Vino

U nastavku provedbe projekta "Kreiranje nove marke vina na bazi grožđa plavca malog", župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić potpisao je sporazume o suradnji s pelješkim zadrugama PZ Stoviš Ston, PZ Putnikovići, PZ Pelješki vrhovi Janjina, PZ Kuna Pelješka, PZ Postup Donja banda, PZ Dingač Potomje i PZ Potomje Vina Radović.

Ovim sporazumom zadruge se obvezuju proizvesti najmanje 5.000 litara nove marke vina i pokušati ga plasirati na tržište, a Županija se obvezuje ustupiti pravo na korištenje zaštićene oznake novog vina. Naime, slijedom preporuke iz Strategije razvoja vinogradarstav i vinarstva o stvaranju novog brenda kvalitetnog crnog vina Dubrovačko-neretvanska županija zaključila je s tvrtkom Agrarno savjetovanje d.o.o. ugovor o izradi studije "Bendiranje novog vina na bazi grožđa plavac mali". Svrha studije je stvaranje pretpostavki za povećanje konkurentnosti vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na način da se brendira novo vino na bazi autohtone sorte grožđa plavac mali.

U okviru cjelokupnog projekta brendiranja novog vina provest će se potrošačko testiranje odabranih uzoraka vina, brendiranje vina, dizajn proizvoda, izrada marketinškog plana te izrada pravilnika o kvaliteti i korištenju nove marke vina. Rezultat projekta bit će zaštićena oznaka novog vina na bazi plavca malog, koja je intelektualno vlasništvo Županije. Pokusna proizvodnja treba krenuti od berbe 2015., a novo vino na tržište bi trebalo biti plasirano u ljeto 2016.

Sve ovo čini II fazu projekta, dok su u okviru I faze provedene opsežne analize tržišta, ekspertna istraživanja te pokusna proizvodnja novog vina. Analize tržišta i ekspertna istraživanja su ukazale na probleme "plavca iz polja": gubitak preferencija i tehnološke manjkavosti zbog čega trenutačno nema veći potencijal i mora se popraviti. U kraćem roku to je moguće kroz mjere vinifikacije. U okviru projekta postavljena je pokusna proizvodnja pri čemu se plavac iz polja kupažirao s vinima sorti: Merlot, Syrah i Cabernet Sauvignon. Od 15 testnih vina, u dva kruga ekspertnog ocjenjivanja odabrana su četiri za daljnje testiranje. U sklopu radionice na Dubrovnik FestiWiNe predstavljeni su rezultati projekta i degustirana četiri odabrana uzorka testnog vina. Za njih su definirane tehnologije proizvodnje (u vinogradu i u podrumu) te provedena detaljna analiza vina u ovlaštenom laboratoriju.

Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, a provodi ga Regionalna razvojna agencija DUNEA.

Ludbreška Udruga vinogradara "Trsek" poziva sve svoje članove, kao i prijatelje vinograda i vinarstva na već tradicionalno obilježavanje "Vincekovog" u nedjelju 24. siječnja, kojim se simbolizira početak radova u vinogradu, te na 24. po redu izložbu mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja...

Kvalitetu svojih mladih vina proizvođači će predstaviti na izložbi koja će biti održana 29. i 30. siječnja u hotelu "Crnković" u Ludbregu. Otvorenje izložbe je u petak, 29. siječnja s početkom u 17 sati dok je u 16 sati organizirano predavanje.

Sudjelovat će vinari i podrumari s bijelim, ružičastim i crnim vinima, proizvedenim od jedne sorte ili mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete vina mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska. Uzorci se ocjenjuju prije otvaranja izložbe mladih vina, od strane stručne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka i enologa. Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci komisije, ističe organizacijski odbor.

Inače, tijekom trajanja izložbe, posjetitelji će sva vina moći degustirati.

Vincekovo i početak radne godine u vinogradu obilježit će se u nedjelju, 24. siječnja s početkom u 12 sati posvetom trsovih grančica kod kipa Svetog Vinka u Globočecu uz prigodni ritual, te kuhano vino i ostale specijalitete.

Toplo vrijeme bez oborina koje nas je pratilo tijekom prvog dijela blagdana na brzinu se s novom godinom preokrenulo. Nastupili su minusi, a pao je i prvi ovogodišnji snijeg. Ovakvom vremenu na najbolji mogući način obradovali su se vinari i vinogradari u kutjevačkom kraju koji su ostavili dio parcela pod grožđem za zimsku berbu.

