Vinogorja

Hrvatski vinari krenuli su u obranu svog stoljetnog desertnog vina prošeka u svjetlu novog talijanskog pokušaja sabotiranja zaštite izvornosti.

Italijanski predstavnici su kazali kako će braniti prošek pod svaku cijenu nakon što se Hrvatska obratila Europskoj komisiji za posebno priznanje prošeka.

To je drugi put da je Hrvatska pokrenula postupak za priznavanje zaštitnog znaka nakon što je Italija uspjela blokirati prvi pokušaj 2013. godine, tvrdeći da riječ "prošek" previše sliči riječi "prosecco". Hrvatski se vinari slažu da dvije riječi zvuče slično, ali tvrde da potrošači mogu lako razlikovati dvije riječi.

"Ako pitate stranca, razumio bi da se radi o različitim riječima"

Prošek, izrađen od suhoga grožđa, potječe iz Dalmacije kojom je između 1420. i 1797. vladala Mletačka Republika.
Razmislite o tome. Glavni grad moga otoka nekad je bila Venecija pa je ovo gotovo poput vođenja bitke protiv Mlečana, a i očito je da će se pronaći sličnost između ta dva jezika. Ako pitate stranca, siguran sam da bi 99 posto ljudi razumjelo da su to dvije različite riječi. Što se proizvoda tiče, prošek je sličan vin santu, a prosecco bijelom vinu s gaziranom vodom, rekao je Ivo Duboković, vinar iz Jelse na Hvaru.

Proizvođači prošeka tvrde da je njihovo vino staro više od 2.000 godina, a iako prosecco ima dugu povijest, tek su tridesetih godina prošloga stoljeća sjeveroistočne talijanske regije Veneto i Friuli-Venezia-Giulia službeno bile prepoznate kao talijanska područja koja proizvode prosecco.

Predsjednik pokrajine Veneto Luca Zaia rekao je kako se prosecco mora obraniti na svim razinama.
Prosecco ima svoj identitet, skandalozno je što Europa dopušta provođenje ovakvih postupaka, rekao je Zaia.

Picula zatražio od Komisije da zaštiti prošek od "talijanskih sabotaža"

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio europskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne talijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice s talijanskim pjenušcem proseccom.

Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dvaju vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od sabotiranja koje čini talijanska vinarska industrija.
Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.

Picula ističe kako nema riječi ni o kakvoj sličnosti vina, osim sličnosti u nazivu proizvoda.

Također podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva "dalmatinski" kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.

Optužbe za imitiranje uvredljive

U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom pokušaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.
Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a, stoji u pismu.

Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog prošeka i talijanskog pjenušca prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.
Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima, rekao je Picula.

Prosecco je pjenušavo vino, dok je prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajedničko u načinu proizvodnje, cjenovnom razredu ni kategorizaciji, tumači Picula u obraćanju Komisiji.
Zaštita prošeka

Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje zaštitu prošeka.
Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima, istaknuo je Picula.

Picula je još u kolovozu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i talijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.

Vinarija Galić u Kutjevu koja je otvorena prije tri godine mogla bi se naći u gadnim problemima. Naime, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) traži povrat novca i kazneni progon voditelja ove vinarije za koju brojni tvrde kako je jedna od najljepših u Hrvatskoj.

Vinarija je izgrađena uz pomoć europskih novaca, a sad pak Europski ured za borbu protiv prijevara tvrdi da se gradila uz ozbiljan sukob interesa.

Zbog toga traže povratak čak 10 milijuna kuna, a od DORH-a pokretanje kaznenog postupak! U cijeloj priči sporno im je što je vinariju kao podizvođač gradila tvrtka sina vlasnika, Josipa Galića.
Gledajte, ja sam previše iskusan poduzetnik da bih dozvolio da nešto bude mimo zakona i da izgubim 10 milijuna kuna…, rekao je Josip Galić.

OLAF navodi kako je sporna činjenica što su imali izvođača koji je za podizvođača uzeo tvrtku kojoj je vlasnik njegov sin.
Da, ali gledajte mi smo imali krovnog izvođača i nismo ulazili koga će on uzeti kao podizvođača, bilo je pet izvođača, rekao je Galić.

