Bosna i Hercegovina se često spominje kao vinogradarska zemlja, što je dijelom i istina jer se vinova loza na ovim prostorima uzgaja preko 2000 godina. Vrlo povoljna klima i ostali prirodni uvjeti čine Hercegovinu izuzetno pogodnom za proizvodnju vinove loze i vina.
Međutim, statistike govore drugačije. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima, Bosna i Hercegovina se nalazi pri samom dnu svjetske i europske ljestvice proizvođača vina.
Iako statistički podaci često ne prikazuju pravo stanje, pa tako prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, u tom entitetu uopće nema površina pod vinogradima, iako to nije točno.
Novi vinogradi podignuti od strane lokalnih vinara govore protiv službenih podataka, ali te površine nisu dovoljne da bi značajno pomaknule BiH na ljestvici proizvođača vina.
Vinogradi u Bosni i Hercegovini zauzimaju 0,1% ukupne svjetske površine vinograda. BiH se prema površini vinograda nalazi na 63. mjestu od 89 svjetskih zemalja u kojima se sadi vinova loza. Sasvim je realno očekivati kako se BiH ne može ni teoretski naći u vrhu svjetskih proizvođača vinove loze u kojem se nalaze Španjolska, Italija, Francuska, Kina i Turska.
Međutim, brojne neiskorištene poljoprivredne površine posebice na području Hercegovine bi mogle pomaknuti BiH na ljestvici proizvođača, što samim tim dovodi do i ekonomskog pomaka unaprijed.
Komplicirana situacija u BH poljoprivredi se dodatno otežava nedostatkom ministarstva poljoprivrede na državnoj razini, te je poljoprivreda na relativno malom području propisima drugačije definirana zavisno o tome u kojoj se administrativnoj jedinici nalazi pojedina površina.
Na ljestvici europskih proizvođača vinove loze, iza BiH se nalaze još samo Luksemburg, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Nizozemska. Ljestvica proizvođača vlastitog vina (ne uključuje preradu uvezenog grožđa) Bosnu i Hercegovinu smješta na 55. mjesto od 61 svjetske zemlje koja proizvodi vino. Na svjetskoj razini, iza BiH se nalaze još samo Malta, Egipat, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kirgistan, Estonija i Belgija.
Vinova loza u BiH nije isključivo vezana uz Hercegovinu. Rajonizacija vinogradarstva koja je urađena 70-ih godina XX. stoljeća raspoznaje dva vinogradarska rajona: sjevernobosanski i hercegovački. I dok se u sjevernoj Bosni ne nalaze podrajoni, već samo pojedina vinogorja, hercegovački rajon je kompleksnije organiziran. On se dijeli na dva podrajona, a to su ramski podrajon, te podrajon srednje Neretve i Trebišnjice. U ramskom podrajonu se nalazi (u teoriji, ne i praktično) jablaničko vinogorje, dok se južniji podrajon dijeli na mostarsko i lištičko vinogorje.
Ukoliko se uzmu u obzir izuzetna pogodnost klime, neiskorištene poljoprivredne površine, mogućnost uzgajanja vinove loze na škrtim terenima, te velika nezaposlenost među stanovništvom, uzgoj vinove loze se sam nameće kao jedan od nositelja zapošljavanja u ruralnim sredinama.