Veselja, ali i smrznutih prstiju bilo je tako danas i u najvišem vinogradu kontinentalne Hrvatske, na području Hrnjevca pored Kutjeva gdje su grožđe za slatka vina zimske berbe brali radnici Kutjevačkog podruma. Glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin kaže kako su zadovoljni kvalitetom grožđa koje je na trsovima dočekalo berbu.

"Na 400 metara nadmorske visine danas smo brali traminac koji je u odličnoj kondiciji. Temperatura od -12 stupnjeva Celzijusovih napravila je varijantu da dobijemo gustu tekućinu, mošt kojemu će trebati dug period sazrijevanja. Fermentacija ovakvog mošta traje i do godinu dana, a vino spremno za kušanje i slanje na natjecanja bit će gotovo tek za dvije pune godine" - ispričao je glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin.

S jednog hektara površine traminca ubrano je oko 700 kilograma grožđa od kojega se planira dobiti 200 litara slatkog vina kojega u Kutjevu d.d. redovito šalju na prestižna svjetska natjecanja. Tako je njihov ledeni traminac iz 2011. godine na najvećoj svjetskoj izložbi vina u Londonu "Decanter" dobilo zlatnu medalju i internacionalni trofej koji je ovo vino svrstao u vrh vrhova na svijetu u kategoriji ledenih vina.

"Za ovakve berbe ostavljaju se vinogradi na najvišim nadmorskim visinama jer se jedino tamo grožđe može očuvati do ovakvih niskih temperatura koje su potrebne za zimsku berbu. Postoji problem s pticama, ali to se riješava zaštitnim mrežama" - rekao je enolog Marinclin.

Prošle godine nisu se stekli uvjeti za ledenu berbu pa su ovogodišnje minuse u Kutjevu d.d. čekali pune dvije godine.

Rijetko se kada ostvaruje oznaka vrhunsko kod crnih vina u istoj kalendarskoj godini kada je obavljena berba kao što je to uspjelo Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku za Merlot 2015.

Berba grožđa obavljena je na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku smještenom u Mandićevcu na Rogozovu brdu s kojeg se prostire prekrasan pogled na đakovačku zaravan i veličanstvenu Strossmayerovu prvostolnicu. Na istom mjestu gdje je danas fakultetsko pokušalište nalazio se vinograd pukovnika austro-ugarske vojske Stjepana Rogoza, jednog od utemeljitelja Vinogradarske udruge u Đakovu osnovane 1909. godine.

Osnivanjem Katedre za hortikulturu 2005. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a kasnije uspostavljanjem sveučilišnih preddiplomskih (Hortikultura) i diplomskih studija (Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo) počela se znatnije širiti djelatnost tog fakulteta u područja struke u kojima do tada nije participirao.

Poljoprivredni je fakultet pokušalište, površine 3,3 hektara, kupio 2012. godine za potrebe kvalitetnije praktične edukacije studenata.

Tako je tijekom 2013. godine na pokušalištu u Mandićevcu posađen proizvodno-pokusni nasad s vinskim sortama koji obuhvaća najznačajnije preporučene sorte za proizvodnju bijelih (Chardonnay, Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminac mirisavi) i crnih vina (Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka) u regiji Istočna kontinentalna Hrvatska. Prvi rezultati ulaganja ogledaju se, kako smo uvodno već naveli, u kvaliteti proizvedenih vina već u prvoj berbi 2015. godine kada od Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo nakon obavljene fizikalne i kemijske analize, te nakon toga i organoleptičkog ocjenjivanja za sortu Merlot dobivaju kategoriju vrhunsko vino.

Predsjednik Katedre za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta, doc. dr. sc. Vladimir Jukić, ujedno i voditelj pokušališta u Mandićevcu, ne skriva zadovoljstvo prvim vrhunskim vinom, ali ističe kako su uložene godine truda i rada Uprave Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku predvođene dekanom, prof. dr. sc. Vladom Gubercem, i svih studenata diplomskog studija Vinogradarstvo i vinarstvo, te mladih nastavnika, doc. dr. sc. Mate Drenjančevića i Tonija Kujundžića, mag. ing. agr.

Dr. Jukić dodaje kako svakako valja istaknuti i pomoć Općine Drenje i načelnika Slavka Dešića, dipl. ing., te tvrtke Đakovačka vina d.d. s direktorom Josipom Ređom, dipl. oecc., i glavnim enologom Damirom Risekom, dipl. ing.

