U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva regije, koja se kao takva tek treba etablirati.
Nedavno održani Vino fest u Ljubuškom dao je naslutiti kako su hercegovački vinogradari i vinari, uz pomoć cjelokupne turističke strukture BiH, ozbiljno krenuli u jaču promociju Hercegovine kao poželjnog turističkog odredišta. Spiritus movens te manifestacije je federalni ministar okoliša i turizma Nevenko Herceg.
Na čelu ste Počasnog odbora Vino festa, prvog bosanskohercegovačkog i međunarodnog festivala vina, sira i pršuta. Jeste li zadovoljni napravljenim i što takve manifestacije znače za promociju turizma?
Iznimno sam zadovoljan samom organizacijom, ali još više reakcijama najšire javnosti na održavanje jednog takvog međunarodnog festivala. Zadovoljstvo je tim veće što se u taj projekt, možda prvi put, uključila cjelokupna turistička struktura u BiH, uz punu potporu institucija i tijela vlasti na svim razinama, od općine do države.
Vladin i nevladin sektor bili su zajedno na djelu. Vino fest je jedan od deset projekata promotivne kampanje "Osmijeh za Bosnu i Hercegovinu", koja potpuno podržava naš koncept stvaranja prepoznatljivog turističkog identiteta utemeljenog na bogatstvu različitosti, originalnosti i izvornosti sadržaja. K tome, kao rođenom Ljubušaku, posebno godi činjenica da je prvi festival vina, sira i pršuta održan u mom rodnom mjestu.
Nije li to svojevrstan zaokret u dosadašnjoj praksi promocije turizma?
Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. Stoga povratak izvornom nije korak unazad, nego zaokret u percepciji načina i kulture življenja, ali i gospodarskog djelovanja. U sadašnjoj konkurenciji na turističkom tržištu, gdje postoji velika borba za turistička odredišta, pobjeđuje dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije sadržaje, odnosno one sadržaje koji se temelje na posebnim oblicima turizma.
Razvojna šansa bosanskohercegovačkog turizma je u diversifikaciji ponude prema prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turističkih proizvoda. U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, to može biti turizam vina.
Na koji način?
On s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju etablirati. Turizam vina definira se kao posjeti motivirani željom za jedinstvenim doživljajem životnog stila povezanog s uživanjem u vinu na mjestu njegova nastanka, uključujući vino i hranu, krajolik i kulturne aktivnosti.
On obuhvaća posjete vinskim cestama, vinskim festivalima i manifestacijama te uživanje u prirodnim i kulturnim atrakcijama koje takvo područje pruža. A svima je znano što u kontekstu takve turističke ponude znači imati Mostar, parkove prirode Hutovo blato i Blidinje, slapove Kravice i Koćuše, špilju Vjetrenicu, Radimlja, Blagaj, Počitelj i da ne nabrajam dalje.
Turizam je bez sumnje najjača "industrija" svijeta. Za mnoge je zemlje značajan izvozni proizvod te generator zapošljavanja. Stvarnost u BiH je nešto drukčija.
Trenutačno jest, međutim, da budućnost može i mora biti drukčija potvrđuju koraci koje poduzima Vlada Federacije operacionalizacijom nove i cjelovite gospodarske strategije utemeljene na načelima održivog razvoja. Pojednostavljeno, to znači da smo u procesu temeljitog usklađivanja različitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti.
Kada je riječ o turizmu, Strategijom razvoja turizma Federacije polazimo od načela da je potrebno uspostaviti skladan i uravnotežen odnos između ekonomskih interesa i prirode, zaštite prirode i kulture, infrastrukture te čovjeka kao njegova središnjeg subjekta. Pritom će odabir prepoznatljivoga turističkog proizvoda, uz stvaranje turističkog identiteta, imati i bitan utjecaj na restrukturiranje gospodarskih djelatnosti koje sudjeluju u tvorbi turističkog proizvoda.
Na koje djelatnosti mislite?
Napose će se to restrukturiranje osjetiti u poljoprivredi, koja se mora prilagoditi zahtjevima kakve postavlja turističko tržište, koje je zasićeno proizvodima standardne kakvoće i standardnih "jednoličnih" osobina te se sve više orijentira na izvorne i tipične proizvode zaštićene oznakom podrijetla.
Naglasak treba staviti na proizvodnju tipičnih, regionalnih proizvoda koji u sebi ujedinjuju specifičnosti podneblja, kulturnog naslijeđa i tradicije jednog prostora, te čine značajan doprinos osebujnosti i prepoznatljivosti ponude na suvremenom turističkom tržištu. Tu se, kada je o Hercegovini konkretno riječ, ponovo vraćamo na priču o vinu, siru i pršutu, koji u sebi ujedinjuju poljoprivredu i turizam.
Slučajno ili namjerno vratili smo se na priču o vinu. Kakvi su daljnji planovi kada je riječ o Vino festu?
Priča o vinu i vinskom turizmu je priča Hercegovine. Za Unsko-sansku županiju to može biti priča o raftingu na Uni, u kanjonu Rakitnice avanturistički turizam, na Kupresu, Blidinju i olimpijskim planinama zimski turizam, i tako diljem Federacije. Svaki kraj ima svoju posebnost i ljepotu koju samo treba na pravi način valorizirati i uz obvezu čuvanja, s njom i od nje živjeti. Kada je riječ o Vino festu, festival koji je počeo u Ljubuškom nastavlja svoj put u BiH i šire.
Kao cjelogodišnji festival Vino fest će sudjelovati i na svim značajnijim turističkim sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Za početak su to Gastrofest na Jahorini, GAST u Splitu i mostarski Sajam gospodarstva u travnju. Uz promicanje spoznaja i kulture o vinu, radosti i ljepote življenja među ljudima i narodima, Vino fest pruža priliku da svi naučimo više o umjetnosti kušanja, uživanja, poznavanja i uvažavanja domaćih vina, u čemu nam svesrdnu pomoć pruža Udruga sommeliera.
Uživanje u vinu davalo je i još daje pečat ljudima i krajevima koji su proizvodili vino i znali u njemu uživati, a ne ga samo ispijati. Zašto ga ne podijeliti s drugima?
