Netko je rekao da je vino najljepši dar koji su bogovi dali ljudima, a vinova loza jedna od rijetkih biljnih vrsta koje imaju svoju božanstvo. Stoga nije čudno da je Noa nakon velikog potopa od svih biljaka koje je ponio najprije zasadio vinovu lozu, što dokazuje da vinova loza i vino prate ljudsku civilizaciju od prvih početaka do danas. Tako o vinovoj lozi u kapitalnoj knjizi Branimira Martinca "Hercegovina zemlja vina" piše dr. Jure Beljo.
I kao što je još od biblijskih vremena poznat uzgoj vinove loze, tako su i vinogradarstvo i vinarstvo u Hercegovini sastavni dio života Hercegovaca od prapovijesti do danas. O tome svjedoče razni pisani dokumenti s motivima vinove loze rasuti po cijeloj Hercegovini kao svjedoci vremena i kontinuiteta uzgoja vinove loze na ovim prostorima. Monografija "Hercegovina zemlja vina" je, prije svega, ostvarenje posvećeno hercegovačkom vinogradarstvu i vinu, ali i Hercegovini i hercegovačkom čovjeku općenito. Ona je pokazatelj slavnih dana hercegovačkog vinogradarstva kada je ovo vino bilo u Europi prije više stotina godina i osvajalo prve nagrade na vinskim izložbama diljem svijeta; ona skida prašinu s vremena od kojeg mnogo možemo naučiti: Hercegovina je zemlja vina, ili kako kaže priređivač ove monografije Branimir Martinac: bogomdani prostor za uzgoj vinove loze, i to zahvaljujući plodnoj zemlji, pogodnoj klimi i čovjeku koji je opstao na ovim prostorima unatoč svim povijesnim turbulencijama i okupatorima. Vino iz Hercegovine osvajalo najznačajnije nagrade na najvećim izložbama, pilo se na carskom dvoru u Beču, našlo se i na trpezi japanskog cara, a jučer smo objavili i kako slavni Pablo Picasso, koji je naslikao plakat za film "Bitka na Neretvi", od Veljka Bulajića nije želio novac – izrazio je želju tek za vinima, pa se na njegovom stolu našla i hercegovačka 'Blatina'!
Impozantna knjiga
Ova impozantna luksuzna dvojezična monografija, objavljena u izdanju Galerije Martino iz Mostara, na oko 560 stranica obogaćenih s nekoliko stotina fotografija koje svojom grafičkom kvalitetom i dojmljivošću (iako pojedine stare i više od stotinu godina) izgledaju gotovo nestvarno, brojnim dokumentima, člancima i drugim originalnim materijalom, od kojeg su neki dokumenti po prvi puta predstavljeni u javnosti, svjedoči o dugoj i, prije svega, plodnoj tisućljetnoj tradiciji uzgoja vinove loze u Hercegovini. Fotomonografija "Hercegovina zemlja vina" podsjeća na slavne dane vinogradarstva u Hercegovini; ona je, kaže dr. sc. Željko Šuman, ispunila svoj cilj, a to je da se Hercegovina prikaže kao bogomdan prostor za uzgoj vinove loze. I vjerojatno nema boljeg mjesta od kojeg će biti predstavljena od onog sutrašnjeg, kada će ova monografija biti predstavljena u Parizu u sjedištu Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) u Parizu. A zašto je tomu tako, objašnjava dr. Šuman.
""Upravo u Hercegovini nalazimo sve ono što pretpostavlja magična francuska riječ terroir: jedinstvo tla, klime i ostalih utjecaja koji se zrcale u krajnjem proizvodu - vinu. Pojam terroir u Hercegovini treba promišljati i vezujući ga uz oznaku zemljopisnog podrijetla, lokalnu kuhinju (hranu), tradiciju, turizam (uključujući i onaj vinski) koji se temelji na bogatom tradicijskom naslijeđu. Dakle, sve ono što Talijani zovu 'tipicita' ili, preciznije, ako idemo do njihove regije koja nam po mnogo čemu može biti uzor 'Toscanita' ili, konačno, sve ono što danas u svijetu podrazumijeva pojam 'Wine Country'", objašnjava dr. Šuman. Podneblje Hercegovine, slaže se i dr. Beljo, bogomdano je za uzgoj vinove loze, a vrijedne ruke stanovnika ovog područja stvorile su sorte od kojih se dobiva izvrsno vino, čija je kvaliteta itekako prepoznata.
Poticaj vinarima
Nije jednostavno predstaviti ovu monografiju, jer se ona može raščlaniti s nekoliko gledišta. Koncepcijski je monografija podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu su stručni članci o povijesti vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini, te gospodarskim, tržišnim, ekološkim i turističkim aspektima uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Tekstove su pisale stručne i kompetentne osobe i obuhvaćaju zaista širok raspon vinogradarstva i vinarskih tema. U drugom dijelu monografije predstavljene su riječju, slikom i dokumentima sve vinarije u Hercegovini, počevši od najstarijih podruma iz vremena Austro-Ugarske, preko onih izgrađenih u vrijeme SFRJ, do najnovijih osnovanih u posljednjih petnaestak godina, odnosno ukupno 64 vinska podruma. Monografija detaljno podsjeća na brojne nagrade i kolajne koje su diljem svijeta osvajali hercegovački vinari i u čijim su vinima uživale brojne europske okrunjene glave.