Pa iznenadio nas je nalaz OLAF-a. Iako nije bilo povrijeđeno zakonodavstvo RH niti EU, jer taj korisnik nije bio obveznik javne nabave, ali sukob interesa je jedno od načela koje ne smije povrijediti. RH kontrolira sukobe interesa, u ovom slučaju korisnik je moguće malo zaobišao izbog toga je istraga, predmet se još uvijek istražuje. I RH je dužna do 15. srpnja dostaviti očitovanje što je poduzela u tom slučaju, kazao je Ante Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Zaobiđeno na drugi način?

Inače, korisnicima novca iz fondova EU zabranjeno je za projekte financirane iz europske blagajne, angažirati tvrtke s kojima imaju osobne ili poslovne veze.

Na pitanje zašto korisnik nije upozoren da je riječ sukobu interesa, odgovaraju da zato što je nacionalnim zakonodavstvom bilo propisani da korisnik i izvođač ne smije biti u sukobu interesa, a ovdje korisnik i izvođač nisu bili u sukobu interesa.

Moguće da je na drugi način zaobiđeno, ne bi tretirali kao konkretan slučaj dok se istraga ne zatvori..., nadodaju.

Na 8. međunarodnom festivalu ružičastih vina "Pink day Zagreb" predstavile se i vinarije iz Udruženja Vina Kvarnera

Osmi međunarodni festival ružičastih vina održao se 27. lipnja 2021. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu i na njemu su nastupili i predstavnici Udruženja vina Kvarnera Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan katunar i Vinarija Šipun.

Vinska kuća Pavlomir predstavila je ružičasto vino Ružica Vinodola od sorte cabernet sauvignon koji se zbog specifičnosti pozicije ističe svojom svježinom i jasnim voćnim jagodastim notama. Ovo je ružičasto vino, berba 2020., ocjenjeno, kao jedini u svojoj kategoriji, zlatnom medaljom na ovogodišnjoj Vinistri 2021. Fantastično se sljubljuje s laganim toplim predjelima poput rižota s plodovima mora, a može se poslužiti i kao aperitiv. Vinska kuća Pavlomir predstavila je i klasičnom metodom fermentacije u boci proizveden vrhunski ružičasti pjenušac Ružica Vinodola također od sorte cabernet sauvignon. Vina se mogu nabaviti u vinariji u Novom Vinodolskom ili u prodavaonici u Crikvenici.

Kuća vina Ivan Katunar predstavila je rosé Ivan Katunar u kojem je kupažirano 60% cabernet sauvignonai 40% merlota,a ujedno je ovaj rosé najnagrađivanije ružičasto vino Kvarnera s prestižnom nagradom s International Rosé Championship 2021 - Rose Ivan Katunar 2020 Kuće vina Ivan Katunar ocijenjen srebrnom medaljom. Zreo i mekan, polusuh rose, srednjeg tijela s aromatikom kandirane jagode, malo ušećerene korice mandarine, te suhog lista mente. Fine kakvoće okusa, harmoničan i topao. Zbog svoje mekoće izuzetno iskoristiv pri uparivanju sa hranom srednje teksture. Preporučena temperatura serviranja od 10 do 12 stupnjeva Celzijusa u čaši tulipan oblika. Ugodno i osvježavajuće vino primjereno je za konzumaciju uz jela od morskih plodova i sezonskog povrća. Iskričavo kristalno bistre i svijetlo ružičaste boje u skladu su sa sortom, tehnologijom i dobi vina. Mirisom je diskretno, ali dovoljno jako iskazano s dosta voćnosti. Finog kiselkastog okusa, polusuho i dobro zaobljeno. Prijedlog za serviranje: odličan kao aperitiv, uz morske delicije, uz mediteransku kuhinju. Može se nabaviti u vinotekama Kuće vina Ivan Katunar u Vrbniku, Puntu i Crikvenici.

Vinarija Šipunje predstavila jedino ružičasto vino autohtone kvarnerske vinske sorte trojšćina Rosé Šipun koji je ocjenjen kao najbolji rosé Istre i Kvarnera prema ocjenjivanju Dobre hrane za berbu 2019 godine. Ružičasto vino od trojšćine karakteriziraju voćne arome dinje, lubenice, breskve i maline, te lijepa trajnost. Ovo ružičasto vino se može poslužiti kao aperitivno vino i sljubiti sa školjkama, pršutom, salatama s morskim plodovima i uz pržene inćune. Može se nabaviti u vinariji na Vrbniku.

Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme pandemije potiče na održivost, individualni pristup i povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i razvoj vinskog turizma koji je više od prodaje vina. Sljubljeno s domaćom hranom, vino kao dio naše gastro ponude može snažno utjecati na povećanje prometa, a posebnost vinskog turizma je i uključivanje malih obiteljskih gospodarstava što može utjecati na snažniji gospodarski razvoj ruralnih sredina i prosperitet cijele zajednice.

U sinergiji vinarskih udruga i turističkih zajednica, Moslavina se uspješno pozicionira kao vinska regija, a vino postaje jedan od najjačih moslavačkih brendova. Ovaj vinorodni kraj u zagrljaju parka prirode Lonjsko polje i trsnog gorja, sa svojim glavnim adutima: škrlet i vinske ceste, domaća gastronomija, prirodne ljepote, biciklističke i druge staze, može izvrsno upotpuniti kontinentalnu turističku ponudu. Vino i turizam su prirodni partneri. Važnost zajedništva i udruživanja ovdje je posebno važno kako bi osnažili brend. Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja - s jedne strane promovirati moslavačka vina na stranim tržištima, kao i regiju u kojoj nastaje, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma.

Glavni fokus je na promociji škrleta, s obzirom da je upravo ta autohtona sorta vina najpoznatiji predstavnik regije i prava moslavačka eno-ikona, a riječ je o autohtonoj sorti koju uzgajaju svi vodeći vinari moslavačkog područja. Moslavina je tako jedna od rijetkih vinorodnih regija kontinentalne Hrvatske koja se uspjela oduprijeti modi sadnje popularnih francuskih i njemačkih sorti te kao najvažnije kultivare sačuvati svoje iznimne autohtone sorte.

Veći gradovi regije prepoznaju ovaj potencijal, te ulažu u eno gastronomske programe i manifestacije, čime se stvaraju složeni turistički proizvodi. Kvalitetnim sadržajima i dobrom komunikacijom s medijima, takva događanja doprinose imidžu destinacije s kvalitetnim food&drinks sadržajima. Osim prilike za sudjelovanje u vinskim događanjima, posjetitelji imaju priliku upoznati vinare te uživati u ambijentu moslavačkih vinarija i podruma uz gastro delicije moslavačke kuhinje.

Vinarije Moslavine posljednjih godina doživljavaju velik uzlet i osim domaćih, osvajaju i prestižna međunarodna priznanja na izložbama i stručnim ocjenjivanjima, a zasluge za to, osim odličnih i marljivih vinara, ima i kutinski Festival vina koji već godinama potiče povećanje kvalitete proizvodnje vina u Moslavini te upoznavanje vinskog svijeta s moslavačkim vinima. Ljubitelji hrvatskih vina, a pogotovo onih od autohtonih sorti moslavačkog kraja uživali su u Kutini proteklog vikenda, 25. i 26. lipnja gdje je nakon godinu dana pauze održana velika vinska manifestacija Festival vina MoslaVina Kutina, u sklopu koje se održala 27. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti.

Jedna za drugom nizale su se ekskluzivne vinske radionice, od Pjenušave Moslavine do Odležanih škrleta koje su otkrile urbanu stranu tradicionalnih moslavačkih vina, uz sudjelovanje značajnog broja vinskih profesionalaca i stručnjaka. Za širu publiku održan je vinski event uz večeru od pet sljedova s jelima od šarana i vrhunskim škrletima. U finale dvodnevnog festivala uveli su nas Wine&Bike -vinska biciklijada, te promocija pjenušca, a glavni program obuhvatio je dodjelu priznanja najbolje ocjenjenim vinarima, posebne eno-gastro degustacije, radionice najbolje ocijenjenih škrleta i glazbene nastupe.

Da bismo se pozicionirali na tržištu kao vinarska regija svakako je važno ulagati u marketing, procijeniti postojeću strategiju i definirati smjernice za unaprjeđenje brendiranja, te nadalje raditi i poticati udruživanje i sinergiju vinara, uz korištenje dostupnih nacionalnih mjera i poticaja. Kriza s pandemijom nas je usporila, ali nas nije omela u nastojanjima da Moslavinu predstavimo kao jedinstvenu turističku destinaciju, da udružimo snage i zajednički nastupimo na tržištu jer će sada, više nego ikad, biti potrebno zajedništvo i suradnja.

