Poljoprivredni kombinat "Agrokop" iz Trebinja do ove godine bio je najveći proizvođač grožđa u Republici Srpskoj, a ukoliko preduzeće prema najavama narednih dana ode u stečaj u pitanje bi mogla da dođe proizvodnja vina u Hercegovini. Radnici optužuju državu da je najveći krivac za propast preduzeća jer je nijemo posmatrala brojne afere i kriminalne radnje zbog kojih je u preduzeću stvoreno 6 000 000 maraka duga.

Poslije Metalca, Neimarstva, Šipada, Trebinjeprevoza, Autorada nakon neuspješne privatizacije i Agrokop je došao do stečaja i ivice ponora. Sa 120 zapsolenih radnika kao državna firma Agrokop je isplaćivao sve obaveze prema radnicima i državi, a iako je broj radnika spao na 35, a površine pod vinogradima utrostručene nakon privatizacije počelo je ubrzano propadanje najvećeg vinogorja u Srpskoj.

2002. godine 30% državog kapitala za 300 000 maraka kupio je Živojn Zarić iz Zvornika, ali je on vrlo brzo svoje akcije prodao manastiru Tvrdoš. Kupovinom akcija i dokapitalizacijom 2005. većinski vlasnik 56% akcija postaje biznismen iz Beograda Aleks Kostović, a važnu ulogu u poslovanju preduzeća ima i manjinski akcionar i bivši ratni premijer Dušan Kozić.

Od prodaje grožđa, višanja i drugih proizvoda Agrokop godišnje prihoduje oko 2 000 000 maraka, a za isplatu svih obaveza prema radnicima potrebno je svega oko 600 000 maraka, pa se postavlja pitanje kako su menadžment i vlasnici nagomilali ogromna dugovanja. Država je firma koja gazduje sa nekoliko stotina hektara plodnog zemljišta procijenila na svega nekoliko stotina hiljada maraka, a koliko je procjena bila realna govori i podatak da su samo od prodaje starog skladišta u centru grada kontraverznom biznismenu Matu Uljareviću novi vlasnici uzeli 1 800 000 maraka. Lokacija u naselju Gorica na kojoj je Momčilo Mandić sagradio benzinsku pumpu prodata je za 120 000 evra, ali su novci na misteriozan način nestajali kao u nekom bermudskom troglu. Posebno je sporan posao kupovine vinarije "Herceg". Iako je ova vinarija postojala samo na papiru, i nije imala nijedan kvadratni metar prostora, Agrokop manastiru Tvrdoš i Milanu Pešutu platio 350 000 maraka, i uz to preuzeo i kredit kod Unikredt banke od 1 100 000 maraka. Radnici i bivši direktor Risto Drobnjak više puta su govorili o brojnim nepravilnostima i zloupotrebama u radu članova Upravnog odbora, ali niko nikada nije preispitao njihove navode. Zbog neplaćenih računa Agrokopu su isključeni voda, struja, telefon, a dugovanja su premašila 5 800 000 maraka.

Tri vlasnika kapitala godinama međusobno vode borbu za prevlast u preduzeću, i međusobno prebacuju krivicu za stanje u preduzeću. Krajem prošle godine manastir Tvrdoš prodao je 24% akcija of-šor kompaniji sa Kipra, ali novi akcionari nikada nisu učestvovali u rukovođenju preduzeća pa radnici predpostavljaju da se radi samo o fiktivnoj prodaji akcija kako bi se skrenula pažnja javnosti.

Radnici optužuju manjinskog akcionara i člana Upravnog odbora igumana manastira Tvrdoš oca Sava da je najodgovorniji što je u njihovom preduzeću pokrenut predstečajni postupak..

