Ako se nađete u Australiji, osim u uobičajenim turističkim sadržajima i lijepim plažama, svoje putovanje možete obogatiti tako da uskočite u auto i uputite se na putovanje australskim vinskim regijama koje će vas oduševiti svojim rustikalnim selima i šarmantnim farmama.
Sjeverno od grada Adelaide prostire se najstarija vinska regija Australije, Barosa. Na izbrazdanim, smaragdnim brdima, zahvaljujući mediteranskoj klimi, gaji se vinova loza od koje se prave neka od najprestižnijih vina u zemlji.
Pored vina, dolina Barose poznata je po uzgajanju organske hrane pa slobodno možemo reći da je ponuda restorana ove ruralne regije Australije na svjetskom nivou. Za autentični doživljaj Barose najbolje je posjetiti subotnju pijacu u gradiću Angaston, koja svojim bojama i aromama vjerno oslikava ovaj jedinstveni predio.
Generacije vinara
Sve hedoniste i ljubitelje dobre kapljice, razveselit će vijest da je Australija zemlja s ukupno 63 imenovane vinske regije razasute širom zemlje i uspjela se nametnuti kao glavni svjetski proizvođač vina. Trenutno je četvrta zemlja po izvozu vina u svijetu, a ispred nje su samo mediteranske zemlje poput Italije, Španije i Francuske koje imaju višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina.
Dolina Barosa klimom dosta podsjeća na Mediteran, a sorta koja najbolje uspijeva na ovom području je širaž. Uz njega se uzgajaju i merlot, pinot crni i rizling. Posebnost koju ima širaž iz ove doline može zahvaliti slaboj opskrbljenosti vodom, pošto nedostatak vode i visoke temperature pogoduju razvoju voćnih aroma u vinu.
Danas polako dolazi do smjene generacije vinara, tako da glavnu ulogu preuzimaju mladi, obrazovani vinari koji, uz već dokazano znanje svojih očeva, primjenjuju i nove tehnologije u uzgoju vinove loze što puno puta rezultira novim vinarskim trendovima.
Uz vinarsku proizvodnju, ova dolina prepoznata je i po svojim prirodnim ljepotama, pitoresknim brežuljcima i predivnim ravnicama, proizvodnji sira te po stočarskoj proizvodnji. Tako da ako ikada budete u prilici da posjetite ovo područje svakako probajte stejk od njihovog domaćeg goveda. Stejk i širaž, to su brata dva - za prste polizati!
Lijep i surov
Bilo koje vrijeme dobro je za posjetu Australiji. Kada je hladno na jugu zemlje, tada je veličanstveno na sjeveru i u centru, kada je suviše toplo i vlažno na sjeveru, južne države imaju prijatnu klimu. Tu su brojni festivali i drugi javni događaji, od ljetnih banketa hrane i vina, velikih koncerata do konjičkih trka i takmičenja jedrilica.
Godišnja doba u Australiji su suprotna od onih u Evropi i Sjevernoj Americi. Ljeto traje od decembra do februara i s dužim računanjem ljetnog vremena predstavlja idealno vrijeme za plivanje i ostale aktivnosti na otvorenom širom zemlje. Ovo je ujedno i visoka sezona za mnoga mjesta u Australiji. Zima traje od juna do avgusta, kada temperatura pada s geografskom širinom.
Ovaj period je zvanično određen za nisku turističku sezonu u većem dijelu zemlje, mada to ne važi za Sjevernu Teritoriju, Kvinslend i gornji dio Zapadne Australije. Zima u tom sjevernom potezu nudi predah od kišne sezone (koja traje otprilike od oktobra do marta, dok suha sezona traje od aprila do septembra), a i temperature su veoma prijatne. Jesen, koja traje od marta do maja i proljeće, koje traje od septembra do novembra, uživaju odsustvo klimatskih ekstrema u cijeloj zemlji.
Australska priča o vinu jedna je fascinantna priča. To je priča koja je isprepletana sa samim nastankom i razvojem jedne cijele nacije, koja je počela s dolaskom flote od 12 brodova punih robijaša. I baš s tim robijašima stigli su i prvi zasadi vinove loze na ovaj prelijep, ali i surov kontinent.