SuperWine, najuzbudljiviji vinski događaj jugoistočne Evrope, održaće se 3. srpnja u Porto Montenegru.

Iz Porto Montenegra je priopćeno da SuperWine, zahvaljujući vinima uglednih europskih vinskih kuća, prefinjenoj publici i nesvakidašnjem ozračju i ambijentu jaht kluba, godinama unazad uspijeva održati status najatraktivnijeg regionalnog vinskog događaja.

Ovaj, po mnogo čemu prestižni vinski događaj, uz nastupe di-džejeva i kulinarske zone, najbolji je dokaz da vrhunskim vinima i te kako prija jedan glamurozan i nesvakidašnji ambijent, navodi se u priopćenju.

Što se tiče vina, ovogodišnji SuperWine, koji se održava već osmi put, publici će se predstaviti u svom najboljem izdanju.

Dolazak su, između ostalih, potvrdile vinarije Chateau Palmer, Movia, Miraval, Polič estate, Jean Durup Pere et Fils, Virtus, Monteverdi, Mazzei, Masciarelli, Kovačević, Fattoria dei Barbi, Eden, Borgoluce, Plantaže, Prelević wine estate, Testament, Varvaglione 1921, Jungić, Borgo Conventi, Vinum, Prelević wine estate, Korta Katarina, Temet, Castel Savina, Henkell & Freixenet, Vinarija Drašković, Umani Ronchi, PIK Oplenac, Casa Gheller, Kutjevo, Grand Chais du France.

Slavne vinske regije nisu postale takve bez razloga. Proslavila ih je viša prosječna kvaliteta vina u odnosu na vina iz nekih drugih regija. Glavnina tog pozicioniranja, te podjele na slavne i dobre i anonimne i prosječne, koja uglavnom vrijedi i danas, odvijala se ponajviše u prvoj polovici prošlog stoljeća, a tek manji dio u drugoj. Primjerice, Bordeaux je svoj status zaradio dvadesetih u doba kad su vinari počeli po prvi puta puniti svoja vina u boce, a ne ih prodavati u rinfuzi, a Toskana je svoj stekla tek u osamdesetima, kada se Chianti konačno uspio otarasiti nasljeđa grubog kiseliša (jer sjetite se Superhika iz Alan Forda, on je prije puhanja u žrtve prvo potegnuo iz pletene boce Chiantija). Sa slavom i statusom stigla je veća potražnja i cijene su posljedično rasle. Ponekad u takve visine da se čovjek opravdano priupita, zar je to vino zaista toliko bolje od nekog drugog da može koštati nekoliko puta više. Odgovor je naravno - nije.

Najpoznatijim brendovima plaćate jamstvo kvalitete za koju oni svojim imenom jamče. U međuvremenu se svijet vina strahovito razvio. Znanje i tehnologija nisu više nedostupna kategorija i danas kad su svakom poduzetniku na raspolaganju enolozi i agronomi konzultanti, kad je literatura udaljena dva klika, a iskustva možete razmjenjivati s globalnom zajednicom, malo tko ima opravdanje za loše vino. Samo oni iznimno lijeni ili iznimno nesretni. Stoga je kvaliteta vina u svim vinorodnim regijama svijeta jako narasla. Međutim, razlike u cijenama, to jest koliko je kupac spreman platiti istu ili sličnu kvalitetu, ostaju iste. Slavni i dalje prodaju skupo, anonimni jeftino. Dio Europe u kojem se nalazi i Hrvatska je upravo takav, globalno anoniman kad je vino u pitanju. Međutim, svjesni smo da imamo ravnopravnu kvalitetu, tisućljetnu tradiciju i neka vrlo autentična vina od vlastitih sorata koja mogu konkurirati baš svima. Potaknut takvim razmišljanjima, Igor Luković, vodeći srpski vinski kritičar, održao je na zadnjem Vinart Grand Tastingu u Zagrebu, radionicu naziva David vs Golijat u kojem je usporedio neka od ponajboljih vina ove regije s onima iz najslavnijih. Naravno, degustacija je bila na slijepo, a rezultati su za prisutne bili ugodno iznenađujući. To je nadmetanje bilo sasvim ravnopravno.
image

