Vinogorja

U vjeri da prostor hercegovačkog rurala ima veliku turističku vrijednost, Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije je prijavila Podrum Tolj na natječaj za nagradu "Suncokret ruralnog turizma" u međunarodnoj konkurenciji.

Među brojnim prijavljenim projektima, Podrum Tolj je osvojio srebrnu povelju u kategoriji nagrada vinskog turizma i time potvrdio svoju vrijednost, ali i lijepo predstavio vinsku regiju Hercegovinu svojim uspjehom.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo" 13. put je dodjelila nagrade "Suncokret ruralnog turizma - The Sunflower Award" u Gradu Bjelovaru. Dodjela nagrada je upriličena 8. prosinca u večernjim satima u bjelovarskom Domu kulture.

Ovogodišnji natječaj je obuhvatio sedamnaest kategorija i tri posebne katgorije. Pored vinskog turizma, nagrađivana su: najbolja turistička seljačka gospodarstva, tradicijska ruralna domaćinstva, moderna ruralna domaćinstva, tradicijska ruralna gastronomija, mali obiteljski craft proizvođači, ruralni turistički projekti, ruralni muzeji i interpretacijski centri, kulturno povijesne manifestacije, gastro manifestacije, žene u ruralnom turizmu, inovacijski projekti, pčelarski turizam itd.

Ovaj događaj su podržali većina hrvatskih župana i gradonačelnika, te najviši predstvanici turističkog sektora u Hrvatskoj.

Podrum Tolj - Blatnica, Čitluk

Podrum Tolj se nalazi u selu Blatnica u općini Čitluk. Izgrađen je na prekrasnom proplanku koji se uzdiže iznad glasovitog čitlučkog polja s kojeg se pruža pogled na broćansku visoravan i lanac brda i planina uzdignutih ponad Jadranskoga mora. Podrum su osnovali 2014. godine supružnici Josip i Suzana Tolj s ciljem proizvodnje grožđa i vina od izvornih hercegovačkih sorata Žilavka i Blatina.

Danas, Podrum Tolj na 6 hektara ima 28.600 čokota vinove loze u svom vlasništvu, s planom sadnje još 20.000 čokota. Uz izvorne sorte Žilavka i Blatina, ova vinarija uzgaja danas popularnu sortu Trnjak. Prosječna godišnja proizvodnja vina Podruma Tolj je 40.000 boca.

Ključna tržišta ove vinarije su BiH i hrvatsko tržište - gdje plasira većinu svoje proizvodnje. Vinski proizvodi ove vinarije dostupni na tržištu su: Tolj Blatina Ivaniš, Tolj Prozračac Trnjak, Tolj Rose DominaHelena, Tolj Žilavka Kavalkada i Tolj Žilavka Kosara.

Od samog početka, filozofija poslovanja ove vinarije je bilausmjerena ka izvornosti, odnosno uklopljenosti vinogradarsko-vinske proizvodnje u lokalnusrednjovjekovnu kulturnu baštinu i prirodne vrijednosti i ljepote podneblja. Pored proizvodnje grožđa i vina, Podrum Tolj snažno djeluje i u prvacu vinskog turizma, te je jedan od važnijih članova turističkog proizvoda Vinska cesta Hercegovine.

Vinskim turistima vinarija nudi degustacije svih svojih vina, ali uz najavu. Degustacije vina uvijek prate prigodne zakuske i jela sastavljena od domaćih tradicionalnih eno-gastro poslastica. Također, Podrum Tolj nudi ručkovi i večere na otvoreno za grupe do dvadeset osoba. Obiteljski Podrum Tolj je pravi primjer predanosti radu u vinogradima i podrumu, te očuvanju nasljeđenih vrijednosti i hercegovačkog gostoprimstva.

Hercegovački rural i turizam

Turistička zajednica Hercegovačko neretvanske županije je u svome radu posvećena turističkom razvoju i očuvanju hercegovačkog rurala, te otvaranju novih gospodarskih, odnosno turističkih mogućnosti na njemu. U tom smislu su do sada najznačajniji projekti bili Vinska cesta Hercegovine i Hercegovina Agroturizam.

