butelje

Odgovor na pitanje tko u Europi radi najbolju Graševinu, dalo je prvo veće međunarodno ocjenjivanje te sorte vinskog magazina Pécsi Borozó iz Pečuha, pod nazivom Olaszrizling Grand Tasting 2021., održano 20. rujna 2021. u Mađarskoj.

Pobjednik natjecanja, to jest vino s najvišom ocjenom je Graševina Ledeno vino iz 2018. iz Kutjeva d.d., međutim, ostatkom liste najboljih ne dominiraju samo hrvatske graševine, nego se distribucija najsjajnijih medalja rasporedila ravnopravno po, za tu sortu, ključnim vinogorjima Panonske nizine.

Graševina je danas rasprostranjena međunarodna sorta koju ponajbolje znaju narodi iz panonsko-dunavskog okružja. Na svim teritorijima bivše Habsburške Monarhije ona je ili vodeća ili jedna od vodećih sorti i svaki od naroda za nju ima svoj naziv. U Austriji je welschriesling, u Mađarskoj je olaszrizling, u Češkoj i Slovačkoj je vlašský ryzlink, u Hrvatskoj graševina, u Srbiji grašac, u Sloveniji laški rizling. Ima je još i u zemljama poput Rumunjske, Makedonije, Italije i drugdje, a ostali najčešće spominjani sinonimi su riesling italico i talijanski rizling.

Da je srce uzgoja graševine Panonska nizina, pokazalo je spomenuto natjecanje, jer su se tu smjestile one najbolje ocijenjene, ali i količine vinograda od te sorte zasađene u toj višedržavnoj regiji ukazuju također na to jer je ovdje ima više nego u svim drugim dijelovima Europe. Konkretno, Slavonija i Podunavlje u Hrvatskoj, zatim Vojvodina u Srbiji pa okolica jezera Balaton s vinogorjima poput Balatonfüred-Csopak i Badacsony, kao i vinogorja južne Mađarske u Mađarskoj, potom Burgenland (ili Gradišće) u Austriji i konačno, regija Malokarpatska u Slovačkoj.

Graševina je duboko ukorijenjena u tradiciju cijelog tog teritorija. Sve te zemlje od graševine dobivaju nekoliko stilova vina. Najpopularnije je izdanje bazično i lagano vino osvježavajućeg karaktera namijenjeno brzoj potrošnji i svakodnevnoj upotrebi.

Zatim se kao ambicioznija varijanta često radi i zreliji tip graševine iz kasnijih rokova berbi, kad vino dobije dublju žuto-zlatnu boju, a arome se iz primarno voćnih i herbalnih presele u zonu cvjetnih, botritičnih te zrelog voća. Obično su takve graševine perjanice vinarija koje na tržište izlaze kasnije od bazičnih i mogu se dugo čuvati u arhivama.

Treći tip su one odležane u drvenom suđu, koje su dodatno poprimile začinske, vanilične i note orašastog voća, a onda slijedi i možda najcjenjeniji tip, predikati, to jest slatka desertna vina dobivena prosušivanjem grožđa na trsju do određene faze prosušenosti i slatkoće. Vrhuncem se smatraju ledena berba i izborna berba prosušenih bobica. Graševina se trenutačno najmanje upotrebljava za pjenušce, ali i na tom području neke vinarije ostvaruju dobre rezultate.

Hrvatska

U Hrvatskoj u tome prednjače četiri vinogorja; Baranja, Srijem s Ilokom kao središnjim mjestom, Erdut i Kutjevo. Dakle, sva vinogorja s potencijalom za najvišu kvalitetu graševine smjestila su se u Slavoniju i Podunavlje. U bregovitoj Hrvatskoj, gdje je graševina također značajna i gdje je zapravo pojedinačno najzastupljenija bijela sorta, graševina obično daje laganija svakodnevna vina osvježavajućeg karaktera, bez ambicije za dulje čuvanje i razvoj u boci, osim u iznimnim slučajevima.

U istočnijim vinogorjima stvar se dramatično mijenja. Iz Erduta dolazi na Decanteru platinom ovjenčana graševina Antunović, ujedno i jedna od najboljih graševina uopće. Baranja je dom brojnih izvrsnih graševina, jednako kao i Ilok, gdje je proizvedena glasovita graševina Velika berba Iločkih podruma iz 2011., a Kutjevo je koncentracijom kvalitete uvjerljivo vodeće vinogorje za tu sortu, vjerojatno i šire od Hrvatske. Tu stanuju graševine poput Krauthaker Mitrovac, Adžić Hrnjevac, Enjingi Hrnjevac, Mihalj Mačevo brdo, Decanter platinom ovjenčana graševina Kutjevo de Gotho i druge. U Baranji debele naslage siromašnog prapora uz Dunav i ljetne vreline prirodno reduciraju prinose i koncentriraju sadržaj malih bobica. Zbog toga baranjske graševine uvijek obiluju sladorom, alkoholom i tijelom. Nešto niže uz Dunav, u Iloku, koji je zaklonjen Fruškom gorom, arome su nijansu svježije i kiselije pa su i vina aromatičnija i lakša.

