Vino

Tradicionalna Fešta mladega vina, jedna od najstarijih manifestacija koje se događaju u Svetvinčentu, sutra će ponovo u Art centru okupiti vinare iz cijele Istre.

Kao i svake godine, biti će to prvo otvaranje boca i kušanje mladih vina u Istri ove godine.

Fešta mladega vina počinje u 16 sati, a posjetitelji će moći kupiti degustacijsku čašu po cijeni od 50 kuna, te degustirati mlada crna i bijela vina renomiranih vinara iz cijele Istre. Prilikom kupnje čaše, svi će posjetitelji dobiti ocjenjivački listić na kojem će moći glasovati za ono vino koje im se čini najboljim.

Proglašenje i podjela nagrada za tri najbolja vinara biti će u 21.30, dok će svi ostali vinari dobiti zahvalnicu za sudjelovanje na smotri.

U 17 sati, poznati somelier Emil Perdec vodit će organiziranu degustaciju na kojoj će prezentirati osam što domaćih, što inozemnih vrhunskih vina i pjenušaca. Kotizacija za degustaciju se plaća 40 kuna.

Slovenska pogranična općina Šmarje pri Jelšah do 2020. godine planira uspostaviti "digitaliziranu vinsku cestu" s vinorodnim područjima u Zagrebačkoj županiji, u koju bi trebalo investirati milijun eura, čime bi se povezala turistička ponuda i kulturna baština dviju sličnih regija koje dijeli samo državna granica.

Novom destinacijom želimo povezati kulturnu baštinu i turističku ponudu, seoski turizam, vinogradare i objekte kulturne baštine, a naglasak je na uzajamnosti, kazala je koordinatorica tog projekta Anita Čebular.

Ona radi u razvojnoj agenciji Sotla, koja sudjeluje u regionalnim i prekograničnim projektima suradnje koje podržavaju državna ministarstva, te imaju potporu i iz nekih fondova Europske unije.

Kako bi projekt na slovenskoj strani zaživio preuredit će se lokalni muzej i obnoviti srednjevjekovna freska u njemu, dodatno opremiti velik vinski podrum sa starim hrastovim bačvama, a onda kupiti digitalna i multimedijska oprema za vinsku cestu, dodatni stolovi, vitrine, čaše i buteljke vina, najavljuje Janez Vreže, predsjednik lokalnog društva vinogradara, vinara i podrumara "Trta".

U budućem razvoju i povezivanju turističkih i ugostiteljskih kapaciteta planiraju web stranicu s aplikacijom na pametne telefone te klupe na vinskim cestama na kojima će individualni posjetitelji, ali i grupe, moći puniti svoje aparate i imati besplatan priključak na internet.
Na telefon će instalirati našu aplikaciju koja će ih voditi i do ponuđača turističkih sadržaja i objekata kulturne baštine i na hrvatskoj strani. Mnogo namjeravamo uložiti i u turističku promidžbu, kazala je Anita Čebular.

Naša dobra vina na žalost su premalo poznata i treba ih još jače promicati, rekla je Čebular, dodavši da je za sada za uključivanje u digitalnu vinsku cestu na slovenskoj strani samo 50-ak zainteresiranih, iako ih mnogo više ima kleti, podrume i OPG-ove, pa koristi od projekta koji podupire i država tek moraju uvidjeti.
Ljudi moraju sami shvatiti da je to dobra tržišna šansa i onda pristupiti i uključiti se u projekt, dodala je.

Predstavljanje novih vina čileanskih vinarija Montes i Kaiken organizirao je distributer vina Roto dinamic u restoranu Boban u Zagrebu.

Montes je čileanska vinarija koja je sa svojom linijom vina Montes Alpha prva na međunarodnoj sceni afirmirala čileanska vina u premium razredu kvalitete, nakon čega su je slijedili i brojni drugi vinari te Čile kao vinsku regiju smjestili na svjetsku vinsku mapu. Glavni enolog i suvlasnik vinarije je Aurelio Montes. Izvozi 95% proizvodnje vina u 110 zemalja.

Dio tih vina moglo se kušati na prezentaciji u restoranu Boban, a predstavili su ih predstavnik vinarije Bryan Steinsapir i novinar Saša Špiranec.