Kroz ova dva projekta hercegovački rural je pravilno valoriziran i potvrđena mu je vrijednost, ali i dodana nova vrijednost. Ova dva projekta su otvorila vrata rurala turistima, ali i investitorima, pa se prostor hercegovačkog rurala smatra stvarnim turističkim dobrom i poprima vizure najpopularnijih agroturističkih regija na Mediteranu.

Nagrada Podrumu Tolj je ujedno i nagrada svim obiteljskim gospodarstvima na hercegovačkom ruralu i turističkim djelatnicima, te snažan poticaj svima koji žive i rade na njemu.

Nakon uspješnog Festivala Vinske ceste Hercegovine, koji je ovoga ljeta okupio brojne zaljubljenike u vino, okuse i doživljaje - one koji cijene tradiciju, autentičnost i hercegovačko gostoprimstvo - pred nama je nova manifestacija koja donosi još više razloga za druženje i uživanje: “Dani otvorenih podruma” Vinske ceste Hercegovine.

Vinska cesta Hercegovine jedinstven je projekt kojim rukovodi Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji s gradovima i općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje. Inicijativa povezuje vinarije, restorane, specijalizirane barove, obiteljska gospodarstva i turističke subjekte unutar regije, s ciljem zajedničkog razvoja i promocije eno-gastronomije i turizma.

Ova mreža entuzijasta već godinama promiče Hercegovinu kao eno-gastro destinaciju prepoznatu i izvan granica regije - a upravo je jesenska manifestacija “Dani otvorenih podruma” idealna prilika da se doživi sav taj spoj vina, tradicije i gostoljubivosti.

Četiri vikenda uživanja i otkrivanja

Tijekom četiri jesenska vikenda, od 24. listopada do 23. studenoga 2025., članovi Vinske ceste Hercegovine otvaraju svoja vrata posjetiteljima i pripremaju bogat program ispunjen degustacijama vina, obilascima podruma i vinograda, radionicama, tematskim večerima i glazbenim događajima - sve s ciljem da se doživi autentičan hercegovački duh, kultura vina i istinsko gostoprimstvo.

Hercegovina - regija koja priča vinske priče

Svaki kutak Vinske ceste Hercegovine nosi svoju priču i svoj poseban šarm - od Mostara i Čitluka, gdje nastaju carska vina među kamenim vinogradima, preko Ljubuškog s njegovim prirodnim ljepotama, te Čapljine, grada bogate povijesti i vinske tradicije, do Trebinja, koje čuva duh monaških podruma i stoljetne vinarske kulture i Stoca koji mami mirisima maslina i mediteranskog bilja. Upravo zbog toga, “Dani otvorenih podruma” nisu samo manifestacija - oni su poziv na istraživanje, druženje i uživanje u svemu što Hercegovina ima za ponuditi.

Detaljan program događanja i popis sudionika bit će objavljeni na društvenim mrežama Vinske ceste Hercegovine, gdje će se redovito najavljivati svi vikendi i događaji po gradovima.

Manifestacija “Dani otvorenih podruma” dio je aktivnosti koje Vinska cesta Hercegovine provodi s ciljem jačanja turističke ponude i promocije vinskog turizma u regiji, a sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Vinogradari u Hercegovini ove godine bilježe iznadprosječan urod grožđa i izvrsnu kvalitetu mošta.

Po riječima Tihomir Prusina, enolog Vinarije Čitluk, sve sorte ove godine bilježe odličan prinos i kvalitetu mošta, s izvrsnim omjerom šećera i kiselina, posebno u grožđu koje se bralo od 8. rujna nadalje.

Prusina je napomenuo da klimatske promjene sve više utječu na vinogradarstvo u Hercegovini te da je važno grožđe ne izlagati prekomjernom suncu prije berbe.

Kiše u kolovozu dobro su utjecale na količinu i kvalitetu grožđa, pridonoseći ovom iznadprosječnom urodu - dodao je.

Po njegovim riječima, u hercegovačkom vinogradarstvu sve više se ističe važnost autohtonih sorti poput žilavke, blatine, trnjka i vranaca, koje predstavljaju temelj vinske tradicije ovoga kraja.