Graševina iz vinogorja Kutjevo na rebrastim padinama Papuka i Krndije ne dobiva strukturu kao vina iz Baranje ili Iloka, ali ima vrlo atraktivan i živahan, a ponekad i mineralni karakter s izvrsnim omjerom kiselina i tijela, zbog čega arome i okus često neodoljivo podsjećaju na sočne jabuke. U redovnim berbama arome se u slavonsko-podunavskim graševinama kreću od svježih voćnih, poput jabuka i citrusa, do laganih herbalnih nota. U toplijim se godinama kreću prema egzotičnom voću, a u kasnijim berbama sukladno povećanju količine sladora, nastupaju obilne cvjetne, a potom i medne note.

Najbolje hrvatske graševine na Olaszrizling Grand Tasting 2021 natjecanju:

Veliko zlato

  • Kutjevo d.d., Graševina ledeno vino 2018., vinogorje Kutjevo, 97/100

    (najbolje vino natjecanja i najbolje vino u razredu desertnih vina)

    Prekrasno. Intenzivnog mirisa na cvjetnu pelud, zatim na med od livadnog cvijeća, visokih kiselina koje savršeno uravnotežuju brutalnu slatkoću. Finiš podsjeća na kandirani limun i slatko od marelica. Izrazito je intenzivan i dugačak, s obiljem citrusne slasti na finišu. Veliko vino.

  • Buhač, Graševina Šuma 2019. (desertno vino), vinogorje Ilok, 94/100
  • Galić, Graševina Leon 2011. (desertno vino), vinogorje Kutjevo, 93/100
  • Galić, Graševina kasna berba 2018., vinogorje Kutjevo, 92/100

Zlatna medalja

  • Krauthaker, Graševina izb.ber.pros.b. 2017., Kutjevo, 90/100
  • Perak, Graševina Mitrovac 2019., Kutjevo, 90/100
  • Galić, Graševina Mateo 2018., (desertno vino) Kutjevo, 89/100
  • Iločki podrumi, Graševina Vrhunska 2020., Ilok, 89/100
  • Krauthaker, Graševina Mitrovac 2018., Kutjevo, 89/100
  • Vina Belje, Graševina Goldberg 2020., Baranja, 89/100
  • Erdutski vinogradi, Graševina vrhunska 2020., 88/100
  • lločki podrumi, Graševina Kvalitetna 2020., Ilok, 88/100
  • Kutjevo d.d,, Graševina 2020., Kutjevo, 88/100
  • Krauthaker, Graševina kasna berba 2020., Kutjevo, 88/100
  • Kutjevo d.d., pjenušac Maximo Brut NV, Kutjevo, 87/100
  • Mihalj, Graševina Mačevo Brdo 2020., Kutjevo, 87/100
  • Sontacchi, Graševina 2020., Kutjevo, 86/100
  • Vina Belje, Graševina Premium 2020., Baranja, 86/100
  • Pinkert, Graševina Single Barrel 2019., Baranja, 86/100
  • Iločki podrumi, Principovac Graševina 2019., Ilok, 86/100
  • Pinkert, Graševina Izborna berba bobica 2018., Baranja, 86/100

Mađarska

Mađari graševinu uzgajaju širom zemlje i nazivaju je olaszrizling. Međutim, vinogradi na brežuljkastim položajima sjeverozapadno od jezera Balaton za tu sortu pokazuju najviše potencijala. Osobito u vinogorjima Balatonfüred-Csopak (Čopak) i Badacsony (Badačonj). Zrelošću i punoćom ambicioznije graševine tih vinogorja podsjećaju na one iz hrvatskog Podunavlja ili one nešto kasnijih berbi iz Slavonije. Specifičnost graševina tih vinogorja u odnosu na slavonska, česta je i naglašena prisutnost mineralnih nota, što se odražava na dubinu i trajanje okusa, a porijeklo vuče iz vulkanskog porijekla tla.
image