"Mi već dvije godine gotovo svakog mjeseca protestvujemo i tražimo od države, tužilaštva i policije da preispita brojne afere, spornu prodaju zemljišta, kupovinu Herceg vinarije i druge sumnjive poslove u kojima su isparili milioni, ali nažalost niko ništa ne preduzima. Platu ne primamo više od pola godine, broj radnika je prepolovljen, a i nas 35 koliko je ostalo u firmi ubrzoće na ulicu jer je bijeljinska Herba pokrenula stečaj. Ja smatram da iza ovog poteza Herbe stoji manjinski akcionar iguman manastira Tvrdoš otac Savo jer on želi da stečajem istisne radnike i druge akcionare iz Agrokopa i od države dobije koncesiju na vinograde jer su oni podignuti na državnoj zemlji. Iguman je na poslednjoj Skupštini akcionara opstruisao formiranje Upravnog odbora koji sada umjesto tri ima dva člana i zbog toga većinski vlasnik ne može da upravlja preduzećem. Za direktora je postavio svog bliskog srodnika Nevenka Kuvača koji spava u manastiru Tvrdoš i na svetom mjestu smišlja kako će da uništi preduzeće i nas radnike ostavi bez posla. Oni su natjerali firmu Herba da zbog duga od 288 000 maraka pokrene stečaj u trenutku kada Agrokop namjerava da kupi grupa švajcarskih biznismena koja bi investirala sredstva i sačuvala vinograde i radna mjesta" kaže Goran Fržović, predsjednik Upravnog odbora Agrokopa.

Direktor Kuvač odbacuje optužbe radnika, i tvrdi da je u proteklih godinu dana učinio sve da spasi preduzeće.

"Optužbe na moj i račun igumana manastrira Tvrdoš oca Sava su neutemeljene jer je manastir iako manjinski akcionar svo vrijeme pozajmljivao novac Agrokopu kako bi se izmirile obaveze prema radnicima i dobavljačima. Ja sam u proteklih godinu dana učinio sve da se firma izvuče iz problema, uradili smo sve neophodne radove u vinogradima, ali nažalost dugovanja su prevelika i ja u ovom trenutku zbog osjetljive situacije ne mogu da govorim kakvu će odluku o pokretanju stečaja donijeti Okružni privredni sud u Trebinju.Ja nisam provjeravao dokumentaciju niti sam vodio enku sitragu, pa ne mogu da govorim o tomer da li je ranije bilo nekih zloupotreba, i da li je neko nesavjesnim poslovanjem nanio štetu preduzeću"

Iako ima većinski paket od 56% akcija američki biznismen srpskog porijekla Aleks Kostović već duže vremena ne dolazi u Trebinje i ne upravlja preduzećem, a manjinski akcionar i bivši premijer Dušan Kozić smatra da u Agrokopu nije bilo velikih pronevjera.

"U javnosti se stvorila slika da su u kriminalnim radnjama velikih razmjera nestali milioni, ali ja mislim da optužbe nisu utemeljene. Bilo je propusta, prevelikih troškova, ali o milionskim pronevjerama se ne može govoriti. Ja mislim da stečaj nikom nije u interesu osim nekim pojedincima, i zato se nadam da će preovladati razum, i da će se donijeti odluka o prodaji Agrokopa švajcarskoj firmi Svis-nova invest iz Ciriha"

Firma SVIS-nova invest iz Švajcarske, koju zastupa Vladislav Kovačević, postigla jedogovor sa većinskim vlasnikom o preuzimanju akcija i svih dugovanja, ali bi i poslednja slamka spasa mogla da propadne ukoliko Privredni sud donese odluku o otvaranju stečajnog postupka. Švajcarci su ponudili garancije od 6 000 000 kojima bi se isplatili svi dugovi prema povjeriocima, i pokrenula nova proizvodnja agruma, maslina i grožđa, ali očito da strani investitori sa dobrim namjerama nisu dobro došli u Republiku Srpsku pa vlast radi sve da bi ih otjerala. Konačna odluka trebala bi da se donese do 15-og maja, a radnici se nadaju da pojedinci i tajkuni ipak neće biit jači od države, i da Agrokop neće postati još jedno u nizu trebinjskih kolektiva koje je nakon kriminalne privatizacije nestalo u stečaju.