Vinarije i drugi podrumi u Hercegovini uglavnom se oslanjaju na te sorte, s ciljem njihove promocije i očuvanja. Trenutno je potražnja za bijelim vinima veća, s omjerom prodaje od oko 70 prema 30 u korist bijelih u odnosu na crvena vina - izjavio je Prusina za Fenu.

Hercegovačka vina tražena u svijetu, ali borba za tržište i dalje traje

Dobru vinsku godinu očekuju i u Podrumima Andrija.

Očekujemo da će vina iz ove berbe biti iznimne kvalitete i da ćemo nastaviti osvajati tržište i priznanja. Poseban naglasak stavljamo na žilavku, koja je naša najprodavanija sorta. Već nekoliko godina suočavamo se s deficitom te sorte, no vjerujemo da ćemo sadnjom novih vinograda uspjeti zadovoljiti rastuću potražnju - istaknuo je Andrija Ćorić, direktor prodaje i marketinga Podruma Andrija.

Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bilježi rast iz godine u godinu, no uvoz i dalje višestruko premašuje izvoz, s omjerom od gotovo šest na prema jedan.

Najveći dio vina iz naše vinarije odlazi na tržišta Hrvatske, Australije, Njemačke, Švicarske i Belgije, a najveći izazov ostaje postizanje konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu. Natječemo se s etabliranim vinskim regijama koje imaju dugu tradiciju, razvijenu infrastrukturu i niže troškove proizvodnje. Uz to, troškove marketinga i promocije naših sorti i regije snosimo sami - kazao je Ćorić.

Istaknuo je i važnost autohtonih sorti za prepoznatljivost regije.

Hercegovina je mala vinska regija i jedini način da budemo konkurentni jest fokus na naše autohtone sorte - žilavku, blatinu i trnjak. Na domaćem tržištu već bilježimo značajan iskorak, dok nas na međunarodnom tržištu čeka još puno posla - zaključio je Ćorić.

Što se tiče potrošnje vina na domaćem tržištu ona je, kako kaže, vrlo dobra.

Vrlo smo zadovoljni prodajom koju ostvarujemo na domaćem tržištu. Vinska kultura brzo napreduje diljem zemlje, a posebno me veseli što mlađe generacije pokazuju interes za razna vina i žele više naučiti o njima - zaključio je Ćorić.

Restoran Pelegrini, nositelj Michelinove zvjezdice, ovog listopada donosi razlog više za raniji dolazaku Šibenik: besplatne vinske degustacije na terasi s pogledom na katedralu sv. Jakova. Svakog dana osim nedjeljom, od 11 do 12h, goste s rezervacijom vodi sommelier Branimir Vukšić kroz pažljivo odabrana vina, uz sezonske zalogaje iz kuhinje chefa Rudolfa Štefana.

Vino je najbolje kušati bez predrasuda, bez očekivanja. Najljepše je kad vam informacija o ugodi dođe sama od sebe, nakon gutljaja, u obliku želje za novim. Harmonija čudesnih okusa koji se mogu razaznati u vinu glavni je razlog zašto smo kročili u ovaj fantastičan i složen svijet. Ne prestaje nas fascinirati činjenica da čaša vina može sadržavati tako široku paletu senzacija, za nas je to bilo (i još uvijek jest) kao magija, kazao je Branimir Vukšić, sommelier restorana Pelegrini.

Želja nam je gostima ponuditi dodatnu vrijednost kroz autentičan doživljaj lokalnog terroira, poručuju iz restorana.

Ova jesenska inicijativa poklon je vjernim gostima koji nisu tijekom ljeta uspjeli dobiti stol u Pelegriniju zbog povećanog obujma posla.

Smješten uz samu katedralu sv. Jakova u srcu Šibenika, Pelegrini je od svog osnutka pod vodstvom chefa Rudolfa Štefana postao sinonim za inovaciju kroz tradiciju, gdje se svaki tanjur temelji na lokalnim namirnicama, sezoni i reinterpretaciji dalmatinskog nasljeđa.