Povelja kralja Tvrtka
Duga je tradicija vinogradarstva u Hercegovini, iako je ova zemlja, očekivano, imala burnu povijest. U predgovoru monografije priređivač Branimir Martinac piše da najstariji podaci o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina u Hercegovini datiraju iz vremena Ilira. Ostaci grada Daorsona (od 300. – 50. godine p.n.e.) još se nalaze na brdu Ošanići kod Stoca, a rimski grad Mogorjelo kod Čapljine je jedinstveni arheološki spomenik na čijoj se ulaznoj kapiji nalazi reljef s prikazom vinove loze i grožđa. Najznačajniji dokument o hercegovačkom vinu svakako je Povelja bana, kasnije kralja Tvrtka iz 1353. izdana u blizini današnjeg Čitluka, čiju presliku, kao i pečat kralja Tvrtka također možete vidjeti u ovoj monografiji. Dolaskom Austro-Ugarske monarhije u Hercegovinu 1878. nastaju povoljnije okolnosti za razvoj vinogradarstva, čemu pogoduje i otvaranje vinogradarskih stanica u Gnojnicama i Lastvi kod Trebinja. Hercegovačka vina se ubrzo pojavljuju diljem Europe i osvajaju priznanja na svim važnijim izložbama. Godine 1912. Hercegovina je imala 6042 hektara vinograda i 1200 vagona vina. Vina su izvožena, a izložbe vina u Mostaru organizirane su 1907., 1908., 1909. i 1911. Čuvena hercegovačka vina u tom su vremena osvojila 22 zlatne medalje (podrum braće Jelačić) na izložbama u Beču 1898. i 1900., Parizu 1901., Londonu 1903. itd. Pojava filoksere i ratne nedaće u 1918. prepolovit će taj vinogradarski fond iz 1912. na 3020 ha. Dugo je trajala obnova nakon Drugog svjetskog rata.
'Žilavka' i 'Blatina' - brend
"Tek dolaskom ing. Osmana Pirije, vizionara koji je sa svojim suradnicima od 'Žilavke' i 'Blatine' stvorio brend prepoznatljiv u cijelom svijetu, na čelo hercegovačkog poljoprivrednog giganta Hepoka, hercegovačka vina su ponovno našla put do velikih europskih i svjetskih centara", kaže Martinac. O tom vremenu piše i dr. Šuman.
"Na početku svoje profesionalne karijere imao sam sreću i zadovoljstvo biti izravnim sudionikom jednog važnog dijela velike vinske priče koju čitamo sa stranica monografije. To je razdoblje 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća i velikih izvoznih uspjeha hercegovačkih vina i to posebice vrhunskih zakonom zaštićenih Hepokovih vina 'Žilavka' Mostar i 'Blatina' Mostar. Slobodno se može reći da su ta dva vina tada postala svjetski brendovi", kaže dr. sc. Željko Šuman.
Veliki izvoz
Vina su se uspješno izvozila na tržište SAD-a, Kanade, Velike Britanije, SR Njemačke i drugih zemalja tadašnje Europske zajednice, SSSR-a, DDR-a, Čehoslovačke, Švicarske, Švedske, Japana itd. Samo u Kanadi, ističe prof. Šuman, spomenuta vina su se mogla kupiti u skoro svim pokrajinama, a slično je bilo i na tržištu SAD-a, od New Yorka do Los Angelesa. Izvozni uspjesi ostvareni tada nisu, nažalost, dostignuti ni do današnjih dana, a na tim pozitivnim primjerima i iskustvima trebaju učiti i baštiniti i današnji naraštaji hercegovačkih vinara. Martinčeva želja izdavanjem ove monografije bila je da se povijesne činjenice ne zaborave, da se ukaže na važne ljude u povijesti i razvoju vinogradarstva u Hercegovini, ali i da olakša put današnjim vinarima na stazama uspjeha njihovih nekadašnjih predaka. Promocija fotomonografije "Hercegovina zemlja vina" sutra u Parizu, u sjedištu Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino, svakako će biti korak naprijed u tom pravcu.
U Parizu će se kušati hercegovačka vina
Organizatori predstavljanja monografije "Hercegovina zemlja vina" u Parizu su Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), Veleposlanstvo BiH u Francuskoj i izdavač galerija "Martino" iz Mostara uz potporu Ministarstva vanjskih poslova BiH. Na predstavljanju se očekuje veći broj uzvanika, a skupu će se obratiti i generalni direktor OIV-a Federico Castellucci te veleposlanica BiH u Francuskoj Nina Sajić. O ovoj zanimljivoj publikacije govorit će prof. dr. sc. Željko Šuman sa Sveučilišta u Mostaru, mr. sc. Sanja Juričić-Franić i sam autor Branimir Martinac. Predstavljanje će biti upotpunjeno kušanjem odabranih vrhunskih hercegovačkih vina te nastupom ženske klape Drača iz Mostara.
I povijesni dokument
Monografija je važan i povijesni dokument o starim mostarskim vinskim podrumima, ali i o prilično zapuštenom stanju u kojemu se ti podrumi danas nalaze (prije svega misli se na čuvene mostarske podrume Jelačića, Kovačina i Oborina) koji su itekako zaslužili da budu uvršteni u Vinske ceste Hercegovine ili u postav nekog budućeg muzeja vinarstva Hercegovine.