Sljedeća važna regija za graševinu u Mađarskoj je ona koja graniči s Hrvatskom, ponajviše s Baranjom. Okoliš grada Pečuha (Pécs), a zatim vinogorja Szekszárd i Villány (Vilanj). Ovdje je tlo slično kao i u Podunavlju s tanjim slojem crnice na podlozi od prapora, a u slučaju Villánya, još i na vulkanskoj stijeni. Vinogorje Pécs u ovom dijelu Mađarske pokazuje najbolje rezultate, a Szekszárd i Villány ipak su više fokusirani na crne sorte, po kojima su nadaleko poznati. Na tržištu su još redovno i graševine iz regije Eger, koje također mogu biti atraktivne kvalitete. Kad je o mađarskoj graševini riječ, to jest olaszrizling, slojevita i uzbudljiva vina najčešće dolaze iz vinogorja u okolici Balatona. U ostalim dijelovima je to često jednostavnije, svakodnevno vino, s iznimkom južnih vinogorja s naglaskom na okoliš grada Pečuha.

Najbolje mađarske graševine na Olaszrizling Grand Tasting 2021 natjecanju:

Veliko zlato

  • Dobosi Pincészet, Olaszrizling 2018., Balatonfüred-Csopak, 93/100

    Žive zlatno zelene boje. Živog, bogatog i punog okusa, s ugodno naglašenim kiselinama. Okus posjeduje dubinu i intenzitet, odlično je balansiran, ima i svoju kremoznu stranu, kao i živu voćnu slast južnog voća, cvjetne peludi, čak i mednih nota, a potom ugodnih nota bijelog papra. Posjeduje iznimnu mineralnost i ozbiljni potencijal za čuvanje.

  • Szászi, BIO Szigligeti Kabócás Olaszrizling 2018., Badacsony, 92/100
  • Laposa, 4 Hegy 2019., Badacsony, 92/100
  • Belward, Classic Olaszrizling 2019., Pécs, 92/100

Zlatna medalja

  • Borbély Családi, Gézengúz Olaszrizling Ltd Sel. 2019., Badacsony, 87/100
  • Szabó Pince, Olaszrizling 2020., Pécs, 87/100
  • Zelna, Farkókő Olaszrizling 2020., Balatonfüred-Csopak, 87/100
  • Pálffy, Káli királyi Fekete-hegy Olaszrizling 2019., Balatonfelvidék, 87/100
  • Varsányi, Verpeléti olaszrizling grand selection, 2018., Eger, 87/100
  • Szeremley, Olaszrizling Hegybor 2017., Badacsony, 87/100
  • Istvándy Jenő, Olaszrizling 2019., Balatonfelvidék, 86/100
  • Bodri, Dűlő Olaszrizling 2019., Szekszárd, 86/100
  • Mokos, Olaszrizling 2019., Villány, 86/100
  • Fata, Balatonbor 2020., Badacsony, 86/100
  • Szászi, BIO Szigligeti Olaszrizling 2019., Badacsony, 86/100
  • Szászi, BIO Szent György-hegyi Olaszrizling 2019., Badacsony, 86/100
  • Pécsi Egyetemi, Olaszrizling narancsbor, 2015., 86/100

Srbija

Graševina se u Srbiji danas službeno zove grašac. Do prije nekoliko godina prvo ime sorte bilo je italijanski rizling, međutim na inicijativu vinskog novinara i izdavača Igora Lukovića i grupe vojvođanskih vinara srpska vlada prihvatila je staro povijesno ime za sortu - grašac. U pisanim se izvorima taj naziv spominje daleko prije početka upotrebe pojma italijanski rizling, koji uostalom navodi na sasvim krivi trag kad je u pitanju porijeklo sorte. Graševina ili u srpskom slučaju grašac nema nikakve poveznice s Italijom, jer se za porijeklo pretpostavlja da dolazi iz Austrougarskog bazena, a niti s rizlingom, njemačkom sortom riesling koju u ovim krajevima nazivamo rajnski rizling.

Srpski vinari mahom su prihvatili novi naziv, a i tržište značajno bolje reagira nego na stari naziv, pa se u samo par godina našao u masovnoj upotrebi. Grašac je u Srbiji gotovo sav smješten u Vojvodinu, a najviše u regiju Srem-Fruška gora. Radi se o pedološki i klimatološki vrlo sličnim uvjetima onima u Iloku, a na nekim pozicijama Fruške gore i onima u Kutjevu. Stoga vina stilski sliče slavonskim graševinama. Razvojni put grašca u Srbiji je također sličan onom u Hrvatskoj. Zbog početnog tržišnog prezira i profanog statusa za koji su zaslužni veliki kombinati iz doba socijalizma nije bilo lako vratiti povjerenje u sortu. Međutim, novi val ambicioznih vinarija kao što su Šijački, Vinum, Molovin, Vista Hill, Belo brdo, Kovačević, obnovljeni Erdevik i drugi, mijenjaju početnu percepciju i daju novu šansu ovoj za Frušku goru možda i najpotentnijoj bijeloj sorti. Ocjenjivanje je pokazalo da najbolji grašci Fruške gore ravnopravno stoje uz bok onima iz Hrvatske i Mađarske.

