U prepunoj Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu je predstavljena monografija "Hercegovina zemlja vina" autora i priređivača Branimira Martinca, objavljena u izdanju poznate mostarske galerije "Martino".
Nakon promocije održane krajem svibnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, bilo je ovo drugo predstavljanje ove vrijedne monografije.
Prva cjelovita monografija
Organizatori zagrebačke promocije monografije, uz Vladu Republike Hrvatske, bili su Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i galerija "Martino" Mostar. Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Instituta dr. sc. Jasne Turkalj, ovaj impozantni i jedinstveni prikaz hercegovačkog vinogradarstva i vinarstva predstavili su dr. sc. Vinko Milat, posebni savjetnik ministra, u ime odsutnog potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petra Čobankovića, profesori Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Željko Šuman i prof. dr. sc. Jure Beljo te sam autor i priređivač Branimir Martinac. U programu je sudjelovao i poznati recitator i dramski umjetnik iz Zagreba Goran Matović, a predstavljanje je svojim glazbenim prinosom obogatila mlada mostarska violinistica Mateja Primorac.
Dr. sc. Željko Šuman je na promociji u Zagrebu istaknuo kako je riječ o izuzetnom izdavačkom i umjetničko-grafičkom ostvarenju posvećenom hercegovačkom vinogradarstvu i vinu, ali i Hercegovini i hercegovačkom čovjeku općenito.
"Može se reći da je ovo ujedno prva cjelovita monografija na ovu temu na našim prostorima", istaknuo je Šuman. On je također naglasio kako je Martinac ovom monografijom skinuo prašinu zaborava sa slavnih dana hercegovačkog vinogradarstva te ukazao na stanje u kojemu se nalazi danas.
"Pažljivo iščitavajući brojne faksimile originalnih dokumenata prikupljenih po arhivima i privatnim zbirkama doznajemo da su ti, za svoje vrijeme vrhunski obrazovani, vrijedni i sposobni vinari još prije više od sto godina bili u Europi, a u njihovim vinima su uživale brojne europske okrunjene glave. O tome svjedoče brojne kolajne i nagrade s najznačajnijih međunarodnih izložaba s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća", kazao je Šuman. Unatoč jadnom stanju u kojemu se danas nalaze neki vinski podrumi, nade u bolju budućnost itekako ima.
"Priređivač je u potpunosti uspio ostvariti svoju prvotnu namjeru i cilj izdavanja monografije, a to je da se Hercegovina prikaže kao 'bogomdan' prostor za uzgoj vinove loze", istaknuo je Šuman.
'Prave' i zemlju
Danas kada je duhan u Hercegovini izgubio svoje nekadašnje značenje, vinova loza je glavna kultura ovog područja, istaknuo je na promociji prof. dr. sc. Jure Beljo.
"Hercegovci se neće odreći uzgoja vinove loze, bez obzira na ekonomsku računicu u njezinoj proizvodnji. Za vinovu lozu odabiru se i pogodni i nepogodni tereni, a ako nema dovoljno zemljišta, sami će ga stvoriti. Ili kako je davno rekao jedan agronom: u drugim krajevima seljak pravi plodove zemlje, u Hercegovini mora 'praviti' još i zemlju", kazao je Beljo. Monografija je izuzetno vrijedna, istaknuo je Beljo, te ima i stručni, i gospodarski, i marketinški, i galerijski, pa na stanoviti način i znanstveni karakter.
Iz različitih arhiva i privatnih kolekcija prikupljeno je i u knjizi prezentirano sedamdesetak različitih dokumenata i isto toliko starih fotografija nastalih u zadnjih 130 godina, a mnogi od ovih dokumenata i fotografija po prvi put se objelodanjuju u javnosti, naglasio je Beljo. U njoj su još i kopije 75 članaka iz novina, časopisa i knjiga, koji govore o različitim aspektima vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini od vremena Austrougarske do danas.
"Priređivač se također potrudio prikazati nam i brojne diplome i kolajne koje su dobila hercegovačka vina. Na koncu mora se spomenuti više od 90 aktualnih fotografija ljudi, objekata i hercegovačkih krajolika", istaknuo je Beljo na promociji, dok je Goran Matović istaknuo da "ova knjiga uz blagoslov Mnemozine (božice pamćenja) brani Mostar i Hercegovinu od zaborava. Mostar tražeći se lebdi između trenutka i vječnosti između pamćenja i zaborava".
Dvojezična monografija
Dvojezična monografija na oko 560 stranica obogaćenih s nekoliko stotina fotografija i dosad neviđenih dokumenata donosi opsežan i originalan prikaz tisućljetne tradicije uzgoja vinove loze i vinarstva u Hercegovini. Priređivač je oko ovog ambicioznog projekta uspio okupiti vrsne autore tekstova te brojne druge suradnike bez kojih bi uspješan završetak takvog pothvata bio nemoguć.