Na slijepo
Australska vinska industrija proizvela je i još proizvodi fantastična vina. Raznolikost klimatskih i geoloških uvjeta koji su na raspolaganju u zemlji ogromnog, i za mnoge nepojmljivog prostranstava iskorišteni su na najbolji način da bi se dobio, nevjerovatno, širok dijapazon vrhunskih, ali i jedinstvenih vina, koja se razlikuju od regiona do regiona, od vinogorja do vinogorja, gdje svako vino ima u sebi nešto posebno, nešto očaravajuće, nešto što se riječima teško može opisati.
Proizvodnja i kvalitet vina značajno su poboljšani s prvim dolascima tzv. slobodnih emigranata iz raznih dijelova Evrope, koji su iskoristili svoje znanje i sposobnosti da postave temelje za razvoj nekih od danas najpoznatijih vinskih regiona u Australiji. Emigranti iz tadašnje Pruske sredinom 1850-ih su postavili jedan od najznačajnijih vinskih regiona, a to je Barosa u Južnoj Australiji.
Prvi proizvođači vina sretali su se s mnogim poteškoćama, naročito zbog nepoznavanja australske klime. Vremenom su, ipak, počeli da postižu zapažajuće uspjehe, pa je tako 1873. godine na sajmu vina u Beču došlo do malog incidenta kad su francuski degustatori koji su ocjenjivali vina "na slijepo", visoko ocijenili neka vina iz Viktorije. Kada su saznali o kojim se vinima radi, iz protesta su napustili manifestaciju, uporno tvrdeći da vina takvoga kvaliteta mogu biti samo francuskog porijekla. Australska vina su nastavila da pobjeđuju na prestižnim takmičenjima, sve do destruktivne epidemije filoksere, od koje ni Australija nije bila pošteđena.
U decenijama poslije pustoši koju je iza sebe ostavila filoksera, pa sve do kasnih 1970-ih godina, australska proizvodnja vina se uglavnom sastojala od slatkih i jakih vina, kao npr. Porto.
Od tada pa do danas, australska vinska industrija je rapidno napredovala da bi postala jedan od lidera u svijetu i da bi tako u 2000-toj godini prvi put u Veliku Britaniju izvezla više vina od same Francuske.
Prvi pokušaji
Prvi kalemovi vinove loze doneseni su u Australiju s Rta Dobre Nade u Novi Južni Vels. Donio ih je guverner Filip Artur (Phillip Arthur), 1788 godine. Ovaj prvi pokušaj gajenja vinove loze nije bio uspješan, ali s upornošću novi doseljenici su vremenom uspjeli da kultiviraju vinovu lozu za proizvodnju vina, da bi se prva vina pojavila na domaćem tržištu početkom 1820-tih godina. Tako je, naprimjer, Gregory Blaxland postao prvi proizvođač vina u Australiji koji je počeo izvoziti vino i koji je ujedno i prvi dobitnik međunarodne nagrade.
Najpoznatija imena
Najpoznatije ime u australskom vinarstvu je Penfolds. Njihova berba iz 1955. godine nazvana "Penfolds Grange" pokupila je više od 50 zlatnih medalja na najprestižnijim takmičenjima širom svijeta, a povremeno se može čuti priča o basnoslovnoj sumi za koju se jedna flaša vina iz te berbe prodala na nekoj licitaciji. Najveći proizvođač vina u Australiji je kompanija "Hardy's", koja pripada najvećoj vinskoj kompaniji na svijetu, "Constellation Brands".
Glavni regioni
Najpoznatija vinogorja, osim Barosa, su Adelaide Hils i Kunavara. Zatim, slijede Viktorija sa vinogorjima kao sto su Mornington Peninsula i Jara. U Novom Južnom Velsu, Hanter i Riverina, a u Zapadnoj Australiji, Margaret River. U novije vrijeme došlo je do značajnog porasta proizvodnje i u Tasmaniji, naročito "Chardonay-a & Pinot Noar-a", kojima odgovara hladnija tasmanijska klima.
