Vino

Svjetski poznati, nagrađivani talijanski turistički djelatnik Andrea Sertoli osnivač je, između ostalog, internetske stranice Select Italy Travel Blog koji je Bibich vinariju iz Plastova nedaleko Skradina, u Šibensko - kninskoj županiji, smjestio na prvo mjesto vinarija koje putnik - namjernik mora posjetiti na svom proputovanju Dalmacijom.

"Vinar Alen Babić je istinski majstor koji si je osigurao ime na globalnoj gatronomskoj sceni. Vinariju potpuno uništenu u Domovinskom ratu ranih devedesetih godina, Alen je počeo obnavljati 1995. godine da bi se danas trećina njegovih proizvoda posluživala u američkim restoranima" - piše na spomenutoj stranici, a autor teksta nije propustio spomenuti da se radi o vinariji čijim vinima ne odoljeva ni chef svjetskog glasa, Anthony Bourdain što je priznanje samo za sebe.

"Ovakve liste potvrda su da je naš dugogodišnji rad prepoznat i van granica Hrvatske i poticaj da svake godine budemo još bolji. Svako spominjanje u pozitivnom kontekstu, dugoročno gradi imidž naše vinarije, ali i vinske regije" - priznaju i sami proizvođači sve priznatijeg domaćeg vina.

U protekloj godini turistička i gastronomska ponuda u Istri doživjela je mnoga svjetska priznanja. Villa Meneghetti proglašena je jednim od najboljih boutique hotela na svijetu, a Mulini Beach klub u Rovinju našao se u top 6 najboljih klubova na plaži. Ako je suditi po informacijama u siječnju i ova će godina biti u znaku Istre i svih njezinih kvaliteta. Mike DeSimone i Jeff Jenssen iz svjetski poznatog projekta Wine Enthusiast predložili su Istru kao jednu od top vinskih destinacija za 2015.

Na listu najboljih uvrštena su svima poznata vina, hoteli i restorani. Gastronomski užitak jamče u Wine Vault restoranu cijenjenog chefa Toma Gretića, ali i u šarmantnom La Cuxina u Puli. Vrhunski smještaj nudi gore spomenuta Villa Meneghetti, rustikalni hotel San Rocco i Melia Coral. Lista vinarija u kojima znalci mogu kušati neka od najboljih hrvatskih vina sadržava imena poput Vina Matošević, Kozlović, Trapan, Roxanich, Geržinić i Kabola.

Cijeli članak u mrežnom magazinu Wine Enthusiast

Spomendan Svetog Vinka najpopularniji je kao "Vincekovo" u našim krajevima i obično dan kad se blagoslivljaju vinogradi i trsovi.

Ovakvo obilježavanje Vincekova kada se blagoslivljaju vinogradi raširen je osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Sveti Vinko jest zaštitnik vinograda i vinogradara, a i samo njegovo ime podsjeća na vino, latinski vinum.

Na Vincekovo, vinogradari već tradicionalno, prvi put u novoj vinogradarskoj godini pohode vinograde. Simboličnim orezivanjem trsova objavljuju početak radova u vinogradima. Domaćini po trsovima vješaju kobasice i kulene da grozdovi u novoj godini budu veliki poput kulena, a trsovi se zatim krste domaćim vinom.

Svog zaštitnika, Svetog Vinka, vinogradari mole za još bolji urod u ovoj godini i da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i svega drugog što vinogradu može naštetiti. Odrezane grančice vinove loze vinogradari odnose doma, gdje na toplom propupaju i pojave se sitni ˝grozdići˝prema kojima vinogradari predskazuju kakva će biti ovogodišnja berba.

Svetkovina Sv. Vinka završava uz vino i jelo pripremljeno na otvorenoj vatri uz vinograd, a za dobar provod zaslužno je i dobro društvo koje prema nekima mora biti isključivo muško, jer djeca i žene prizivaju tuču u trsje?!

Nekoliko izreka koje prate spomendan Sv. Vinka:

Ako se na Vincu topi snig, vino će biti dobro.

