura, dok je druga Limited Edition Gregorius plemenita, koncentrirana, duboka i naglašeno mineralna pokazala svu raskoš sorte.

Zatim je poslužena Vilinka Žilavka Selekcija 2021, ovjenčana zlatom s Decantera koja je najbolje pokazala kako se pravilno koristi hrastova bačva za odležavanje bijelih vina i koliko je žilavka podatna za takvu vinifikaciju. Pamtljivo vino, dugog završetka.

Uzdahe je izmamila žilavka Brkić Mjesečar 2021. koja je ekspresirala nevjerojatnu energiju. Zahtjevno vino za zahtjevna nepca, beskompromisno kreirano u glavi vinara, a proizvedeno po načelima biodinamičke proizvodnje, gotovo bez ikakvih intervencija u podrumu. Ručno prebirane bobice grožđa macerirale su i fermentirale u bačvi da bi po završetku maceracije vino slobodnim padom ušlo u bocu.

Žilavka Ostojić 2020. pokazala je kako vino od ove sorte s vremenom ne gubi na kvaliteti nego naprotiv, dobiva na šarmu. Nešto zreliji mirisi popraćeni vibrantnom mineralnom svježinom i poslovično prisutnom južnjačkom slašću učinili su ovo vinu pristupačnim i ugodnim jednako za prosječne poznavatelje kao i za pasionirane ljubitelje žilavke.

Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba, odličan je primjer kako ova sorta podnosi visoku zrelost, istovremeno sačuvavši dragocjene kiseline. Čiste arome zrelog, bijelog voća pretočene u okusne komponente nude željenu širinu dok mu ekstrakt i viši alkoholi daju potrebnu dubinu.

Matić Žilavka 2019. Selekcija školovana je u hrastovim bačvama uz minimalne enološke intervencije, a s obzirom na godište berbe ostavila je dojam da još ima prostora za razvoj i potvrdila kako ovoj sorti uz pravilan pristup vrijeme itekako može biti saveznik.

Brkić Greda 2019. još je jedno vino bazirano na biodinamičkoj filozofiji, nešto manje ekstremno u maceraciji od ranije spomenutog Mjesečara, ali s jasnim i vrlo preciznim vinoznim mirisom obavijenim najfinijim aromama arancina koji se pojavljuju kao posljedica maceracije. Okus pun i bogat uz iznenađujuću mekoću i slast kada se uzme u obzir način vinifikacije.

Škegro Krš Orange 2018. je ekstremno macerirana, kompleksna i zahtjevna, odležana žilavka namijenjena pasioniranim ljubiteljima ovakvog stila. Jantarne boje, čvrsta i moćna sugerira da je proizvedena od grožđa sa škrte zemlje kao što i naziv vina govori (Krš). Intenzivne, vinozne arome, izražena svježina ogrnuta plaštom omekšalih tanina uz bogati ekstrakt argumenti su dugovječnost ovog "ekstremnog" vina.

Milas žilavka 2016. prkosi vremenu i ukazuje na ogroman potencijal odležavanja ove velike sorte. Iskusno, bezvremensko i bezdimenzionalno vino osim što je moćno i robusno plijeni svježinom i mineralnošću. Odraz karaktera sorte i vinara.

Druga radionica

Druga velika radionica u organizaciji Blaža nazvana je "Blatina - elegantna strana hercegovačkog krša", a cilj je bio odgovoriti na pitanja jesu li opravdane usporedbe s crnim pinotom i kakav je potencijal odležavanja ovih mekanih vina s tvrdog terena.

Vinskim Vremeplovom blatina suvereno su upravljali Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a redom su poslužene:

Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium Edition 2020.
Dodig Blatina Riserva 2019.
Vinarija Domano Blatina 2019.
Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018.
Matić Blatina 2018.
Ostojić Blatina 2017.
Škegro Krš Blatina 2017.
Brkić Crveni mjesečar 2015.
Milas Blatina 2012.

Svako vino je pričalo svoju priču, ali zajednički im je nazivnik elegancija protkana voćnim aromama (prvenstveno višnje, trešnje, borovnice i crvenog ribizla).

Usporedba s crnim pinotom se pokazala nepotrebnom jer osim spomenute elegancije koja ih veže blatina ima dovoljno osobnosti i specifičnosti da ju je doista nepotrebno uspoređivati s drugim sortama.

Drugi upitnik je bio vezan uz potencijal odležavanja na koji su jasno odgovorili Milas 12., Brkić 15., Škegro i Ostojić 17., sve redom moćna i karakterna vina, dok je kod mlađih blatina posve jasno da je vrijeme na njihovoj strani i da im najbolji dani tek dolaze.

Važno je istaknuti i onu najmlađu Grge Vasilja iz 20. koja plijeni energijom i nevjerojatnom zrelošću za tako mlado vino što je pokazatelj da s pravilnim pristupom u vinogradu i podrumu blatina može dati ozbiljna vina već u drugoj godini nakon berbe.

Dodig i Domano s 19-tom su pokazali visoku klasu dok su vinarija Čitluk i Matić s 18-tom uvjerili sve prisutne kako su godine kod blatine uistinu nebitne ako se vinu pravilno pristupa.

Hvale vrijedna inicijativa udruge Blaž da se u Zagrebu predstavi ponos Hercegovine i najavi veliki festival blatine i žilavke u svibnju 2023.