Vino

Potrošnja vina u svijetu biće u stalnom porastu, tako da će kroz četiri godine biti veća za oko milijardu boca, a najveći potrošači ostaće Francuzi i Italijani, uprkos negativnom trendu.

To pokazuju rezultati istraživanja koje su sproveli francusko profesionalno udruženje Vinexpo i britanska kompanija IWSR.

U 2018. godini potrošnja vina u svijetu dostići će 32,78 milijardi boca, dok je između 2009. i 2013. prosječno godišnje iznosila 31,7 milijardi, navodi se u studiji.

Za razdoblje od 2014. do 2018. godine potrošnja vina trebala bi porasti za oko 3 posto godišnje, dok je u razdoblju 2009-2013. porasla 2,7 posto.

Stari kontinent neće, kao što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko godina, biti glavni nositelj rasta, već Sjedinjene Američke Države, gdje će potrošnja porasti 11,3 posto od 2014. do 2018, kao i Kina (zajedno s Hongkongom), sa stopom rasta od čak 24,8 posto, predviđaju autori ove studije.

U Francuskoj, koja je najveći proizvođač ovog pića i drugi svjetski potrošač po količini, iza SAD, potrošnja će nastaviti opadati 2,8 posto, a pad se očekuje i u Italiji, i to od 5,1 posto.

Italijani će do 2018. smanjiti prosječnu godišnju potrošnju za 3,1 litar po osobi, Francuzi za 2,3 litre, ali će stanovnici ove dvije europske države, ipak, ostati najveći ljubitelji vina u svijetu, s potrošnjom od oko 45 litara po osobi u 2018. godini.

Kada je riječ o svjetskom tržištu, u 2018. se očekuje povećanje uvoza u Velikoj Britaniji i SAD za oko 5 posto, dok će Kina (s Hongkongom) ostvariti dvoznamenkasti rast, i to od 31,3 posto.

Ipak, mogućnosti rasta za prozvođače na tržištu druge svjetske ekonomije se smanjuju, jer je Kina u razdobljuu od 2009. do 2013. uvoz vina povećala više od 160 posto, a potrošnju blizu 70 posto.

Nakon vinograda u okolici Bordeauxa, ulagači iz Kine, najvećeg potrošača vina u svijetu, potpisali su ovih dana prvi ugovor o kupnji vinograda u Languedocu, na jugu Francuske, među najvećima u toj zemlji.

Chateau de La Bastide u općini Escales, blizu Narbonnea, nedaleko od španjolske granice, kupila je za još nepoznat iznos tvrtka HBC International Wine Assets Management sa sjedištem u Pekingu i u Hong Kongu.

Ugovor o kupnji vinograda koji se prostire na 200 ha, usred bregovitog predjela Corbieresa, potpisao je glavni direktor HBC Internationala Min Yu. Pregovori o toj akviziciji trajali su više od godinu dana. Min Yu je poznat kao velik ljubitelj vina i iskusan poslovni čovjek.

Ovo je prvi put da su Kinezi pokazali zanimanje za ovaj kraj u kojemu su mnogi vinogradi u lošem stanju. Chateau La Bastide, gdje su prvi trsovi zasađeni u 18. stoljeću, svake godine proizvodi 300.000 do 400.000 butelja, gotovo u cijelosti namijenjenih izvozu.

Najstarije vino u bačvi na svijetu, suho bijelo alzaško vino koje datira iz 1472. godine, pretočeno je u Strazburu u novu bačvu, po treći put u svojoj dugoj povijesti, kako bi se nastavilo njegovo sazrijevanje.
Prethodno pretakanje skupocjenog vina obavljeno je prije skoro tri stoljeća.

Pretakanje vina, koje se od berbe pre više od pet stoljeća čuva u podrumu nekadašnje bolnice u Strazburu, trajalo je oko 30 minuta.
Prethodna ovakva, iznimno osjetljiva operacija je obavljena 1718.

"Stara bačva je bila pri kraju i počela je puštati", objasnio je Thibault Baldinger, odgovoran za čuveni alzaški podrum koji se nalazio ispod nekadašnje gradske bolnice iz 14. stoljeća, u kojoj su pacijenti za svoje liječenje često plaćali u vinu ili vinogradima, a koja je četiri stoljeća kasnije uništena u požaru.

