Zbog rasta potražnje za pjenušcima dolazi do rasta ponude pjenušavih vina na globalnoj razini, te je u 2018. vidljiv rast od 57% u odnosu na 2002. godinu. U 2018. godini svjetska proizvodnja pjenušavih vina dostigla je 20 milijuna hektolitara. Prije ekonomske krize iz 2008. godine, proizvodnja pjenušavih vina obuhvaćala je oko 5% ukupne svjetske proizvodnje vina, dok je u posljednjim godinama taj udio oko 7% i 8%.

Najveći proizvođač pjenušavih vina na svijetu je Italija, s oko 27% od ukupne proizvodnje u 2018. godini, te nakon nje slijede Francuska s 22%, Njemačka s 14%, te Španjolska s 11% (s proizvodnjom većom od dva milijuna hektolitara) i SAD s 6%.

Povijest proizvodnje pjenušca seže u 77. god. pr. Kr. u Rimsko doba kad je pjenušavo vino pod nazivom "Falerna" posluženo na svečanoj večeri Kleopatre i Cezara, te se upravo i Italija smatra kolijevkom pjenušaca (Staver, 2007).

EU čini 70% - 80% svjetske proizvodnje pjenušavih vina još od 2000. godine. Izvan EU, samo SAD se smatra velikim proizvođačem pjenušavih vina. Najveći udio proizvodnje pjenušavih vina na području SAD-a dolazi iz regije Napa Valleya, oko jedan milijun hektolitara. Zemlje koje u posljednjih deset godina (2008.-2018.) povećavaju svoju proizvodnju su Ujedinjeno Kraljevstvo (33% godišnje), Portugal (18%), Brazil (7% ) i Australija (3%). Rast proizvodnje bilježi i rast potrošnje što se ogleda u razdoblju od 2002.-2018., osim u vremenu svjetske krize (2009.-2010.) kad je zabilježena manja proizvodnja.

Nijemci najveći potrošači, a Italija najveći izvoznik

Od pet vodećih zemalja prema potrošnji pjenušavih vina, najvećim potrošačima pjenušavog vina smatraju se Nijemci (17%), Francuzi (14%), Amerikanci (14%), Rusi (9%), a najmanje Talijani (8%). Zajedno navedenih pet zemalja čine svjetsku potrošnju oko 62%. Zemlje koje s druge strane bilježe sve veću potrošnju od 2008. godine na ovamo, su Meksiko (13% godišnji rast), Švedska (11%), Kanada (8%), Brazil, Japan, Australija, Švicarska i Argentina.

U 2018. godini svjetski izvoz pjenušavih vina iznosi oko 8,9 milijuna hektolitara, što čini oko 9% izvoza svih vina, dok je vrijednost izvoza pjenušavih vina 6,2 milijardi eura. Najveći izvoznici u 2018. godini su za očekivati, Italija, Francuska i Španjolska. Samo Italija čini oko 43% svjetskog izvoza pjenušavih vina (iskazano u ukupnom volumenu pjenušavih vina), a najviše izvozi u Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Njemačku. Najvećim uvoznicima pjenušavih vina smatraju se upravo Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Njemačka, ali i Belgija i Rusija. S obzirom na vrijednost uvoza najveću vrijednost bilježe SAD, zatim Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Njemačka i Singapur. Pregled proizvodnje pjenušavih vina prikazano je pomoću posljednje dostupne publikacije OIV (2020).

U nastavku je prikazano i sumirano istraživanje Sito i sur. (2016) koji su proveli istraživanje proizvodnje pjenušavog vina, u pogledu potrebne investicije i troškova proizvodnje pjenušca po boci, te konačnog dohotka obzirom na dvije metode proizvodnje, klasične i Charmat metode. Istraživanje je provedeno na proizvođačima kapaciteta 10 tisuća butelja. Primjerice, potrebna investicija s ciljem proizvodnje pjenušavih vina kod klasične metode iznosi oko 160 tisuća kuna, a ukupni trošak po butelji iznosi 16,82 kn. S druge strane, investicija u proizvodnju pjenušavih vina Charmat metodom, raste na nešto više od 221 tisuću kuna, a ukupni trošak po butelji iznosi nešto više, nego u klasičnoj metodi, te ono iznosi 20 kuna po butelji. Vidljiv je veći trošak Charmat metode za nešto više od tri kune po boci u usporedbi s klasičnom metodom. Istraživanje je pokazalo kako je ukupni godišnji dohodak proizvođača pri klasičnoj metodi veći u odnosu proizvodnje Charmat metodom.

Skraćeni prikaz usporedbe godišnjeg dohotka proizvodnje pjenušca klasičnom i Charmat metodom prikazano je u tablici u nastavku.

Tablica 1. Usporedba godišnjeg dohotka proizvodnje pjenušca dviju metoda

I u Hrvatskoj raste proizvodnja pjenušavih vina!

Za kraj možemo reći kako je potrošnja pjenušavog vina u Hrvatskoj oko 2 dl pjenušavog vina po glavi stanovnika, te je niska u usporedbi s Francuskom i Njemačkom. Prema podacima iz 2010. godine, godišnja potrošnja pjenušaca u ukupnoj potrošnji vina u Hrvatskoj iznosila je oko 1,4% (Peršurić, 2016). Posljednjih godina proizvodnja pjenušavog vina u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju, te se kao neki od proizvođača pjenušaca u Hrvatskoj mogu navesti Vivoda (pjenušac imena Lucija), Franc Arman (naziva Perla Bianca), Medea (imena Medea Brut), Tomac, Matošević, itd.

S ciljem promocije pjenušavih vina u Hrvatskoj se održava i Sajam pjenušavih vina kako bi proizvođači izložili svoja vina i upoznali tržište s istima. Upravo ususret blagdanima i blagdanskom okruženju nadajmo se kako će potrošači posegnuti za domaćim pjenušcima proizvedenim u Hrvatskoj od naših vinogradara i vinara i na taj način podržati naše proizvođače.