Često spominjani francuski paradoks podrazumijeva prilično obilnu i masnu prehranu Francuza, ali istovremeno bitno manju pojavnost bolesti srca i krvnih žila naspram drugih zemalja, posebno Amerike.
Sve je počelo 1990. godine kada je američki novinar Edward Dolnick prvi puta javno objavio ideje prof. dr. Jacquesa Richarda o mediteranskoj prehrani koja štiti zdravlje, kao i važnoj ulozi crnog vina koje se u mediteranskim zemljama, posebno u Francuskoj, tradicionalno konzumira uz objed.
Nakon toga su mnogi znanstvenici počeli istraživati mediteransku prehranu te sastojke namirnica koji bi objasnili ovaj fenomen.
I tada je otkriven resveratrol, tvar iz crnog vina, koji štiti grožđe od plijesni.
On se stvara u većim količinama ukoliko je godina vlažna, pa više plijesni napada grožđe, a ukoliko je godina sušna i nema plijesni, stvara se manje resveratrola.
Analize crnog vina na resveratrol su skupe, zbog čega vina još uvijek nemaju deklaraciju o njegovu sadržaju.
Djelovanje resveratrola
Resveratrol se ubraja u jake antioksidanse, a ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje: sprečava kljenut srčanog mišića, usporava grušanje krvi, sprečava tvorbu nakupina (plaka) na mozgu i krvnim žilama, blagotvoran je kod upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja dovode uporabu resveratrola u vezu s produženjem životne crte testiranih životinja.
Pretpostavlja se da bi jedan od načina mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija, zaštita stanične opne i staničnih struktura od oksidacije.
Zaštita srca i krvnih žila
Najvažnija primjena resveratrola vezana je za zaštitu krvnih žila i srca.
Naime, resveratrol sprečava/ograničava srčanu fibrozu - prilično čest uzrok smrti. To je stanje izazvano povišenim tlakom, a sastoji se od naglog aktiviranja stanica koje luče kolagen te s vremenom izazivaju zadebljanje srčanog mišića.
U takvim okolnostima srce sve teže pumpa i nastaju tegobe koje mogu voditi u smrt. Ova ključna istraživanja obavljena su na Northeastern Ohio Univesities College of Medicine pod rukovodstvom prof. dr. Gary Meszarosa, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu American Journal of Physiology Heart and Circulatory Physiology.
Alzhaimer
Resveratrol blagotvorno djeluje i na mozak. U studenom 2008. godine, objavljen je zaključak istraživanja na pokusnim životinjama na Sveučilištu Cornell.
Istraživači su zabilježili da je dnevno uzimanje nadopuna sa resveratrolom uzrokovalo značajno smanjenje plaka na mozgu životinja (od 48% do 90%), koji inače doprinosi pojavi neuroloških bolesti.
Upalne bolesti crijeva
Resveratrol smanjuje znakove i očitovanja upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest), uključujući proljev i rektalno krvarenje, pokazalo je novo istraživanje.
Znanstvenici su jednoj skupini miševa dali 20 mg/ kg hrane, a drugoj skupini placebo. Miševi koji su dobivali resveratrol imali su manje i blaža očitovanja upalne bolesti crijeva nego miševi iz usporedne skupine - lakše su održavali težinu, smanjila se učestalost proljeva i rektalnog krvarenja.
Dok je u skupini bez resveratrola uginulo čak 40 % miševa, niti jedan smrtni slučaj nije zabilježen u skupini koja je primala resveratrol.
Zaštita pluća pušača
U prosincu 2007. godine, rad Rahmana na Sveučilištu Rochester pokazao je da Resveratrol povisuje unutar stanične razine glutationa u stanicama pluća, što ga čini izvrsnim saveznikom i zaštitnikom svih pušača, kao i onih koji već imaju neko oštećenje pluća ili tumor. (Kode, Rajendrasozhan, Caito, Yang, Megson, Rahman; American Journal of Physiology. Lung Cellular and Molecular Physiology 294)
Resveratrol značajno povisuje razine prirodnog testosterona, zbog čega će biti privlačan mnogim muškarcima.
Po svojoj građi resveratol je sličan fitoestrogenima te ga, s obzirom na proestrogensko djelovanje, neki istraživači ne preporučuju ženama koje uzimaju oralna kontraceptivna sredstva, ženama koje žele zatrudnjeti, trudnicama te djeci do 18 godina.
Resveratrol produžuje životni vijek?
Prethodno provođene naučne studije s resveratrolom pokazale su da unos ove tvari produžuje život raznih organizama – od jednostaničnih kvasaca do vinskih mušica te miševa. S obzirom da su pčele društvene životinje poput čovjeka, naučni tim sa Univerziteta u Arizoni, Norveškog univerziteta te Medicinskog fakulteta na Havardu, odlučio je testirati uticaj ove komponente na pčele.
Serijom istraživanja objavljenih u časopisu Aging, naučnici su testirali uticaj resveratrola na životni vijek, sposobnost učenja te percepciju hrane kod pčela.
Njihovo istraživanje potvrdilo je da ne samo da ovaj sastojak produžuje životni vijek pčela za 33 do 38%, već također mijenja i njihove odluke o hrani na način da djeluje kao okidač za umjerenost pri hranjenju.
S obzirom da ono što jedemo snažno doprinosi našem fizičkom zdravlju, istraživači su promatrali osjetljivost pčela na šećer i njihovu volju da ga konzumiraju, i pri tome uočili da pčele koje su dobivale resveratrol nisu bile u tolikoj mjeri zainteresirane za otopinu šećera ukoliko ona uistinu nije bila visokokoncentrirana. Pčele su doslovno promijenile percepciju o hrani.
U finalnoj studiji, istraživači su mjerili koliko hrane pčele konzumiraju ukoliko im se ostavi mogućnost da konzumiraju onoliko šećera koliko žele.
Iznenađujuće, pčele koje su dobivale resveratrol smanjile su unos hrane.