Nakon što je utvrđeno kako iz stare bačve curi tri litre dragocjenog napitka godišnje, vino je travnja 2014. prebačeno u inox spremnik dok se ne napravi nova hrastova bačva zapremine 450 litara.

Xavier Gouraud i Jean-Marie Blanchard, iskusni proizvođači bačvi iz regije Cognac su prihvatili ovaj izazov i napravili 450-litarsku bačvu identičnog jajastog oblika, kao što je bila prethodna. Radili su u slobodno vrijeme s posebno otpornim hrastom iz Allier đume, koristeći stare alate. Posao izrade je trajao više od 200 sati.

Vino staro 543 godine, s 9,4 odsto alkohola, zadržalo je svu svoju aromu. Posluženo je svega u tri navrata. Prvi put je to bilo 1576. u čast saveza između Ciriha i Strazbura a drugi put 1718. u čast postavljanja kamena temeljca javne bolnice. Posljednji put je posluženo 1944. godine kada ga je kušao general Leclerc, tijekom oslobođenja Strazbura.

Danas će se upriličiti svečano otvorenje 23. ludbreške izložbe mladih vina koja će se održati u organizaciji Udruge vinogradara Trsek, a pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ludbrega.

Povodom izložbe, održan je niz zanimljivih stručnih predavanja, kao i tradicionalna rezidba trsa prošle nedjelje. Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić će uoči izložbe primiti zamjenicu ministra poljoprivrede Snježanu Španjol, a sastanku će, kako je najavljeno, uz načelnike susjednih općina nazočiti i zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić.

Otvaranje izložbe s degustacijom vina i prigodnim programom održat će se u 17 sati i 30 minuta, u hotelu Crnković u Ludbregu, a sutra će se, na tradicionalnom Vinskome balu, uručiti priznanja vinogradarima za kvalitetu njihovih vina, prema ocjenama enologa iz ocjenjivačkog suda.

Crno vino Nadinska rana Željka Vrsaljka iz Nadina proglašeno je šampionskim vinom u kategoriji crnih vina 18. degustacije vina Sjeverne Dalmacije koja je održana u četvrtak u Stankovcima u organizaciji Općine Stankovci. U konkurenciji bijelih vina šampionskom titulom se okitila kupaža maraština, debit i ugni blanc Krste Matešića iz Zadra. Njih dvoje glavni su predstavnici nadinskih i zadarskih vinara koji su dominirali stankovačkom degustacijom, s tim da apsolutni primat pripada Nadinjanima. Od 96 dodijeljenih odličja u Nadin je otišlo sedamnaest, a Zadar deset.

18 godina škole

Finalno ocjenjivanje pristiglih uzoraka metodom 100 bodova potvrdilo je ono što se znalo još lani u rujnu. Berba 2014. bila je izuzetno zahtjevna pa ne čudi što među medaljama prevladavaju brončana odličja za kvalitetu vina i da ima samo četiri zlata. Ipak organizatori su zadovoljni jer su i od loše sirovine s kojom su vinari raspolagali napravili korektna vina. Prije osamnaest godina o nečemu sličnom moglo se samo sanjati. Može se slobodno ocijeniti da su vinari Zadarske županije položili maturu i to s visokom ocjenom.

"Prije osamnaest godina u Zadarskoj županiji nije bilo registriranog vina iz privatne proizvodnje. Nakon mukotrpnog učenja, edukacija, seminara počeli su se javljati rezultati. Na desetoj degustaciji pojavilo se pedesetak registriranih vina naših vinara, a to je bio cilj ove i degustacije u Polači. Znanja koja su vinari stekli došla su do izražaja u 2014. godine u kojoj se dogodilo sve loše što se moglo dogoditi u vinogradima. Ni to nije spriječilo naše vinare da naprave dobra i odlična vina u svojim podrumima", rekao je načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.

Šampionsko sa Supernove

Takav pristup potvrdili su i šamponi Vrsaljko i Matešić.
"Za proizvesti šampiona treba se potruditi. Berba je bila teška, ali ipak nisam bio pesimističan. Rekao sam neće biti problema, samo se moramo više potruditi. Trebalo je jako puno ljubavi, truda, muke i pažnje u podrumu da bi se ispravilo sve loše što se dogodilo u vinogradu", otkriva pobjednički mentalitet Vrsaljko.