Parovi i rezultati nadmetanja su bili sljedeći:

Sauvignonsko nadmetanje: Loire vs Bregovita Hrvatska i Štajerska

Sauvignon blanc (bijeli) je najvažnija sorta gornjeg toka Loire, jer iako je jako važan i u matičnom Bordeauxu, gdje je najčešće dio blenda sa sémillonom i ponekad muscadelleom, loirske apelacije Sancerre i Pouilly-Fume su te koje su ga proslavile globalno. Kasnije su novosvjetovne regije poput novozelandskog Marlborougha i južnoafričkog Stellenboscha dodatno popularizirale sortu, međutim statusno su loirske apelacije i dalje vodeće. U našoj regiji postoji nekoliko lokalnih sorti koje stilski imaju ista svojstva, svježinu, aromatičnost, mineralnost i specifičnu zelenu herbalnu notu, primjerice grčki assyrtiko, ali se s jednakim uspjehom uzgaja i sauvignon blanc. Za najbolja izdanja te sorte pođite u Bregovitu Hrvatsku i slovensku i austrijsku Štajersku. U goriškim brdima u Sloveniji se također može naći izvrsnih sauvignona, ali oni su stilski sličniji punijim i zrelijim vinima, često u drvu odležanom bordoškom bijelom blendu čijeg je sauvignon neizostavni dio.

Sauvignonsko nadmetanje: Loire vs Bregovita Hrvatska i Štajerska

- Puklavec Sauvignon blanc 7 Numbers 2019. 1

- Sancerre Domaine des Brosses 2019. 0

Taninska bitka: nebbiolo vs xinomavro

Među sortama koja obiluju taninima najpoznatiji je nebbiolo iz talijanskog Pijemonta i njegovih apelacija Barolo i Barbaresco. Slavni barolo je vino koje stilski trenutno nije u trendu, jer traži duže dozrijevanje i ne nudi jednostavne voćne note. Radi se o jednom od najkompleksnijih vina na svijetu, nježnije, gotovo pinotovske boje, ali za razliku od pinota, s izraženim taninskim stezanjem. U regiji koja obuhvaća Balkan i srednju Europu ne nedostaje sorti s takvim svojstvima, a najpoznatija je vjerojatno grčki xinomavro. Xinomavro je rustikalniji od nebbiola, sa sličnim taninskim stiskom i nešto zrelijim voćem. Može dati božanstvena vina s vrlo dugačkim vijekom trajanja, ali nebbiolo ipak ima finesu više.

Taninska bitka: nebbiolo vs xinomavro

- Xinomavro Reserva Alpha Estate 2015. 0

- Barbaresco Poderi Colla Roncaglie 2015. 1

Zahtjevni cabernet: bordeaux blend vs lokalni cabernet

Cabernet sauvignon je sorta koja može dati neka od ponajboljih vina svijeta, ali u velikoj većini slučajeva vinarima širom globusa to, bez obzira na ambicije i uložena sredstva, ne uspijeva. Osobito ako u bocu ne dolazi u blendu, već sam. Zbog ekstremne popularnosti uzgaja se doslovno svugdje, međutim, za razliku od rođaka merlota koji se izvrsno prilagođava različitim tlima i klimama, cabernet je izrazito izbirljiv i na svega nekoliko lokacija na svijetu daje kvalitetu ravnu onoj s najboljih položaja matičnog Bordeauxa. U regiji je možda najbolje uvjete pronašao u srpskom Negotinskom vinogorju, na tromeđi Srbije, Rumunjske i Bugarske. Tamo ostvaruje takve rezultate da na slijepim kušanjima poput ovog redovno pobjeđuje ponekad i nekoliko puta skuplje primjerke iz najslavnijih regija.

