Vinogorja

Vinogradarski gledano Hrvatska se dijeli na primorsku i kontinentalnu regiju, a kontinentalni dio na zapadnu i istočnu regiju. Istočna kontinentalna Hrvatska dijeli se na Slavoniju i Podunavlje, od kojih Slavonija ima deset vinogorja, a Podunavlje tri: Srijem, Erdut i Baranju. Podunavlje je povijesno značajna vinska regija, ali, nažalost, od svih vinskih regija u Hrvatskoj najviše je stradala u Domovinskom ratu. Ipak, u zadnjih desetak godina polako se oporavlja. Erdutski vinogradi baštine bogatu povijest, barun Johann Baptista Maximilian Zuany je 1730. godine sagradio Stari podrum i tada kreće njihova bogata i burna povijest. U socijalizmu je podrum obnovljen, a 1984. u rad je pušten novi pogon.

Tadašnja uprava dala je sagraditi najveću drvenu bačvu na svijetu koja se i danas koristi, kapacitet joj je rekordnih 75.000 litara. Danas Erdutski vinogradi obrađuju 513 hektara vinograda, a imaju najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj površine 490 hektara. Vinogradi su smješteni na blagim padinama Daljske planine uz Dunav, na nadmorskoj su visini od 130 do 190 metara, blago okrenuti prema jugu, a tlo je većinom aluvijalno.

Graševina je dominantna sorta grožđa te je s njom i ostalim bijelim sortama zasađeno 75 posto vinograda, dok ostatak otpada na crne sorte. Na tržište vina plasiraju tri linije: klasična, odabrana i premium. Danas bih s vama podijelio moje viđenje merlota iz premium linije, berba 2015. Grožđe za ovo vino raslo je na položaju Kraljevo brdo, a berba je bila sredinom rujna. Nakon prerade odrađena je maceracija od 14 dana, a potom je vino školovano u barrique bačvama u razdoblju od 12 mjeseci. Vino krasi lijepa, prozirna, rubin crvena boja, bistro je i djelomično gusto.

Dok čaša miruje intenzivnost mirisa je izražena, a miris se polako otvara i dosta je fin i ugodan. Na prvo mirisanje javlja se nota bobičastog voća u kojemu dominira nota borovnice na koju se naslanja nota crvenog ribizla, malo vanilije, papra, klinčića, suhe grožđice i cimeta. Vino je suho, djelomično toplo i mekano, dok s druge strane ima solidnu svježinu, fine i mekane tanine te je ukusno, a krasi ga srednje tijelo. Vino je uravnoteženo, intenzivnost okusa je izražena, okus je trajan, na aftertasteu se javlja nota borovnice. Vino je u dobroj formi za ispijanje te u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još barem dvije do tri godine. Enogastronomski poslužio sam ga uz njoke s divljači.

Ime vina: Merlot

• Godina berbe: 2015.
• Proizvođač: Erdutski vinogradi
• Lokacija: Erdut/Hrvatsko Podunavlje
• Temperatura serviranja: 16-18 stupnjeva Celzija
• Gastro preporuka: njoki s divljači
• Ocjena: 9,1/10
• Čaša: Bordeaux Vinum Riedel glass
• Cijena (mpc): 60,00 kn (Cicibela Rovinj)

Novija povijest istarskog vinarstva upravo ove godine navršava značajan jubilej, što će se dostojanstveno obilježiti na 25. Vinistri, koja se za mjesec dana održava u Poreču.

Moreno Degrassi jedan je od značajnijih istarskih vinara iz tih početnih godina kada se formirao novi val istarske vinske scene. Vinarija Degrassi danas obrađuje 25 hektara vinograda od čega je 90 posto na bijeloj zemlji u okolici Buja, na bijelim zemljama i poznatim položajima Bomarchese i Ferne. Samo deset posto vinograda je na crvenoj zemlji u blizini Umaga, dok je podrum vinarije u Bašaniji. Obitelj Degrassi se već više od stotinu godina bavi vinogradarstvom, ali novija povijest počinje 1996. godine kada Moreno Degrassi izlazi na tržište sa svojim prvim etiketama.

Degrassi danas u sortimentu ima 16 sorti te na tržište plasira više od 30 etiketa podijeljenih u tri linije: baznu, selekciju i riservu. U njihovim vinogradima prevladavaju malvazija istarska i chardonnay s po 30 posto udjela, od crvenih sorti cabernet sauvignon s 20 posto, ostatak otpada na preostalih 13 sorti. Za malvaziju Bomarchese selekcija iz berbe 2016. grožđe raste na bijeloj glinenoj zemlji s malo fliša na položaju Bomarchese.

Berba je bila početkom rujna, nakon toga odrađena je kratka maceracija od 12 sati, potom je vino odležavalo šest mjeseci na finim kvascima te je punjeno u boce u kojima je provelo još šest mjeseci prije puštanja na tržište.