Kaiken je argentinska vinarija koja dolazi iz regije Mendoza.

Vinarija Montes je preuzela vinariju Kaiken 2001. i posvetila se prije svega vinima karakterističnim za Argentinu od sorti Malbec i Torrontes.
Malbec ultra iz berbe 2005. osvojio je maksimalnih 5 zvjezdica magazina Decanter, a berba 2007. je osvojila 91 bod vinskih magazina Wine Spectator i Wine Advocate Roberta Parkera. Danas Kaiken spada i najistaknutije vinarije Argentine te se poput Montesa može pronaći na svim važnim vinskim tržištima svijeta.

Terroir series je linija posvećena sortama i položajima koji najbolje održavaju argentinski vinski identitet. Torrontes se uzgaja u jednom od najudaljenijih vinogorja Argentine, u regiji Salta na nadmorskoj visini od 2000 metara, gdje najkvalitetnije izražava svoj atraktivni aromatski potencijal i čuva svježinu po kojoj je ta sorta poznata. Malbec se uzgaja u Mendozi, međutim u finalni blend ulazi i mali postotak sorti Bonarde i Petit verdota..Kušalo se Kaiken Torrontes Terroir series 2017. i Kaiken Malbec Terroir series 2016.Kaiken Ultra linija vina dolaze iz vinogorja Valle de Uco i Vistalba koja su po strukturi, kompleksnosti predviđena za dugo trajanje. Vina su mineralna, čvrstog tanina i voćna. Kušalo se Kaiken Malbec Ultra 2016.Montes Outer Limits je linija vina sa netipičnim sortama za Čile. Radi se o vinogradima od kojih se neki nalaze u ekstremnim uvjetima, kao što je primjerice vinograd Zapallar gdje se uzgajaju Sauvignon blanc i Pinot noir. Taj je vinograd vrlo sušan i prohladan te vinima daje poseban terroirski pečat.

Kušalo se Montes Outer Limits Sauvignon blanc 2017. i Montes Outer Limits Pinot noir 2016

Linija Montes Alpha je perjanica vinarije Montes. Vodeći američki vinski magazin Wine Spectator je svim vinima iz linije Montes Alpha dodijelio priznanja 'Top Scoring' i 'Best Value'. Montes Alpha Carmenere je uz Montes Purple Angel vino posvećeno najznačajnijoj sorti Čilea Carmeneru. Porijeklom dolazi iz Bordeauxa (gdje je gotovo više nema), a u Čileu se udomaćila i postala jedna od vodećih sorti po zastupljenosti.

Iza nas je još jedan Vinski Bor Maraton u baranjskom Zmajevcu, najveća vinska manifestacija u ovom dijelu Hrvatske i regije. Ovogodišnje, 13. po redu izdanje Vinskog maratona u zmajevačkim je vinskim podrumima okupilo tisuće ljubitelja vrhunske baranjske kapljice. Tamburica, pjesma i ples orile su se zmajevačkim surducima - na vinski maraton stizalo se iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.

Došao je i taj dan - brojni vinoljupci okupili se na još jednom izdanju Vinskog maratona u Zmajevcu. Vinski podrumi širom su otvorili svoja vrata, a vinari pripremili bokale vrhunskog bijelog i crnog vina. S čašom oko vrata u u zadatom je roku trebalo obići čak 27 vinskih postaja. No, malo se tko time zamarao, jer se nakon pete, šeste čaše, podrumi više i nisu brojali.

A svaki je podrum nudio drugu sortu vina. Iskusni vinari za ovaj su se dan dobro opskrbili.

Prve godine manifestacije bilo je 40-tak natjecatelja. Danas su to nepregledne kolone ljubitelja vina - ili, točnije oko 2500 natjecatelja, i barem još toliko posjetitelja vinskih podruma. Zato je tu i sajam, i glazba, pa i zabavne aktivnosti za najmlađe.

Sjajna organizacija pokazuje kada se nešto želi raditi nakon 13 godina kada krenete sa pvih 37 sudionika i dođete do ovog broja pokazuje kako se u Slavoniji i Baranji može napraviti vrhunski turistički događaj. To je samo potvrda da svi ovi ljudi koji se bave turizmom rade zadnjih pet do deset godina i mislim da nam je ovo pokazatelj kako idemo u dobrom smjeru, kaže Matej Perkušić, direktor Turističke zajednice Baranja.