Zahtjevni cabernet: bordeaux blend vs lokalni cabernet

- Matalj Kremen Kamen 2017. 1

- Chateau Gloria, Saint Julien, 2017. 0

Zreli i mekani crnjaci: Plavac mali vs Amarone

Radi se o dva vina koja su u čaši vrlo slična, ali njihov put do takvog rezultata je sasvim različit. Plavac notu prezrele višnje, suhe smokve i trešnje dobiva sasvim prirodno i spontano, punim dozrijevanjem na lozi na nekim od najboljih vinogradarskih položaja u Dalmaciji poput Dingača ili Hvarskih plaža. Amarone nije monosortno vino kao plavac, već blend više sorti, corvine, rondinelle i molinare, koje se uzgajaju u regiji Veneto i od kojih se dio nakon berbe prosušuje, sve kako bi se postigla koncentracija, alkohol, dojam zrelosti i gore navedene arome. Amarone je izuzetno popularno vino, međutim, plavcima je blaga prosušenost urođena, ne trebaju se zamarati s nadogradnjom vina u podrumu, pa su stoga u tom razredu zrelih i mekanih crnjaka vodeći igrač.

Zreli i mekani crnjaci: Plavac mali vs Amarone

- Dingač Elegance Skaramuča 2013. 1

- Amarone Costa Arente 2013. 0

Snažni crnjaci punog tijela: Australski shiraz vs makedonski syrah

Ubildani crnjaci možda nisu u modi kao prije petnaestak godina, ali još uvijek su od strane tržišta obožavana kategorija. Zbog toga prosječan kupac često poseže za bocom novosvjetovnog shiraza ili merlota, međutim u Makedoniji, ali i u Bugarskoj i Grčkoj postoje sorte koje daju prirodno takva vina, ali također se jako puno uzgajaju i standardne internacionalne sorte poput syraha. Dvoboj dva syraha, australskog i makedonskog je bio vrlo tijesan, ali je iskustvo jedne od najboljih australskih vinarija ipak prevagnulo.

Snažni crnjaci punog tijela: Australski shiraz vs makedonski syrah

- Syrah Ten Barrels Chateau Kamnik 2018. 0

- Shiraz D'Arenberg Footbolt 2017. 1

Desertna vina: u slatkoj ligi prvaka igraju samo predikati s plemenitom plijesni

Plemenita plijesan koncentrira bobicu crpeći vodu iz nje, a ostavljajući ugušćeni grožđani šećer i kiseline. Pritom mirisu vina još dodaje specifičnu začinsku notu koja podsjeća na đumbir i sušenu koricu naranče, i kada se to pridoda prirodnim aromama suhe marelice, tipičnim za visoke predikate, dobiva se iznimno slatko i živo vino s neizmjereno slojevitim mirisom i okusom. To su vina za meditaciju, a neka od najboljih na svijetu se rađaju u Panonskoj nizini i njenom obrubu, prije svega u Mađarskoj, a potom i Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Mađarsko vinogorje Tokaj najuvjerljivije na svijetu interpretira plemenitu plijesan i vina nastala od njome zaraženog grožđa.

Desertna vina: u slatkoj ligi prvaka igraju samo predikati s plemenitom plijesni

- Tokaji Château Dereszla 5 Puttonyos 2016. 1

- Sauternes Château Delmond 2016. 0

Pjenušac vs Champagne: kraljevi i dalje stanuju u Francuskoj, i tako će još dugo ostati

Prohladnije vinske regije imaju najveće šanse konkurirati Champagni, mjestu gdje su moderni pjenušci rođeni. U sjevernijim dijelovima naše regije takvih mjesta ne nedostaje, osobito u Sloveniji, Austriji i Bregovitoj Hrvatskoj. Najbolji vinari tih vinogorja prave impresivne pjenušce sa svim očekivanim svojstvima poput svježine, oštrine i kremoznosti na nepcu, međutim, najviša klasa je i dalje uvjerljivo u francuskoj vinorodnoj regiji Champagne. Solidna utjeha našim asovima s Plešivice i sličnih vinogorja je što su njihova vina također izvrsna, možda ne kao najbolji šampanjci, ali zato kad uspoređujemo isti razred kvalitete, koštaju najmanje dva ili više puta manje.

Pjenušac vs Champagne: kraljevi i dalje stanuju u Francuskoj

- Šember Pavel 2016. 0

- Charles Heidsieck Brut Réserve NV 1

Hotel Parentium Plava Laguna u Poreču 17. lipnja ugostio je drugi po redu ovogodišnji Wine EnoGastro Vip Event.