Dr. Jukić ujedno naglašava da studenti kroz cijelu akademsku godinu sudjeluju u svim poslovima u vinogradu i podrumu gdje se susreću s osnovama njihove buduće struke preko izravne implementacije teoretskog dijela nastave u praksu.
"Iduća faza gradnje pokušališta bit će podizanje građevinskih objekata koji prvenstveno trebaju omogućiti normalno odvijanje osnovne djelatnosti (tj. praktičnu obuku studenata vinogradarstva i vinarstva), a mogu predstavljati i turističku infrastrukturu za smještaj, rekreaciju, aktivni odmor i educiranje turista u proizvodnji grožđa, njegovanju, kušanju i ocjenjivanju vina s nizom popratnih sadržaja, tradicijske i kulturne naravi. Idejno rješenje objekta izradio je projektni studio NFO iz Zagreba pod vodstvom Kate Marunice, dipl. ing. arh. Isti projektni studio osvojio je prvu nagradu na natjecanju za gradnju novog studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku", navodi dr. Jukić.

Godišnje se realizira osamdeset i pet projekata

Poljoprivredni fakultet u Osijeku proslavio je u listopadu ove godine svoj 55. rođendan. Najstarija je to i najveća sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na kojoj je diplomiralo više od 4500 agronoma, a trenutno ga pohađa oko 1600 studenata, predaje 105 profesora i godišnje se realizira 85 projekata.

Žepački poslovni čovjek Vinko Zovko, s već dva desetljeća talijanskom adresom, među talijanskim prijateljima poznat kao Vicenzo, ostvario je svoj san. Iz dana u dan niču novi plantažni nasadi vinograda u Žepču zbog čega taj pitomi kraj u srcu Bosne postaje vinska dolina. Tu je 12 hektara najfinijih vinskih sorti. O želji da se jednog dana skrasi tamo otkud je sve krenulo, govori naziv vinarije "Povratak". Vinko Zovko govori svojim osebujnim stilom i načinom na koji doživljava posao i život.

Ostvarili ste poslovni uspjeh diljem Europe,a posljednjih desetljeća u Italiji, u regiji Veneto. Vi se vraćate u rodno Žepče i tamo ulažete, za razliku od mnogih koji bi bili zadovoljni postignutim u inozemstvu. Što vas motivira?
"Gledano sa strane, može se za mene reći da sam uspješan poduzetnik, iako ja na to ne gledam tako. Radim, ispunjavam svoje obveze prema radnicima, državi, dobavljačima, bankama. Živim svakodnevnicu bilo kojeg poduzetnika zdravih pogleda na život. Zašto ulažem u Žepče i zašto se želim vratiti? Kao prvo, nikad nisam niti mislio kako se neću vratiti, a kao čovjek koji gleda dalje u budućnost, vidim bolju perspektivu za razvoj poslovnih inicijativa kod nas negoli u poslovno prezasićenoj Europi. Možda to nekom našem čovjeku i zvuči čudno, s obzirom na trendove odlaska s naših prostora, ali ja mislim tako. Ostvareni rezultati mi potvrđuju ispravnost donesenih odluka. Motivaciju za ovo što radim nalazim u svakom pozitivnom rezultatu, u svakom novom otvorenom radnom mjestu, na neki način u svakoj novoj zbrinutoj obitelji."

Koja je razlika između uspjeha u inozemstvu i u domovini. Što čovjek mora raditi a što ne?
"Uspjeh je uspjeh, bilo gdje da se ostvari. To je zbroj rada, truda, osobnih kapaciteta i poslovnog rizika kroz neko određeno vrijeme. Da bi se postigao uspjeh, čovjek mora dobro poznavati samoga sebe, tj. biti svjestan svojih mogućnosti, ali i limita. Jednom prigodom mi je jedan Talijan rekao: "Vincenzo, našao si Ameriku ovdje", a ja sam mu ogovorio. "Ne, našao sam Italiju, a Ameriku sam sam sebi izgradio". Dakle, treba svatko za sebe, prema mogućnostima, zacrtati određeni cilj koji želi postići te ne odustajati od toga cilja. Uvijek se pravolinijski kretati prema njemu bez skretanja, lutanja ili odustajanja i - to je to."