Nitko nije sanajao 2005. da će se 2018. godine ovo dogiditi ovo je prekrasno danas 2500 tisuće maratonaca i još toliko posjetitelja. Baranjci su opet otvorili svoja vrata ljudi uživaju u vrhunski baranjskim vinima osjeti se ta rustikalnost Zmajevca i to su pokazatelji kako ova vinska manifestacija kako ima tradiciju tako ima i svoju budućnost, ističe pročelnica Odjela za kontinentalni turizam OBŽ Tatjana Roth.

A dogodine se očekuje barem još toliko gostiju i sudionika. Čitav dogođaj organizirali su KUD József Attila i Udruga za njegovanje običaja Mađara Surduk iz Zmajevca.

Ovogodišnja berba grožđa u Dalmacije ostat će upamćena kao posljednja po starom Zakonu o vinu, ali i kao jedna od boljih u posljednjih nekoliko godina. To je potvrđeno i na predstavljanju programa ovogodišnje Sabatine, koji će se ove godine od 15. do 18. studenog po prvi put održati u Malom Lošinju, u Primorsko-goranskoj županiji.

Samo jedan vinograd na Lošinju

Sabatina želi donijeti vino i tamo gdje ga nema. Zato smo se odlučili za Lošinj gdje još postoji samo jedan vinograd i to u zabiti do koje je teško doći“ kaže Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora Sabatine.

Ljubenkov je podsjetio kako ne nekad na Lošinju bilo 200 hektara vinograda koji su, kao i na većini drugih otoka u međuvremenu napuštani i nestali.
Želimo potaknuti ljude da ponovno krenu saditi vinograde, dodao je Ljubenkov, podsjetivši kako je prije 21. godinu kad je Sabatina započela s područja Zadarske županije, primjerice, stigao samo jedan uzorak, a ove godine će ih biti više od 400.

Obilan urod u Dalmaciji

U najavi Sabatine u Zadru, čelnici Zadružnog saveza Dalmacije, posebnu pozornost su posvetili ovogodišnjoj berbi. Posebno zapaženo bilo je izvješće Želimira Bašića, velikog znalca i pisca o vinu i vinogradarstvu.
Iako berba u Dalmaciji još traje, posebno crnih sorti grožđa, vinogradari su već izuzetno zadovoljni rezultatima ovogodišnje intrade, jer dolazi nakon nekoliko loših, a u nekim godinama i tragičnih uroda grožđa, rekao je Bašić.

Naime, ove godine očekuje se obilan, urod a možda na nekim područjima i najbolja berba posljednjih godina. To je rezultat uglavnom povoljnih klimatskih prilike koje su obilježile 3 obilne kiše. Kiseline su primjerene. a grožđe je uglavnom zdravo, iako je bio malo veći napad peronospore, međutim vinogradari koji su redovno i uredno tretirali lozu zaštitnim sredstvima uspjeli su suzbiti bolest.
Berba je počela znatno ranije pa je bijelo grožđe uglavnom ubrano već početkom rujna, kaže Bašić. On dodaje da mnogi nisu žurili s berbom crnog grožđa, očekujući još sunčanih dana pa se procjenjuje da će berba završiti, uglavnom, krajem rujna i početkom listopada.

Dobri sladori i kiseline

Sladori u grožđu su najčešće jako dobri iako su na nekim područjima prosječni, posebno na nekim južnim padinama. Prema sadašnjim pokazateljima očekuje se da će se u ovogodišnjoj berbi u Dalmaciji ubrati grožđa od 15 do 40 % više od prosječne berbe te se procjenjuje da će se proizvesti preko 300.000 hektolitara vina. Sve ovo ulijeva nadu da ćemo imati dobru kvalitetu vina iz ovogodišnje berbe te da ćemo piti odlična vina, zaključio je Želimir Bašić.

