U prethodnih desetak godina u Lijevču polju je niklo više od 80 novih vinograda. Radi se o vinogradima, koji se prostiru na površini od dva do pet hektara, a proizvedeno vino uglavnom se plasira na tržištu BiH.
Ovdašnja vina su tražena i na inostranom tržištu, a nekoliko trgovačkih lanaca iz Rusije izrazilo je interesovanje da otkupi oko 50 posto vina, koje se na godišnjem nivou proizvodi u Lijevču polju, na području Laktaša, Srpca i Gradiške.
Vinski kult
Vinari tvrde da se na ovim prostorima ponovo budi vinski kult, dodajući da država koja nema kvalitetna vina ne uživa ni veliki ugled u svijetu. Napominju da prosječan stanovnik BiH godišnje popije manje od 10 litara vina, što je znatno ispod evropskog prosjeka i ističu kako raduje podatak da u posljednje tri godine laganim intenzitetom raste nivo prodaje vina u ovom regionu.
Miroslav Đukić iz Slatine kod Laktaša, pitomog sela smještenog na granici Župe i Lijevča polja, jedan je od najpoznatijih proizvođača vina u banjalučkoj regiji. Prve čokote vinove loze zasadio je na porodičnom imanju, u neposrednoj blizini poznatog banjskog centra Slatina, početkom 1990. godine, a sada se njegov vinograd sa oko 10.000 čokota, koji je u punom rodu, prostire na oko dva hektara. Na sajmovima u BiH osvajao je brojne nagrade za kvalitet svojih vina.
"Sarađujem i sa kooperantima, koji imaju vinograde na površini od 3,5 hektara. Izgradio sam savremenu vinariju i polako stvaramo uslove za povećanje postojećih kapaciteta", kaže Đukić.
Prema njegovim riječima, nema većih problema ni oko plasmana vina na ovdašnjem tržištu.
"Na ovim prostorima dolazi do promjene klimatskih uslova. Zemljišta na ovom području su topla i to je jedan od preduslova za proizvodnju kvalitetnog grožđa", objašnjava Đukić.
Porodični biznis
U vinariji poznatog vinara iz Slatine proizvode se uglavnom bijela vina, koja su, kako kaže, najviše tražena u ljetnom periodu, dok je zima rezervisana za crvena vina.
"Oko 70 posto proizvodnje u vinariji odnosi se na bijela vina. Od bijelih vina proizvodimo "Rajnski rizling", "Šardone" i "Sovinjon", a od crvenih "Pino", "Frankovku", "Kaberne sovinjon" i "Merlo". Ovo je porodični biznis, koji zahtijeva mnogo vremena i ljubavi. Vino je svojevrsni kulturološki fenomen i kompletna civilizacija je nazamisliva bez vina, a kroz vino je prožeta naša poezija i umjetnost. Raduje me što se i sve više komšija u slatinskom kraju odlučuje na proizvodnju vina, jer vinogradarstvo na ovim prostorima ima dugu tradiciju i svijetlu budućnost", smatra Đukić.