Vino krasi lijepa slamnato-žuta boja, kristalno je bistro i gusto. Intenzivnost mirisa je izražena, a kako vino stoji u čaši, miris je sve više fin i ugodan te se postepeno otvara i postaje sve bolji. Na nosu se prvo otvara nota breskve, slijedi nota agruma u obliku narančine kore, onda dolazi nota ananasa pa mente te na kraju klasična malvazijina nota cvijeta akacije. Dakle, kompleksnost mirisa je djelomično bogata do bogata. Vino je suho, toplo i djelomično mekano, a s druge strane ima solidnu svježinu, ukusno je i krasi ga srednje tijelo. Vino je uravnoteženo, intenzivnost okusa je izražena, a okus dosta dugo traje u ustima, lijepo se pije. Vino ima finu kakvoću, na aftertasteu javlja se tipična nota malvazijine gorčine. Vino je harmonično i u dobroj je formi te u dobrim uvjetima čuvanja može potrajati još tri do četiri godine. Enogastronomski sam ga sljubio uz miješane školjke sa žara uz dodatak nekoliko škampi.

Ime vina: Malvazija istarska Bomarchese selekcija

• Godina berbe: 2016.
• Proizvođač: vinarija Degrassi
• Lokacija: Bašanija/hrvatska Istra
• Temperatura serviranja: 8-10 stupnjeva Celzija
• Gastro preporuka: školjke sa žara
• Ocjena: 9,2/10
• Čaša: Malvazija Riedel glass
• Cijena (mpc): 80,00 kn (Cicibela Rovinj)

Preporučena granica u Velikoj Britaniji je do pet čaša vina ili piva tjedno, a svatko tko pije više od te granice, navodi se u objavljenoj studiji, riskira oboljenje od težih bolesti skraćivanje svog životnog vijeka.

Konzumiranje više od deset čaša tog pića tjedno smanjuje očekivani životni vijek za dvije godine, a oni koji popiju 17 ili više čaša tjedno smanjuju svoj životni vijek za pet godina.

Istraživanje je obuhvatilo 600 tisuća pijanaca u 19 zemalja, a, nakon što je objavljeno, autori su pozvali na globalno smanjenje preporučenih granica alkohola navodeći kako konzumiranje alkohola u "sigurnim ograničenjima" predstavlja rizik.

Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, uz dokaze da su ljudi, koji su pili umjerenu količinu, imaju 20 posto niži stupanj sigurnosti od srčanih napada.

Dr. Angela Wood s Cambridge univerziteta kazala je kako konzumiranje alkohola, ipak, mora biti uravnoteženo s drugim navikama da bi se spriječila oboljenja od smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti.

Studenti su možda poznati po tome kako vole i mogu popiti, ali na jednom francuskom sveučilištu to se pretvorilo u vještinu koja im može donijeti i fakultetsku diplomu.

Prvi francuski vinski studiji pokrenuta su u Strasbourgu: jednogodišnji je to kolegij kušanja vina, pedologije – znanosti o tlu, i neuroznanosti koja stoji iza dobrog vina.

Tlo s kojega dolazi je živući materijal, gdje se događaju sve vrste procesa – fizički, biološki, kemijski, kazao je profesor geografije Dominique Schwartz koji će predavati na studiji kojem je svrha unaprijediti razumijevanje lokalnih svojstava vina.

Jean-Michel Deiss, koji ima svoj vinograd na 27 hektara u blizini sveučilišta i sponzorira studij, rekao je kako će studenti naučiti razlikovati vina s "energijom od koje vam cure sline" od onih koji nemaju taj učinak.

Cijena studija je 4.950 eura, što je puno, ako se ima u vidu da su mnogi studiji u Francuskoj besplatni, ali i malo ako se cijena usporedi s enološkim tečajevima koji nemaju fakultetski pečat.

Na konferenciji za medije Udruga Women on Wine/WOW najavila je šesti po redu Pink Day Festival - Međunarodni festival ružičastih vina, pjenušaca i šampanjaca.

S obzirom na to da Pink Day njeguje tradiciju, Festival će i ove godine svoja vrata otvoriti u prostoru Muzeja Mimara, 21. travnja 2018. Sudeći po odazivu, ovogodišnji festival okupit će brojne domaće i inozemne stručnjake, proizvođače ružičastih vina te u okviru Festivala u Festivalu – Green in Pink – proizvođače ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Lijepe naše i inozemstva.

Omiljenu vinsku manifestaciju ove će godine obilježiti zanimljive vinske radionice , radionice o maslinovim uljima, druženje s maslinarima i vinarima te brojna iznenađenja, koja priprema Udruga WOW.

Festival PINK DAY ZAGREB, kao i svake godine do sada, svečano će otvoriti gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić. Događanju će prisustvovati profesionalci iz vinskog svijeta, vlasnici restorana, sommelieri i stručnjaci. Radionice sa svjetski priznatim predavačima počinju od 13.30 sati.

