U povodu blagdana Sv. Martina 11. studenog njeguje se tradicionalni pučki običaj simboličkog prevođenja mošta u mlado vino "krštenje vina" prilikom kojeg se priređuju razna događanja i fešte kada se degustira mlado vino.
Istim povodom 22. studenog u K. Kambelovcu u hotelu "Baletna Škola" održat će se manifestacija "Kaštelanska vinska priča - Crljenak kaštelanski". u organizaciji Udruge Šušur i pod pokroviteljstvom Grada Kaštela i TZ Kaštelai, a s ciljem promicanja agroturističke ponude Kaštela.
U prosincu 2001.g. na Zagrebačkom agronomskom fakultetu potvrđeno je da DNK-a crljenka kaštelanskog ima isti genetski profil kao svjetski poznata sorta američki zinfandel, a ista analiza je ponovljena u zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo sveučilišta u Davisu u SAD-u koja je potvrdila da je zinfandel istovjetan sa crljenkom kaštelanskim.
Otkriće kaštelanskog crljenka, kao sinonima vinske sorte zinfandel, učinio je grad podno Kozjaka jedno od najpoznatijih vinskih destinacija u svijetu. Stoga u cilju promocije ovog jedinstvenog brenda, održat će se projekcija filma "Kaštelanska vinska priča - crljenak kaštelanski" i obred "krštenja vina" - pokršavanje mošta u vino uz ceremonijalnu nazočnost hrvatskog vinskog kardinala Vlade Bauera iz Požege koji ima preko 50 godina vinskog staža održavanja ovakvih ceremonija.
U sklopu ove manifestacije održat će se i Sajam vina te slatkih proizvoda. Pozivaju se svi zainteresirani da predstave na sajmu svoje autohtone slatke proizvode poput meda, kolača, džemova, sokova, likera, te zdrave hrane, autohtonih vina i drugih eko proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Program - 22.studeni 2014.g.:
- 10:00 sati - Otvaranje Sajma vina i slatkih proizvoda uz progodni program
- 15:00 - 17:00 sati - Ceremonija pokrštavanja mladog vina uz kulturno zabavni program
- Projekcija filma Kaštelanska vinska priča - Crljenak kaštelanski
- Degustacija jela koja se sljubljuju sa crljenkom kaštelanskim
Sv. Martin je sin rimskog tribuna u Sabariji (u Mađarskoj), prvi katolički svetac koji nije bio mučenik i biskup grada Toursa.
Djetinjstvo je proveo uz oca u jednom vojnom garnizonu u Paviji. Protiv njegove volje, unovačili su ga u carsku gardu. Usred zime, našao se pred vratima grada Amiensa u Galiji te susreo siromaha prosjaka, koji je od njega zatražio milostinju. Nemajući kod sebe novaca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je polovicu svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san vidjevši samoga Gospodina, zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: "Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin." Martin kao rimski vitez bio je skroman i ponizan da je čak znao svom poslužitelju koji je bio rob očistiti obuću i postupati kao s bratom.
Nakon vojne škole, Martin se zaredio za egzorcista, pa se vrativši kući preobratio majku na kršćanstvo. Pošavši u Milano gdje se vodila duhovna borba protiv krivovjeraca arijanacabranio je vjeru u Kristovo božanstvo i u njegovu istobitnost s Ocem zbog čega je prognan.
Godine 370. izabran izabran je za biskupa grada Toursa. O njemu se govorilo "da je bio vojnik na silu, biskup po dužnosti, a monah po izboru".
Kao biskup Martin se prihvatio evangelizacije među Galima organizirajući dobrotvorne akcije, smirivajući duhove unutar Crkve, pružajući otpor protiv uplitanja građanske vlasti u čisto crkvene poslove. Uvijek je bio blizu siromašnih i progonjenih te se smatra zaštitnikom vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka.
Jedno od hrvatskih legendi kaže da u bitci kod Kisega između malobrojnih hrvatsko-mađarskih snaga predvođenih Nikolom Jurišićem protiv mnogobrojne turske vojske, žene i djeca su molili sv. Martina za pomoć i uskoro su turski vojnici pobjegli videći konjanika s plamenim mačem.