"Imam 1.200 čokota koji se nalaze između Zadra i Crnog, blizu Supernove. Za proizvesti šampionsko vino struka je dosta trebala raditi u podrumu. Meni je pri tom pomogla enologinja Nikolina Paleka", kaže Matešić.

Vina crnogorske kompanije "13. jul Plantaže" bit će službeno promovirana u Bruxellesu, tijekom šestomjesečnog letonskog predsjedavanja Europske unije.

Kako su priopćili iz ove kompanije, to predstavlja odličnu priliku da se s kvalitetom proizvoda upozna veliki broj diplomatskih predstavnika iz svih 28 država članica EU, kao i visoki službenici Europske komisije, Savjeta i Parlamenta.

Prezentacija crnogorskih vina na inicijativu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na ovako visokoj razini, ima za cilj prvenstveno osigurati veću potražnju i plasman vina Plantaža na europskom tržištu, ali i predstavljanje Crne Gore Europi kao "male zemlje velikih vina" i rastuća vinska destinacija, naveli su iz ove kompanije.

Vina koja će tijekom šest mjeseci biti posluživana na svim službenim prijemima u Bruxellesu, i u kojima će uživati diplomati iz 28 zemalja članica, su Vladika, Vranac i Chardonnay.

Nema smisla posjedovati veliku vinsku kartu, ako niste u mogućnosti i prodati ta vina, a za to je potreban sommelier! Prije svega to je komunikativna i spretna osoba koja je svojim trudom i zalaganjem i velikim odricanjima stekla široko znanje o vinskom svijetu i spremna je to podijeliti s drugima.
Tko je sommelier

Sommelier (vinotoča, konobar za vino, vinoslužitelj) je vinski ekspert okrenut gostu čije povjerenje mora steći otvorenim i objektivnim ocjenama vina koje mu preporuča.

Da bi u tome uspio, mora stalno pratiti i poznavati vrijednost pojedinih proizvodnih područja, solidnost proizvođačkih kuća, najistaknutije značajke sorte, godišta tehnološkog postupka i mnoga druga značajna područja (sastojke, mane, bolesti…) neophodna za ocjenjivanje vina i njihovo slaganje uz jelo.
Kao i barmen, sommelier je stručni radnik, ali i osoba široke kulture, staloženih elegantnih pokreta, nenametljiv, pristupačan i duhovit, kojemu je zadatak da kod gosta probudi interes za jelo i dakako za piće.

Radno mjesto i zadaci sommelier-a

Radno mjesto sommelier uglavnom postoji u objektima više kategorije, boljim hotelima i restoranima.

Po njegovom nalogu se:

• nabavljaju vina,
• on ih razvrstava
• kreira vinsku kartu,
• brine se o samim bocama,
• o podrumu, (mora voditi računa da su vina uskladištena kako treba, da se ne kvare, da nema svjetla, vlage, da nema naglih promjena temperature).

Za ovaj posao osoba mora biti talentirana, mora imati urođenu sklonost. Iznimno je važna teoretska baza, ali najvažniji je neprekidan trening.

Zaštitni znak sommelier-a je plitica

Svojevrsni zaštitni znak sommeliera je plitica ili tastevin. Plitica je srebrna metalna plitka posudica, posebnog oblika, iz koje enolozi i sommelieri kušajući ocjenjuju kakvoću i naročito obojenost vina.

Nabavljena vina pokazatelj su kvalitete ugostiteljskog objekta, naravno, samo ako su nabavljena vina i kvalitetna. Sommelier ne opskrbljuje podrume lijepim etiketama, već razumnim izborom vina koja se slažu s jelovnikom i određenim vremenskim razdobljem u kojem će biti korištena. Sommelier mora posjedovati ekonomsko znanje tj. nabavljati vino u najpovoljnijem trenutku čime se utječe na ukupnu cijenu zalihe vina.

Uvijek je zadaća sommeliera prodati vino. On mora ocijeniti da li je odnos cijene i kvalitete optimalan kako bi to na najbolji način prezentirao i omogućio gostu.
Što treba još znati

Sommelier također mora znati servirati vino.To znači dekantirati vino, servirati šampanjac, odnosno pjenušac, odabrati pravu čašu. Također, treba odrediti pravu temperaturu. Prehladno vino zatomit će arome, pretoplo isto tako gubi na kvaliteti.
Najvažnije od svega, sommelier mora znati sljubiti vino s jelom te znati objasniti zbog čega je to tako da bi taj enogastronomski doživljaj bio potpun.