Najbolje srbijanske graševine na Olaszrizling Grand Tasting 2021 natjecanju:

Veliko zlato

  • Vista Hills, White Reserve 2012, Srem-Fruška gora, 95/100

    (Najbolje ocijenjena suha graševina)

  • Vinum, pjenušac Dina 2018, Srem-Fruška gora, 92/100

    (najbolje ocijenjeni pjenušac)

Zlatna medalja

  • Vinum, Grašac beli 2019, Srem-Fruška gora, 91/100
  • Patkov vinograd, Grašac Geppetto 2018, Srem-Fruška gora, 88/100
  • Erdevik, Grašac Geronimo 2020, Srem-Fruška gora, 87/100
  • Tri mede i oblak, Grašac beli 2020, Srem-Fruška gora, 87/100
  • Fruškogorski vinogradi, Quet Grašac 2019, Srem-Fruška gora, 86/ 100

Austrija - dobre graševine stanuju u Gradišću

U Austriji se graševina zove welschriesling i po zastupljenosti je iznimno važna sorta. Naime, nalazi se na visokom drugom mjestu, odmah iza mega popularnog grüner veltlinera. Međutim, za razliku od popularnog lidera, graševinu u Austriji ne bije naročito pozitivan glas. Naime, u pravilu je vino od graševine najjeftinije u ponudi svake vinarije koja je ima. Osobito u regiji Donja Austrija (Niederösterreich) i regiji Štajerska (Steiermark). Tamo je graševina zadužena za masovna i jeftina vina.
image

U regiji Gradišće (Burgenland) je nešto drugačija situacija. Ona graniči s Mađarskom, vinogradi su izloženi utjecaju Panonske nizine i obližnjih jezera, slično kao i kod za graševinu vodećih mađarskih vinogorja. Zbog toga se tu graševini posvećuje više pažnje i prave bitno ambicioznija vina, a neka od njih su izvanserijski dobra. Primjerice, proizvođači visokih predikata poput Krachera od graševine iz Burgenlanda rade neka od najboljih i najcjenjenijih desertnih vina na svijetu.

Suha bijela gradišćanska vina od graševine (welschrieslinga) također znaju biti iznimne kvalitete. Ovo je natjecanje potvrdilo takve pretpostavke. Neki od ponajboljih donjoaustrijskih i štajerskih vinara sa svojim vinima nisu ušli niti u zonu medalja, dok su gradišćanski osvojili jedno veliko zlato i dva zlata. Kada se promatra razmjerno poslanom broju uzoraka na natjecanje, uspjeh je jednak kao u slučaju Mađarske i Hrvatske.

Najbolje austrijske graševine na Olaszrizling Grand Tasting 2021 natjecanju:

Veliko zlato

  • Zantho, Welschriesling 2020, Burgenland, 92/100

Zlatna medalja

  • Scheiblhofer, Welschriesling Classic 2020, Burgenland, 87/100
  • Sektkellerei Norbert Szigeti, A-Nobis Welschriesling pjenušac 2018, Burgenland, 86/100

Slovačka - skriveno blago

Široj javnosti sasvim nepoznata slovačka vinogorja izvrsno su mjesto za uzgoj graševine. Na natjecanju je regija oduševila kvalitetom jer od samo pet poslanih uzoraka čak tri su osvojila zlato ili veliko zlato. O slovačkim vinogorjima i njihovim graševinama očito treba tek učiti, a rezultati s ovog natjecanja su za to najbolji motiv.

Najbolje slovačke graševine na Olaszrizling Grand Tasting 2021 natjecanju:

Veliko zlato

  • Vinarstvo via Magna, Rizling Vlašsky 2019, Juznoslovenska, 93/100
  • Martin Pomfy, Rizling Vlašsky Selection 2019, Malokarpatska, 92/100

Zlatna medalja

  • Martin Pomfy, Rizling Vlašsky Selection 2018, Malokarpatska, 90/100
Saša Špiranec | Jutarnji list