Vino iz berbe 2025. godine iznimne je kvalitete, a ako se na tržištu pojavi loše, odgovornost je isključivo na vinaru. Ocjena je ovo profesora Zorana Gačića, vlasnika "Baš malog podruma" iz Žitomislića kod Mostara, s kojim smo razgovarali na Sarajevo Wine Festu, održanom 5. veljače. U Sarajevo je stigao u društvu prijatelja Josipa Tolja, vinara i vlasnika vinarije Podrum Tolj, u kojem je zadužen za ocjenu kvaliteta i degustaciju.
Sirovina je bila Bogom dana. Ako vino ne valja, onda je vinar negdje dobro pogriješio
, kaže Gačić, pojašnjavajući kako je proizvodnja vina cijeli lanac. Dovoljno je jednu kariku oštetiti, bilo da je riječ o vremenu otakanja, dodavanju sulfita, odnosno vinobrana, lošoj higijeni sudova, pa da proizvod ne valja.
Što se tiče tih "viših sila", uvjeti su bili ispunjeni. Prošla godina bila je iznimno povoljna za lozu, posebno na području doline Neretve, južno od Mostara, od Dubrava do Brotnja - dvije visoravni.
Godina 2025. bila je fenomenalna. Nismo imali kapi kiše čak 85 do 90 dana, što je dovelo do toga da smo imali daleko viši slador, odnosno postotak šećera u vinu, nego prethodnih godina. To se izravno odrazilo na kvalitetu vina
, dodaje ovaj stručnjak koji je školu za ocjenjivanje vina završio u Bordeuxu prije 30-ak godina.
Po uzoru na Francuze, koji tradicionalno treći četvrtak u studenom otvaraju mlado vino, isto su učinili i hercegovački vinari. Svi koji su probali mlada vina iz berbe 2025. bili su oduševljeni, tvrdi.
Govoreći o svjetskim trendovima u vinarstvu, Gačić ističe kako se ide k smanjenju postotka alkohola u vinu. Razlog je promjena načina života i konzumacije.
Ljudi žele na sastanku popiti butelju ili dvije vina, a ostati "čisti", kako bi mogli nastaviti s poslom
, objašnjava. Upravo zato se na svjetskom tržištu pojavljuju i vina sa vrlo niskim, pa čak i nultim postotkom alkohola, iako vinari takve proizvode teško nazivaju vinom.
Mi, vinari i vinogradari, i ne prihvaćamo baš "to" kao vino, mi kažemo kako je "to" nešto, ali nije vino.
Podsjeća kako je zabranjeno spuštati alkohol u vinu dodavanjem vode te se to postiže određenim kemijskim i mehaničkim metodama. Kod nas se, kako kaže, još nije susreo sa slučajem da je netko iznio vino s 3% alkohola ili 5% alkohola.
Promjene su vidljive i u pakiranju. Dok Kalifornija vino nudi u limenkama, u Francuskoj se pojavljuje vino pakirano u čaše, slično jogurtu. Konzumacija se, kaže Gačić, nastoji približiti navikama kakve danas imamo s kavom - brzo, urbano i "u hodu".
Konzumiranje vina žele svesti na jednu razinu kakvu nismo nikada ni mogli zamisliti. Ali, što vidiš u svijetu, očekuj u vijeku, doći će to i kod nas, za dva mjeseca ili dvije godine ili možda deset, ali neće se toliko dugo čekati. Sve što se pojavi tamo negdje u razvijenom svijetu, sve brže i brže dolazi i kod nas
, nevoljko potvrđuje.
Ipak, globalno tržište bilježi pad prodaje. Proizvodnja je stabilna, ali potrošnja opada, što potvrđuju i proizvođači iz Francuske, Španjolske, Argentine i Portugala.
Na kraju, Gačić podsjeća kako potrošači danas žele znati 5 osnovnih stvari o vinu: tko ga je proizveo i iz kojeg je podneblja, kakav je stil vina, je li odležavalo u drvetu ili inoxu, te iz koje je berbe. Iako smatra kako je u nekim slučajevima riječ o foliranju, zaključuje kako ljudi kroz vino žele pokazati kako se razumiju u ono što piju.
