Vinari u Bosni i Hercegovini susreću se s brojnim problemima, najprije su tu vremenske nepogode, ali i neobraćanje pažnje od vlasti na ovu perspektivnu bh. gospodarsku granu.
Na uzgoj sorti najprije je loše utjecala tuča, a zatim suša. Da stvar bude gora, loša je politička situacija i odnos političara prema poljoprivrednicima, posebice prema vinogradarima. Ni to nije sve, susjedna Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju te vinogradare iz BiH stižu nove neprilike u smislu novih nameta pri izvozu vina pri prekoračenju izvozne kvote. Predložena kvota izvezenog grožđa je milijun i 600 litara, a sama Hrvatska izvozi dva milijuna litara.
Prema riječima Miroslava Ćorića predsjednika Grupacije proizvođača vina u BiH koja je nedavno osnovana pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, na razini države pokrenula se inicijativa i poslano je pismo Mirku Šaroviću, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Stoga, formirana je i grupacija koja bi mogla vršiti pritiske na političare, ministarstvo i ostalih koji se tiču poljoprivrede.
"Vinari moraju ostati "dignutih glava". Bez obzira što je ove godine grožđa manje, kvaliteta je bolja", rekao je Ćorić.
Poboljšati poslovanje
Novoosnovana Grupacija proizvođača vina tiče se cijele zemlje, a na nedavno održanoj skupštini, nakon usvajanja pravilnika o organizaciji i radu Grupacije, izabrani su predsjednik i potpredsjednici te članovi odbora. Ćorić kaže kako joj je osnovni cilj poboljšati poslovanje te da zajedničkim snagama krenu k boljitku vinogradarstva naše zemlje, posebice u Hercegovini gdje je devedeset posto proizvodnje vina i grožđa.
Bh. vinari se susreću s problemom enormnih količina uvezenog grožđa. Ćorić tvrdi kako za to glavni krivci nisu sami vinari, jer pritisnuti financijskom krizom prisiljeni su kupovati uvozno, koje, prema njegovoj ocjeni, ne može biti kvalitetno kao ovdašnje, jer primjerice, iz Makedonije grožđe dva dana putuje.
"Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, za šest mjeseci uvezeno je vina u vrijednosti od osam milijuna maraka, dok je u istom razdoblju izvezeno samo dva milijuna", rekao je naš sugovornik dodavši da sada apeliraju na provedbu Zakona o vinu koji bi kontrolirao prekomjerni uvoz. Ističe kako vinari nisu protiv uvoza, jer u nedostaje količina koje bi zadovoljile potrebe BiH, već samo žele kontrolirani uvoz i naravno, da uvezeni proizvod bude etiketiran.
"Kap u moru"
Autohtona sorta Žilavka i Blatina su poznate u svijetu, a proizvode se samo kod nas, dok druge međunarodne sorte se mogu naći svugdje u svijetu. Stoga, vinari predlažu da se spomenute sorte moraju zaštiti. Vinarima iz BiH, članovima Grupacije, predstavljena je mogućnost sudjelovanja na sajmu u Japanu FOODEX 2013., gdje bi se te sorte mogle predstaviti mnoštvu kupaca.
"Svijet za nas mora znati. Mi smo samo "kap u moru" koliko treba cijelom Japanu vina. Sudjelovanje na japanskom sajmu svakako će nam koristiti kao jedna dobra promocija za buduću, koliko-toliku, prodaju vina", zaključio je Ćorić.
Inače, Žilavku i Blatinu traže brojni svjetski gurmani, koji uživaju u njihovim okusima, no, stvara se problem da se u velikim zemljama, poput Japana, pa i Kine, zahtijevaju ogromne količine, koju naša zemlja nije u mogućnosti proizvesti.
