Koliko puta ste se našli ili makar zamišljali da ste se našli u sljedećoj situaciji – na večeri ste s ljepoticom od koje zastaje dah, obrok je savršen, razgovor lagan i opušten, ona se smješka, zaljubljeno gutajući svaku vašu riječ poput najslađeg zalogaja, kad u tom trenutku dolazi konobar i pita vas – želite li izabrati vino? Idila je srušena, jer i osim sve želje da ne ispadnete smiješni – tom izboru niste vični. Naš savjet je, naravno, da u takvoj situaciji ljubazno zatražite od konobara da vam preporuči neko kvalitetno vino, čime će šteta biti minimalizirana. No, ukoliko biste željeli ponešto više naučiti o vinu, u tome će vam najbolje pomoći enolozi ili, kako se to u narodu kaže, "stručnjaci za vino".
Brotnjak Tihomir Prusina, koji je nedavno postao prvi doktor enologije u Hercegovini, na pitanje kako razlikovati kvalitetno od lošeg vina, dao je nekoliko savjeta.
Vina koja se pamte
"Ako se radi o manama i bolestima vina, njih će lako prepoznati i obični konzumenti vina, a to se u prvom redu radi o oksidaciji, odnosno promjeni boje vina, zatim česti su loši mirisi na pokvarena jaja, miris na plijesan, a najteža bolest vina je octikavost, odnosno kada vino ima aromu kiselosti koja se vrlo lako primijeti u vinu", savjetuje Prusina koji je u svijet vina, kako kaže, ušao sasvim slučajno i uopće mu nije žao zbog toga.
Naime, osim što ima priliku degustirati različite vrste svjetski poznatih vina, Prusina se može pohvaliti dobrim poznavanjem svega u vezi s vinogradarstvom i vinarstvom, od cijepljenja i sadnje loze, sorti vinove loze, tehnoloških postupaka proizvodnje vina, čuvanja vina i na kraju prezentiranja i preporuke vina.
Ipak, njemu su, kako kaže, najdraže autohtone sorte Hercegovine Žilavka i Blatina koje su u zadnje vrijeme sve bolje i bolje.
"Također bih izdvojio Kameno, dakle sortno vino sorte Žilavka iz Kamenih vinograda i Blatinu de Broto Vinarije Čitluk", kaže Prusina koji je vrlo optimističan kada je riječ o budućnosti hercegovačkih vina.
"Iako je teško uspoređivati Žilavku i Blatinu sa svjetskim priznatim sortama kao što su Chardonnay, Sauvignon blanc, Cabernet sauvignon, Merlot, moram priznati da Žilavka i Blatina, kao autohtone sorte Hercegovine, imaju veliku prednost na tržištu, budući da ljudi prvenstveno cijene autohtonost, odnosno posebnost i specifičnost. Onda moram spomenuti i Kameno koje ima dušu, srce, u kojem su kondenzirani hercegovačka ljetna žega, kamen, krš, puno ljubavi. Vino koje se pamti. Ono je inače svojevrstan brend, već je poznato i u drugim zemljama, a u zemljama u okruženju već odavno znaju za Kameno", ističe Prusina.
Predstoji izvrsna berba
Ako je Hercegovina i po čemu poznata, onda je to kamen i vinova loza koja se u Hercegovini uzgaja od davnina. Na škrtom zemljištu, uz tešku obradu, vinogradarstvo je bilo osnova preživljavanja hercegovačkog seljaka.
Blagodati ovog kraja s dosta sunčanih dana koji izuzetno pogoduju uzgoju vinograda, i ove godine dolaze do izražaja. Berači se, za ovogodišnju berbu u rujnu naveliko spremaju, a prema riječima Tihomira Prisune, imaju i razloga za to. Naime, kako sada stvari stoje, bit će to jedna od boljih berbi.
"Vinova loza nije patila od suše, kiša je pala u pravo vrijeme, a ako kolovoz bude topao i sunčan, nadati je se izvrsnoj berbi, a u konačnici i kakvoći vina", izjavio je Prusina.
Doktorska disertacija o Žilavki
Enolog Tihomir Prusina je u srpnju ove godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Utjecaj autohtonih sojeva kvasaca Saccharomyces cerevisiae na kvalitetu vina Žilavka" čime je stekao najviše akademsko zvanje dr.sc. vinarstva. Zaposlen je u Vinariji Čitluk d.d. Čitluk od 1985. gdje radi kao rukovoditelj vinarske proizvodnje i glavni enolog. Od 1998. godine do danas radi kao vanjski suradnik na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Govoreći o budućim projektima, Prusina kaže da će nastaviti raditi na usavršavanju modernih svjetskih tehnologija proizvodnje vina u podrumu Vinarije Čitluk, a uz to i raditi kao predavač na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru iz predmeta Vinarstvo, gdje, kako ističe, svoje iskustvo i znanje želi prenijeti studentima, nadajući se da će neki odabrati poziv enologa.