Veselo druženje nastavit će se u večernjim na službenom afterpartyju u TIME Restaurant&baru, jednoj od omiljenih destinacija za dobar provod.

Pink Day s ponosom nosi titulu omiljene zagrebačke vinske manifestacije, što potvrđuje činjenica da uspješno surađujemo s poznatim vinskim stručnjacima. Festival je postao prepoznatljiv ne samo na domaćem, već i u međunarodnom okruženju. Sinonim je populariziranja i promocije hrvatskih ružičastih vina, a pink boja postala je međunarodni simbol "must" vinskog festivala. Mislim da je više nego evidentno da naša udruga i Festival značajno doprinosi turističkoj ponudi Zagreba i Hrvatske. Osim domaćih posjetitelja animiramo i strane turiste/novinare/stručnjake da se upoznaju s hrvatskom i regionalnom ponudom vina, educiramo publiku o utjecaju vina-ulja na zdravlje, naročito žena, što nam je od iznimne važnosti. Ne propustite naše posebno pink raspoloženje, kvalitetnu edukaciju i veliku dozu smijeha i zabave. Veselimo se Pink druženju! – istaknula je Sanja Muzaferija, osnivačica i predsjednica udruge WOW i direktorica Pink Daya.

Dvodnevni festival "Vino Dalmacije", koji okuplja vodeće dalmatinske vinare, svečano je otvoren u petak, 13. travnja, u Studentskom centru Split na Kampusu.

Mr.sc. Ivica Kovačević, predsjednik udruge "Vino Dalmacije" istaknuo je kako na Festivalu sudjeluju vinari iz sve četiri dalmatinske županije.
Ovo je prigoda da pokažemo autohtonu dalmatinsku ponudu vina, u čemu smo svjetski fenomen. Toliko autohtonih sorti malo gdje u svijetu postoji – kazao je Kovačević, zahvalivši se za podršku Sveučilištu i Studentskom centru.

Po njegovim riječima, Festival je okupio čak 42 dalmatinska vinara, uz regiju partnera Slavoniju, a predstavio se i jedan proizvođač maslinovog ulja. Najavljena su i gostovanja renomiranih chefova Brace Sanjina, Hrvoja Zirojevića i Ivana Pažanina, koji će pokazati koja vina se idealno sljubljuju s njihovim autorskim jelima.
Sav dobrovoljni prihod koji će se prikupiti pri kušanju jela bit će doniran splitskom Caritasu kao pomoć studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa – najavio je Kovačević, izrazivši nadu da će Festival postati tradicionalan.

Prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu, kazao je kako je ovaj Festival prigoda da se pokažu resursi Sveučilišta, a na simboličan način Sveučilište pokazuje spoj znanosti i gospodarstva, pogotovo u kontekstu studija Mediteranske poljoprivrede, budućeg zamašnjaka razvoja vinarstva, maslinarstva i ostalih mediteranskih kultura.

Pozdravne riječi su uputili i zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Luka Brčić, direktorica Županijske komore Split HGK Vesna Fridl, dok je Festival svečano otvorio izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, državni tajnik ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Festival se održava 13. i 14. travnja 2018. godine u Studentskom centru Split, u organizaciji Udruženja "Vino Dalmacije" i suorganizaciji Sveučilišta u Splitu i Studentskog centra Split, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i drugim institucijama.

Vinari s područja Krapinsko – zagorske županije osvojili su jednu zlatnu, 6 srebrnih i 2 brončane medalje na prvoj reviji vina autohtonih hrvatskih sorata vinove loze, koja se održava u zagrebačkoj Laubi.

Na reviji u Laubi izlaže preko sedamdeset vinara s više od 150 etiketa vina, isključivo autohtonih hrvatskih sorti koje posjetitelji mogu kušati i kupiti izravno od proizvođača te saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Na reviji izlažu i vinari iz Krapinsko – zagorske županije; Vinarija Sever (zlato), Grozaj (srebro), Lovrek (srebro), Boroš (srebro), Trgocentar (srebro, bronca) i Petrišić (bronca).

Reviji je prethodilo ocjenjivanje vina autohtonih sorata vinove loze Republike Hrvatske, koje je održano 27. ožujka 2018. godine na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Otvorenju revije nazočio je i župan KZŽ Željko Kolar.
Mi smo tek na početku jedne ozbiljne proizvodnje vina iz autohtonih sorata, ali kvaliteta je neupitna, čemu u prilog govori činjenica da svi naši vinari koji su ovdje, osvojili medalju. Nijedno naše vino nije odbačeno, a na ocjenjivanju je bilo čak 14 odbačenih. Uvjeren sam da ćemo sa našim autohtonim sortama uskoro biti na tržištu ozbiljnije zastupljeni - rekao je župan Kolar.

Organizator revije u Laubi je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, uz Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo kao suorganizatore, te Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, kao partnere.