Kad je Vincet, ako je padala kiša, rekli su: No, sad bude vino! Ako je bila suša: No, kaže, ne bu vino!

Ako kaplje voda sa strehe, bit će mnogo vina.

Ako na Sv. Vinka sunce peče, obilato vino u bačve poteče.

Prodaja šampanjca, posle dvije godine uzastopnog pada, u 2014. ponovno bilježi rast, zahvaljujući oporavku europskog tržišta i odličnim rezultatima izvan Europske unije, priopćila je francuska udruga proizvođača šampanjca.

Izvoz pjenušavog vina iz Francuske u tekućoj godini, prema prvim procjenama, porastao je 1%, na oko 308 milijuna boca, prenosi francuski list Capital.

Prihodi od prodaje, kako se navodi, mogli bi dostići 4,5 milijardi eura, uz godišnji rast od 3%, zahvaljujući britanskom, američkom i australskom tržištu, čime bi se približili povijesnom rekordu iz 2007., kada su iznosili 4,56 milijardi eura.

Osim u Velikoj Britaniji, koja je najveće francusko izvozno tržište kada je riječ o šampanjcu, prodaja je porasla i na njemačkom tržištu, dok je u južnoj Europi zaustavljen pad, dodaje se u priopćenju.

Takozvani veliki izvoz (izvan Europske unije), prema procjenama Uduge, u tekućoj godini će zabilježiti rekordne rezultate zahvaljujući količinskom rastu prodaje u SAD-u potaknutom oporavkom ekonomije, ali i zahvaljujući rastu na japanskom i australskom tržištu, gdje su prosječne cijene dosta više.

Vinariji "Saints Hills", koja ima vinograde na Pelješcu, na Komarni, te u Istri, za dizajn Dingača "Ernest Tolj" dodijeljena je prestižna svjetska nagrada Red Dot.

Nagrada Red Dot dodjeljuje se u više kategorija, a ove godine je stručni žiri, sastavljen od međunarodnih sudaca laureata, u kategoriji Communication designa birao između čak 7096 prijavljenih radova. Prvo mjesto, nagradu Red Dot, dodijelio je izgledu vina "Ernest Tolj", čiji je dizajn inspiriran lijepom stoljetnom rešetkom od kovanog željeza na prozoru vinarije "Saints Hills" u gotovo potpuno napuštenom selu Zagrudama na Pelješcu.

Dizajn ovog vina Ernesta Tolja, vlasnika vinarije po kojemu vino i nosi ime, potpisuje Mary Lewis iz ugledne londonske agencije "Lewis Moberly", jedne od vodećih dizajnerskih kuća Europe i svijeta, koja je i prijavila vino na ovo natjecanje u ime "Saints Hillsa".

"Izvrstan rad Mary Lewis, koja je, formiravši ogrlicu od platine oko vrata boce s uzorkom starog kovanog prozora s naše vinarije, uspjela pretočiti našu priču o tradiciji i traženju savršenstva u dizajn ove boce, bezvremenska je umjetnost, što ova nagrada potvrđuje", vele Ernest i Ivana Tolj.

Pomoć djeci bez roditelja

Vino "Ernest Tolj" je inače najbolje vino vinske kuće "Saints Hills", a vjerojatno je i najskuplje hrvatsko vino uopće. U ovoj boci, koja je i lani u Barceloni, na Pentawards natjecanju, u kategoriji luksuznih proizvoda, nagrađena zlatnom medaljom, vrhunski je plavac mali od selektiranoga grožđa s položaja Dingač. Serija je ograničena, a prodaje se jedino u vinariji ili na humanitarnim večerima Zaklade "Saints Hills For Kids". Cijena butelje od 7,5 decilitara je 500 eura, a lani je na humanitarnoj večeri Zaklade u Müchenu prodano 89 boca toga dingača berbe 2008.

