Čepovi za vinske boce mogu biti načinjeni od raznih materijala, no poznavatelji vina kažu kako je najkvalitetniji čep onaj izrađen od pluta, odnosno vanjskog sloja kore hrasta plutnjaka (Quercus suber). Zadnjih godina došlo je do znatnog pada kvalitete plutenih čepova. Deblja kora znači deblje i bolje čepove, no o čemu ovisi kakva će kora biti?
Rita Teixeira sa Sveučilišta u Lisabonu s kolegama je provela istraživanje koje se bavi razlikom stabala veće i manje kvalitete. Usporedila je aktivnost gena između pet visokokvalitetnih i pet niskokvalitetnih stabala s juga Portugala. Oni kvalitetniji imali su više tzv. proteina toplinskog šoka koji omogućuju drugim proteinima pravilno oblikovanje, čak i pod stresnim uvjetima, te pomažu diobu stanica, odnosno debljanje kore. Prijašnja su istraživanja pokazala kako ovi proteini štite plutnjak od ultraljubičastih zraka, visokih temperatura i suše; sve od navedenog postaje sve veći problem u Portugalu.
Kora hrasta plutnjaka (foto: mauroguanandi / Flickr)Iako pokazuju manje aktivnosti proteina toplinskog šoka, manje kvalitetna stabla, s druge strane imaju alternativne obrambene mehanizme - gene za stvaranje enzima koji proizvode fenolne spojeve odgovorne za upijanje UV zraka. Teixeira kaže kako su krenuli s pretpostavkom da stablo koje treba više zaštite stvara deblju koru te samim time deblje (kvalitetnije) čepove. No, proizvodnjom više fenolnih spojeva manje kvalitetno stablo (koje, pokazalo je istraživanje, sadrži dvostruko više fenolnih spojeva od stabla bolje kvalitete) može biti veoma dobro zaštićeno od UV zračenja.
Osim ovih gena, manje kvalitetna stabla pokazivala su veću aktivnost gena koji smanjuju oksidacijski stres te popravljaju DNA. Osim toga, dioba stanica je kod ovih stabala smanjena, što dovodi do tanje kore (manje kvalitetni čepovi). To usporavanje rasta može pomoći stablu tijekom teških uvjeta prilikom, primjerice, suše, pri čemu bi zaštitilo DNA stabla od mutacija izazvanih UV zračenjem ili pomoglo čuvanju energije.
Istraživanje je odgovorilo na pitanje o čemu ovisi debljina kore, no ostaje otvoreno što će se točno poduzeti ne bi li se popravila kvaliteta plutenih čepova. Koraka će sigurno biti jer se ipak radi o industriji vrijednoj 2 milijarde dolara.
Rad je objavljen u časopisu Journal of Experimental Botany.