Pelegrini se neprestano razvija, ovog ljeta predstavljen je i novi vizualni identitet, koji komunicira priču o autentičnosti, okusima i povezanosti s mjestom. Tako i uz svako vino na Pelegrini vinskoj karti stoji simbol - kiselina (svježina), masnoća (mekoća), toplina (alkoholna punoća), slanost (mineralnost) - čime karta postaje vodič, a okus čuvar trenutka koji oživljava sjećanja.

Uostalom, u Pelegrini se ne dolazi samo jesti, ovdje se dolazi doživjeti, pamtiti, povezati se s krajolikom, ljudima i okusima koji ostaju.

Degustacije su dostupne isključivo gostima s listopadskom rezervacijom i organiziraju se na upit.

Berba je u punom jeku. Podrumima se, kao vjesnik najdinamičnijeg doba godine, širi miris fermentacije, dok u vinogradima traktori i berači rade bez prestanka. Provirili smo iza kulisa jednog od najvažnijih trenutaka u godini - onog kada se grožđe pretvara u vino - u istarskoj vinariji Kozlović.

Obilazak počinje sa zrelim, mirisnim grožđem u ruci i pogledom na vinograd. Penjemo se na vrh vinarije, gdje tek ubrano grožđe stiže na pokretnu traku. Oko nje je mnoštvo ruku spremnih izbaciti svaki grozd koji nije savršene zrelosti. Grožđe potom ulazi u prešu i nastavlja svoj put kroz prostor konstruiran tako da gravitacija sama vodi vino kroz faze obrade, bez nepotrebnog premještanja i pretakanja. Cijeli je proces podređen preciznosti, brzini i nužnoj čistoći.
image

Ozračje je dinamično, a lica su usprkos umoru nasmijana. Krećemo se između inox tankova do krajnje točke podruma, gdje živahno okruženje zamjenjuju tišina i mir, baš onako kako i priliči vinima koja odmaraju u drvenim bačvama.

Degustacija je osmišljena kao putovanje kroz vrijeme i razvoj vina. Prvo kušamo svježe prešani sok malvazije, odnosno mošt; nerazrijeđen, gust, vibrantne boje, mutan i vrlo sladak. Slijedi mošt u fermentaciji: manje je sladak, divlji i zapjenjen. Miriše na vrenje i alkohol, no u ustima su i dalje izražene voćne arome, sada toplije i drugačije teksture, pune sitnih mjehurića. U trećoj je čaši mlada malvazija iz berbe 2025., koja je sve samo ne ono što zamišljamo pod pojmom vina. Mutna je, izgledom sličnija soku ili koktelu, atraktivna, mirisna, voćna i glasna. Alkohol se jedva osjeti, zbog čega razumijemo zašto može biti varljiva.

Potom slijedi set vina iz prethodnih berbi: Malvazija 2024, Malvazija Selekcija 2022 i Malvazija Santa Lucia 2018. Kroz njih postaje jasno koliko važnu ulogu imaju položaji vinograda, odluke vinara o načinu dozrijevanja i, naposljetku, vrijeme. Uživamo u aromama marelica, krušaka, začina, cimeta i citrusa, a kako se degustacija bliži kraju, vina postaju sve mineralnija i slojevitija. Svako je vino različito, ali zajednička su im čistoća i preciznost. Primjećujemo i kako im vrijeme provedeno u čaši godi.

Doživljaj upotpunjuju topli, mliječni kruh umočen u maslinovo ulje i naresci lokalnih proizvođača posluženi na šarenim platama. Dok se igramo slatko-slanim okusima, proletjelo je devedeset minuta. Odlazimo bogatiji za novo razumijevanje i poštovanje prema svemu što vinar mora znati.

Cijene vina u Hrvatskoj porasle su čak 30,1% u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime se Hrvatska istaknula kao zemlja s najvećim porastom cijena vina unutar Europske unije.

Slijede Cipar s porastom od 13% te Austrija s 11,5%. Veći rast cijena zabilježen je i u Portugalu (7%), Španjolskoj (6%) i Sloveniji (5,8%).

S druge strane, pojedine zemlje bilježe pad cijena.

Najveći pad zabilježen je u Rumunjskoj (-7,4%), zatim u Mađarskoj (-4,4%) te u Francuskoj (-0,5%).