Pod organizacijom Dantesa Begića i tima agencije Ricerca Mercato okupili su se brojni ugostitelji, hotelijeri, vinari, sirari, gastronomi i mnogi drugi iz ugostiteljsko-turističkog sektora. Cilj ovog eventa bio je povezati ugostitelje i lokalne proizvođače te ih dodatno educirati s ciljem poboljšanja njihove ponude i usluge. Osim vrhunskih proizvoda i kvalitetnih edukacija, gosti su mogli uživati u Cooking showu te večeri sljubljivanja hrane i vina.

Partneri projekta su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Poreča, Grad Poreč, Istarska županija, Turistička zajednica Istarske županije, Udruženje obrtnika Grada Poreča, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede RH. Suzuki MotorTeh Pula vozila dočekala su goste na samom ulazu u hotel, a tijekom cijelog eventa imali su prilike uživati u isprobavanju i kušanju raznih proizvoda mnogobrojnih izlagača: Vina Prelac, Kopjar, Damjanić vina, Krauthaker, Marčeta vina, Vina Koper, Matić vina, Bodren, Galić vina, Sosich wines, Ščurek vino, Vinarija Gospoja, Pjrenušci i vina Josipović, Vina Poletti, Tiskara Sušak, Scorpio ugostiteljska oprema, delicije Histrisa, Alden bakalar, MI-KOM doo, Mini mljekare Veronika, Camelot, Cromaris, Dukat Hrvatska President, Đanić rakije i likeri, Jana, Gligora sirevi, PAR Gastro Akademija Rijeka, Gastro tim prezentirao je svoju vrhunsku ponudu a na njihovoj pokretnoj kuhinji i novom fenomanlnom roštilju Prima Grill radio se i humanitarni Cooking Show a za koji su namirnice osigurali Metro, PG Orehovec, Cromaris, PIK Vrbovec i Histris. A kako bi kuhari bili zaštićeni od sunca pobrinuo se Ghia Staff sa svojim šatorima, a za uslugu na visokom nivou pobrinuo se personal hotela Parentium Plava Laguna pod dirigentskom palicom Dragana Ružića.

Program je bio vrlo bogat, ispunjen radionicama i predavanjima izvrsnih govornika poput Mire Šemić- vinska dama i vrhunska govornica iz Slovenije, Damjana Miletića iz PAR Gastro Akademije Rijeka, našeg Chefa Dragana Jovanovića, sommeliera Jure Andrijaševića, sommelierke Manuele Maras, prezentacija slastica od strane Vlade Voštena tvrtke Irex Aroma i MI-KOM doo, Zorana Lukića iz tvrtke Scorpio i Barmen.hr, Filipa Savića i Tomislava Razumovića iz Vinarije Krauthaker. Teme su bile raznolike - Sir i vino u modernoj gastronomiji - sljubljivanje sira i vina, Bonton i kultura stola, Potencijal Graševine u visokoj gastronomiji, Evolucija istarske Malvazije, Novi trendovi u miksologiji, Sousvide kuhanje i vakumiranje moderne generacije i mnoge druge.

Event je dodatno obogatio Cooking show pod vodstvom gastro chefa Dragana Jovanoviića u kojem su sudjelovali i restorani Bacchus Plava Laguna, Damir Modrušan iz Sapore di mare i Da Antonio Fažana te restoran Asian streetfood Umi. Cooking atrakcija bila je humanitarnog karaktera te je prikupljeno 2450 kuna, a prikupljeni iznos zajedno s prikupljenim financijskim sredstvima na svim ostalim eventima biti će doniran Udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije za novu "Sobu čuda".

Nakon Rijeke i Poreča, Wine EnoGASTRO Vip Event ne staje sa svojom lijepom pričom već seli u Dalmaciju, točnije u Split u novi prekrasni hotel Amphora (23.06.), gdje je na redu edukacija i druženja ugostitelja Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Interes je vrlo velik jer najavljena je velika i vrlo posebna prezentacija "Kaštelanski žmuli i pjati" kaštelanska eno-gastro baština, zatim prezentacija Dalmatinske gastronomije u koju su se uključili vrhunski ugostiteljski objekti Splita - Zrno soli, Zora bila, Brasserie on 7 i Zinfandel Wine bar uz našeg Chefa Dragana Jovanovića i Luku Dančulovića i gostujućeg Chefa iz Zadra iz tvrtke Marikomerc Tomislav Karamarko.