Kakav je stav vaših talijanskih prijatelja i partnera prema ideji u ulaganja i poslovanja u BiH, odnosno u Žepču?
"Naravno da je pozitivan ako gledamo iz današnje perspektive. Moram reći da je ipak bilo teško okupiti vrhunske stručnjake i nagovoriti ih uključiti se u projekat vinogradarstva u Bosni. Sve ono što smo mi u nedavnoj povijesti prolazili, itekako je iskvarilo sliku o nama u svijetu. To mi je bila najveća prepreka. Nakon prvih dolazaka i svjedočenja, bilo je ipak sve jednostavnije i lakše. Talijani vide svoju priliku u razvoju vinogradarstva u našem kraju jer su oni tu nenadmašni stručnjaci. S druge strane, mi ne smijemo gledati ono što će oni realizirati nego isključivo ono što će ostati nama i našoj djeci, a to je jamstvo opstanka i života dostojnog čovjeka."

Originalna ideja podizanja vinograda u Žepču mnoge iznenađuje i pitaju se je li moguće jer tamo toga nije bilo. Je li tu čarolija uspjeha?
"Koga danas treba iznenaditi podizanje vinograda? Samo oni koji misle da znaju nešto o vinogradarstvu, a u stvarnosti je to upitno, mogu biti iznenađeni ovom mojom inicijativom. Naime, poznato je da je vinova loza drvo penjačica i da joj za razvoj trebaju zemlja, sunce i voda, a to su osnovne prednosti žepačkog kraja. Osim toga, imamo i povijesne podatke o uzgoju vinove loze kod nas, imena mjesta poput Vinište, vinogradi… što dodatno potvrđuju činjenicu kako je naš kraj nekada imao nasade vinove loze. Otuda proizilazi i sam naziv Vinarija Povratak koji je, eto, pun simbolike. Nikakva čarolija ne postoji, nego samo rad i trud s pogledom u bolju budućnost naše djece."

Kakvi su vam planovi vezani za žepačko vinogorje?
"Projekt vinogradarstva u žepačkom kraju planira izgradnju proizvodnog pogona vinarije Povratak i sadnju oko 1500 ha vinograda po sustavu Pergola Veronese, a to je visokorodni viseći sustav sadnje. To je jamstvo ekonomskog opstanka ljudi i zaustavljanje kontinuiranog odlaska mladih iz našeg kraja. Socijalna strana ovog projekta je uvelike važnija od same dobiti koja će se ostvariti uključivanjem oko 600-700 kućanstava u SVZ Vitis koja je osnovana i koja već ima nekolicinu članova s podignutim vlastitim vinogradima. Uz svu pomoć samog stručnog tima vinarije Povratak. Sve ovo planiramo ostvariti u idućih deset do dvanaest godina."

S poslom koji ste već uveliko razvili, ide, barem u Vašem slučaju, cijela jedna filozofija života, specifičan pogled na sve, pa i razvoj opće kuture življenja. Je li to teško primijeniti kod nas?
"Energiju crpim iz riječi i djela podrške onih koji me podržavaju, a ne rasipam je na ljude koji su skeptični i puni negativnog naboja prema svemu, dok u svom osobnom životu, zapravo, nisu ništa pozitivno napravili. Naši ljudi su većinom dobri i vrijedni radnici. Podizanje životnog standarda u našem kraju je cilj za koji se borim i kojemu težim, a time će doći i sveobuhvatno osvještavanje i dizanje svih životnih vrijednosti. Do tada ima još puno stvari za odraditi. Sve velike stvari počinju malim koracima, pa tako i ovaj naš projekt u Žepču."

Kod nas se ljudi bore za novac koji je, čini se, sam sebi svrha ponekad. Kakav je vaš stav po tom pitanju?
"Da u pravu ste… Kafić, dvije konobarice i Audi šestica s tamnim staklima je sinonim za gazdu na našim prostorima. To je, jednostavno, nešto što je toliko uzelo maha da je prosto nevjerojatno da većina ljudi to nijemo gleda i ništa ne čini. Biti ono što jesi u životu je najveći cilji koji se može postići. Ostati nepromijenjen, zadržati osobnost, prijatelje, rodbinu, susjede oko sebe, nešto je neprocjenjivo. Za to je čovjeku potrebna unutarnja sigurnost i vjera u sebe. To - ili imaš ili nemaš. Nema one vanjštine koja može prikriti unutarnju nesigurnost i slabost pojedinca. Može se biti i mali s malima i veliki s velikima bez da se izgubi bilo što od ljudskih vrijednosti. Za novac mogu samo reći da je sredstvo za rad i da nipošto ne smije biti cilj u životu. Znamo puno primjera gdje ljudi puno imaju, a još više im nedostaje i onih gdje se malo ima, ali je i to malo ipak dostatno za dostojanstven život."

