Vinolozi

Vodič kroz vina Hrvatske za 2009. golem je, sistematski i stručno obavljen posao, koji na jednom mjestu kategorizira gotovo sva imalo relevantna hrvatska vina, ne računajući pjenušce (koji ionako predstavljaju minorni dio domaće vinske produkcije).

U sklopu radionice "Sommelierstvo i turizam", koja je održana na 12. međunarodnom sajmu gospodarstva "Mostar 2009.", predstavljena je i knjiga "Vinova loza" čiji su autori Edi Maletić, Jasminka Karoglan Kontić i Ivan Pejić.

Vino nikad ne miriše po grožđu, ali vrlo često miriše po drugom voću: breskvama, marelicama, jabukama, malinama, kupinama, višnjama, ananasu...

Voćne su arome najuočljivije i nazivaju se primarnim aromama, a baš one dolaze od samoga grožđa, odnosno njegovih kožica i pokožica.

Riječ sommelier dolazi iz francuskog jezika, a doslovan prijevod bi bio onaj koji služi vino, konobar za vino.

Na kvalitet grožđa i prerađevine od grožđa utječu brojni faktori: sorta, lozna podloga, klimatski uslovi, zemljišni uslovi, sistem gajenja, primjenjene agro - tehničke mjere itd. Sorta je osnov kvaliteta grožđa, a samim tim i prerađevina od njega.

Količina tanina u vinu ovisi prvenstveno o sorti grožđa koje se koristi: crno vino je bogato taninima, dok je bijelo siromašnije.

Postoji nekoliko općenitih pravila o upotrebi vina u pripremi hrane. Vina, osim što je vrlo važna njihova boja, moraju biti čista i bez oporog okusa.