Dodajmo još da je zbog velikog interesa proizvođača produžen rok zaprimanja uzoraka vina i jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje na Sabatini 2018. do 5. listopada 2018 (petak). Uzorci do tog datuma zaprimaju se na adresi: Zadružni savez Dalmacije, Split, Kamila Tončića 4. Rok za dostavu mladih vina ostaje do 15. listopada 2018., na istoj adresi.

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH, započeo je u petak u Mostaru sa sudjelovanjem stručnjaka iz BiH i zemalja regije.

Agromediteranski zavod Federacije BiH i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru organizatori su spomenutog skupa tijekom kojega će biti predstavljena 44 rada stručnjaka iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.
Ovaj je skup prigoda da vidimo prošlost vinove loze, sagledamo sadašnjost i svakako da damo neke nove smjernice ka budućnosti, izjavio je uoči skupa dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ivan Ostojić.

Istaknuo je kako taj fakultet od ove akademske godine uvodi diplomski studij vinogradarstva i vinarstva što će zasigurno doprinijeti zahtjevima tržišta regije kada je u pitanju vinogradarstvo i vinarstvo.
Fakultet je taj koji školuje kadar koji se kasnije kroz svoj posao dalje usavršava. Danas nekoliko naših vinogradara, posebice vinara ima svoje mjesto u regiji, rekao je Ostojić.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zvoda Mostar Marko Ivanković kazao je kako je vinogradarstvo i vinarstvo u Bosni i Hercegovini jedan od sektora na kojega naročito Hercegovina računa u svom budućem razvoju, a prvenstveno se mnogo očekuje od otvaranja naše zemlje prema Europskoj uniji i postizanja kandidatskog statusa.

Istaknuo je potrebu konačnog uređenja zakonodavno-pravnog okvira, odnosno donošenja novog zakona o vinu, usklađenog direktivama EU kao i 17 provedbenih pravilnika u tom zakonu, kao i potrebu sinergije svih razina vlasti, vinogradara i vinara, struke, kako bi vinogradarstvo i vinarstvo dobilo mjesto koje zaslužuje.

U ime člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića sudionicima skupa obratio se predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg koji je uz pozdravne riječi ustvrdio kako je vinogradarstvo staro koliko i Hercegovina.
Vinogradarstvo i vinarstvo i poljoprivreda općenito mogu i moraju biti nositelji našega sveukupnog gospodarskog razvoja. Vlada HNŽ-a snažno je opredijeljena za snažniji gospodarski razvoj, a upravo u poljoprivredi vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrirane Strategije razvoja Županije do 2020., kazao je Herceg.

Drugi dan znanstveno-stručnog skupa započinje u subotu u 9 sati predavanjem o ekonomskoj i društvenoj ulozi vinogradarstva i vinarstva u BiH, a zatvaranje je planirano u 13 sati nakon rasprave.

Vlada Republike Hrvatske je u saborsku proceduru poslala prijedlog novog zakona o vinu, kojem je cilj definirati jasan pravni okvir za obavljanje djelatnosti proizvodnje grožđa i vina te prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, a predviđa i administrativna rasterećenja, koja će vinarima donijeti ukupnu uštedu od oko 12 milijuna kuna godišnje.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako se predloženim zakonom uvode višestruka administrativna, ali i velika financijska rasterećenja.
Kad se ovaj zakon usvoji naši vinari neće više plaćati nikakve naknade za kontrolu stavljanja vina u promet, ukidamo evidencijske markice… To na godišnjoj razini za naše vinare znači da im ostaje oko 12 milijuna kuna, koje oni mogu iskoristiti za marketinške i druge aktivnosti, rekao je Tolušić.

Kao novost izdvojio je i decentralizaciju sustava organoleptičkog ocjenjivanja vina. Tehničku pripremu organoleptika i dalje odrađuje državno tijelo, osigurava anonimnost postupka, ali malvaziju i teran u Istri organoleptički ocjenjuju vinari koji imaju potrebne certifikate s područja Istre, s Pelješca vinari s Pelješca, vina iz Slavonije ljudi s tog područja i tako i u drugim regijama. Time zapravo približavamo sustav ocjenjivanja samim proizvođačima, istaknuo je Tolušić.

Prema prijedlogu novog zakona uspostavit će se četiri nove vinogradarske regije - Slavonija i Hrvatsko podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija te Središnja bregovita Hrvatska.