Kada biste opisali formulu uspjeha u poslu i životu, evo - kao svojevrsna poruka čitateljima, kako bi ona u vašem slučaju izgledala?
"Ne znam jesam li ja baš prava osoba za dijeljenje savjeta, ali znam da rad, upornost i vjera u ljude s kojima se surađuje neizbježno donose rezultate. Treba vjerovati i raditi…."

Puno rada i truda tijekom cijele godine u vinogradima i vinskom podrumu obitelji Ravalico rezultiraju visokom kvalitetom proizvedenih vina.

Izuzetak nije ni 2015 godina u kojoj su po obavljenoj berbi postignuti odlični rezultati pa su Malvazija, Pinot sivi, Chardonnay, Rose Ravalico, Cabernet sauvignon i Merlot dobili oznake visoke kvalitete.

Posebno priznanje dobio je Muškat bijeli koji je ponio oznaku vrhunskog vina.

Dugogodišnja tradicija i kvaliteta vina, poseban su ponos obitelji Ravalico koja i pri završetku "dvije i petnaeste" godine ponovno rezultira vrhunskom kvalitetom vina.

Chablis, sinonim za bijela svježa vina napravljena ekskluzivno od sorte chardonnay, vinorodno je područje nazvano po istoimenom gradiću na rijeci Serein. Nalazi se na samom sjeveru Burgundije. Kontinentalna klima koja u vinu reflektira naglašenu svježinu te vapnenačko tlo bogato fosilnim ostacima školjkaša, tzv. kimmeridgian soil, razlog su mineralnih mirisa u vinu te slankasto-gorkaste senzacije u okusu.

Klasifikacija vina je jednostavna, četiri kvalitativne razine - najcjenjeniji je Chablis Grand cru, zatim Chablis Premier cru te Chablis i Petit Chablis. Vina iz područja Chablisa i Petit Chablisa uglavnom se vinificiraju u inox posuđu te su jednostavnija. Vina klasificirana kao Petit Chablis i Chablis zbog svoje su svježine i lepršavosti te laganije strukture vrhunski izbor za povrtnu terinu, sirove kamenice, škampe ili kozice te carpaccio, tatar od bijele ribe, sashimi ili sushi, svježe sireve...

Sjajno prati rižote i tjestenine na bazi morskih plodova i laganija jela na bazi bijelih mesa. Vina klasificira kao Chablis Premier cru ili Chablis Grand cru kompleksnija su, intenzivnija, bolje strukture i obično odležavana u drvu, stoga prate i jaču hranu s tartufom, gusje i pačje jetre, pečenu ribu, jastoga, hobotnice, vrganje, losos... Chablis Grand cru 'Les Clos' 2011. vinarije Christian Moreau slamnate je boje sa zelenkastim refleksima. Dominiraju mirisi maslaca, lješnjaka, finog drva te mineralnost mokrog kamena i dima, dok se iz pozadine otvaraju voćne note zrelijih citrusa, dinje, ananasa, breskve... U okusu djeluje koncentrirano, glatke je teksture, sjajno integriranih kiselina, reflektira se mineralni karakter kroz slankastu senzaciju. Trajno u okusu.

Chablis Grand cru Bougros 2011. J. M. Brocarda kristalno je bistro, svjetlije zlatnožute boje. Na nosu vrlo fine i čiste aromatike diskretnih voćnih aroma i bijelog koštunjičavog voća popraćeno notama kamilice i maslaca. Hrskava svježina i mineralni karakter. Finale dug, u znaku ugodno slankaste senzacije. Chablis Grand cru les Blanchots iz vinarije Laroche svjetlije je slamnate boje sa zlatnim refleksom, fine i čiste aromatike. Na nosu je otvoreno i kompleksno naglašenih finih cvjetnih mirisa, popraćenih mirisima krede i integriranog drva. Voćnost preuzima dominaciju u obliku citrusa i koštunjičvog voća. U okusu zaokruženo, svježe, kiseline su sjajno uklopljene u elegantnu strukturu vina. Finiš je dug i kompleksan u znaku mineralnosti.