"Ovo vino je dobilo zadaću i čast da svake godine ostvaruje prihod za našu zakladu koja pomaže djeci bez roditeljske skrbi 'Saints Hills For Kids'. Prošle godine u predbožićno vrijeme smo neto prihodom od ovog vina pomogli obnovu Dječjeg doma u Nazorovoj, a ove smo godine pomogli SOS dječje selo Lekenik i Dječji dom Bjelave u Sarajevu", objašnjavaju Toljevi, koji imaju četvero djece. Za novu humanitarnu prodaju je upravo pripremljeno 220 boca ovog svjetski nagrađenog vina "Ernest Tolj", ovaj put iz berbe 2009.

Boca Dingača prodana za 4500 eura!

Kuriozitet je da je na istoj humanitarnoj večeri Zaklade "Saints Hills For Kids" lani u Münchenu, na dražbi, prodana i velika boca Dingača "Saints Hills" berbe 2010. od devet litara, i to za - vrtoglavih 4500 eura. Kupio ju je Franjo Tomić, uvoznik BMW-a za Hrvatsku.

U idući ponedjeljak počinju prijave za osamnaestu po redu stankovačku degustaciju vina sjeverne Dalmacije "Vinkovo 2015." koju organizira Općina Stankovci.

Prijave će trajati do 19. siječnja. Sva vina šalju se na kemijsku analizu, a ona koja je prođu idu na degustaciju koju obavlja stručna komisija enologa. Svečana dodjela nagrada i priznanja najboljim sjeverno dalmatinskim vinarima bit će u četvrtak 22. siječnja na sam blagdan sv. Vinka.

Lani je u Stankovce pristiglo 144 uzoraka bijelih i crnih vina iz Zadarske i Šibensko-kninske županije. Sličan, ako ne i bolji odaziv vinogradara i vinara očekuje se i ove godine.

"Prijave se zaprimaju u Općinu Stankovci. Nakon toga na teren izlazi naša komisija koja dolazi u konobu ljudima i preuzima uzorke za ocjenjivanje na licu mjesta", kaže načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.

Stankovačka degustacija vina bit će prva prava ocjena prošlogodišnje teške berbe. Zna se da je kvaliteta grožđa bila lošija nego što je bila prošlih godina, a u Stankovcima će se vidjeti što su vinari napravili u svojim podrumima. Degustacija mladih vina u Nadinu pokazala je da ima manje vina zlatne kvalitete, a Stankovci će otkriti kako se ponašaju zrela vina.

Vlasnici domaćih vinoteka zadovoljni su prodajom vina u prosincu, no kako bi se prodaja povećala tijekom cijele godine većina još čeka oporavak prosječnog hrvatskog kupca.

"U Vrutku nismo osjetili krizu koja već šest godina trese državu. U prvih dvadeset dana ovogodišnjeg prosinca prodali smo 89.000 boca vina, a u istom razdoblju lani 82.000. Ove smo godine, uz svu nestašicu novca koja je evidentna kod građana, prodali 8,5 posto više vina. I pritom nije riječ o jeftinim vinima. Najjeftinijih, onih do 20 kuna, prodamo tek 8,5 posto, dok 80 posto od svih prodanih vina pripada cjenovnoj skupini od 20 do 80 kuna. Najskupljih, onih iznad 100 kuna, prodamo tek 4 posto", kaže Miše Matić, vlasnik Vrutka, najveće hrvatske vinoteke.

Dodaje da Vrutak svaki dan prodaje sve više vina, pogotovo domaćih, tako da su u šest kriznih godina, od 2008. do 2014., prodali 83 posto više hrvatskih vina.
"Osobno mislim kako nitko u Europi, kada su prodaja, proizvodnja odnosno potrošnja vina u pitanju, danas nije u boljoj situaciji od Hrvatske. Malo proizvodimo, svega 60-ak milijuna litara vina, što je u svjetskim razmjerima gotovo zanemarivo, i svi domaći proizvođači koji imaju dobro vino i nude dobre cijene neće imati poteškoća s prodajom. Problema imaju oni koji precijenjuju svoj proizvod", ističe Matić.

Napominje da će hrvatski građani uvijek odabrati vino hrvatskog proizvođača ako je u istom cjenovnom i kvalitativnom razredu s nekim stranim vinom, koje će kupiti samo ako je velika razlika u kvaliteti i cijeni.

Inače, članstvo u Europskoj uniji, tvrdi Matić, snizilo je cijene stranih butelja u njegovoj vinoteci, a trenutno se najbolje prodaju španjolska vina. U ukupnoj prodaji, u Vrutku se proda 70 posto domaćih i 30 posto stranih vina, s tim da najbolje prolaze autohtone sorte, poput malvazije.

Stoga Matić domaćim vinarima predlaže uzgoj domaćih sorti s kojima uglavnom nikada nema problema. U odnosu bijelih i crvenih vina, odnos je isti - 70 naprema 30 u korist bijelih vina.

S druge strane, pri prodaji pjenušaca ogroman dio kolača odnose stranci, i to prvenstveno zato jer se naši proizvođači uglavnom ni ne bave proizvodnjom te plemenite kapljice.
"Ljudi kupuju strane pjenušce, uglavnom u cjenovnom rangu od 30 do 50 kuna, samo zato jer uglavnom nemamo velik izbor pjenušaca domaćih proizvođača. Sada se nešto u proizvodnji pjenušaca pokrenula Mladina, ona bi to stanje mogla preokrenuti idućih godina. Hrvatsko tržište vapi za hrvatskim pjenušcima", naglasio je Matić.

Nema poklanjanja kao nekada

Tomislav Gorša, vlasnik Gro Proma, također ističe kako prodaja u prosincu ide dobro, mada priznaje kako su zbog nekih drugih razloga posljednjih godina izgubili poziciju jednog od najjačih domaćih prodavača vina.
"Zbog privatnih smo razloga pali zadnje tri godine, sada se ponovno nastojimo vratiti na vrh. Činjenica je da nam ni približno, gledajući cijelu godinu, ne ide kao nekada i da se kriza itekako osjeća. Ovogodišnji prosinac je, istina, solidan, ali je evidentno da je izostala nekadašnja euforija. Nismo izgubili kupce, ali kriza se osjeća na način da oni koji su nekada kupovali deset kartona vina, danas kupuju jedan. Velik je problem i što više nema kupaca iz javnih, a sve više i privatnih poduzeća. Recesija uzima svoje. Nema više poklanjanja kao nekad", navodi Gorša. U Gro Promu se najviše prodaju vina u cjenovnom razredu od 30 do 100 kuna.

Prodaja domaćih vina prevladava i u vinoteci Svijet vina. Ivana Jambrešić, zamjenica direktora, ističe kako su zadovoljni prodajom u prosincu te kako su zadržali stare kupce.

Omjeri prodaje su slični kao i u Vrutku, oko 70 posto domaćih i 30 posto stranih vina. Jambrešić navodi i da se najviše prodaju malvazije koje stoje do 70 kuna, što je još jedna potvrda traženosti autohtonih sorti.

Doris Srpek, vlasnica vinoteke Bornstein, istaknula je da je prodaja vina u prosincu u redu, ali prodaja vina u globalu je vrlo loša. Bornstein je bila prva privatna vinoteka u Hrvatskoj, a osnovao ju je 1990-ih godina Vladimir Borošić.
"Nismo zadovoljni, još uvijek nema hrvatskog kupca, kriza ne jenjava. Osim toga ova je godina bila jako loša za vinarski sektor", navodi Srpek.

Po njezinim riječima, tijekom prosinca imali su nešto manje kupaca, ali je prodaja bila nešto bolja nego lani u isto vrijeme.
"Primjerice, ako je neka tvrtka lani uzela 50 paketa vina ove je godine uzela 80 paketa. Sudeći po tome, izgleda da su se vratili kvalitetni kupci", naglašava Doris Srpek, dodavši kako se najviše traže vina u vrijednost do 75 kuna, kod njih uglavnom strana.