Vino

Evropski parlament je izglasao odluku kojom je Crnoj Gori omogućeno da izvozi vino u rinfuzi u zemlje članice Evropske unije, čime je napravljen izuzetak, jer do sada to nije bio moguće s obzirom na poziciju Crne Gore dogovorenu u okviru Sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju.

Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, naknadni pristup globalnoj kvoti za vino dobijen je u veoma kratkom roku od dana upućivanja zahtjeva resora.

"Izbjegnuta je uobičajena i dugotrajna procedura izmjene SSP u sličnim slučajevima koja, po pravilu, podrazumijeva i određene ustupke Crne Gore prema EU... Crnoj Gori je dopušten pristup globalnoj kvoti za vino, što je omogućeno samo zemljama koje prethodno ispune svoje, odnosno pojedinačne kvote za vino koje su definisane protokolima o vinu ispregovaranim kroz SSP", naveli su iz crnogorskog ministarstva.

Kako objašnjavaju, s obzirom na to da Crna Gora nije bila u mogućnosti da ispuni svoju kvotu za vino koja se odnosila samo na flaširano vino, i kroz SSP nije na vrijeme ispregovarala izvoz vina u rinfuzi, nije ni imala mogućnost da koristi globalnu kvotu koja se odnosi na vino u rinfuzi.

Odluka o obnovi trgovinskih preferencijala analizira se i obnavlja svakih pet godina, a to znači da najnovija odluka, koja stupa na snagu 1. januara sljedeće godine, važi do 31. decembra 2020.

Istra kao vinska regija u 2016. godini promovirat će se u dva talijanska turistička vodiča - Vini buoni d'Italia te ljubičastom Michelinovom vodiču za vina. U vodiču Vini buoni d'Italia Istra se predstavlja na naslovnici, a zanimljivo je da je ona jedina regija čija se vina pojavljuju u vodiču uz ona talijanska. U Michelinovom vodiču predstavljena su talijanska i istarska vina te vina iz švicarske regije Ticino.

"Ovo je velik uspjeh Istre te daje dodatan značaj u identifikaciji Istre kao vinske regije te turističke destinacije. S oba vodiča pokrivamo isto tržište, ali dva različita segmenta potrošača. Michelin je turistički vodič namijenjen ljubiteljima vina, dok je Vino buoni d'Italia vodič namijenjen specijalistima - sommelierima, trgovcima", kazao je direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.

Izdavač vodiča Vini buoni d'Italia je Touring Editore, jedan od najstarijih svjetskih izdavača turističkih vodiča koji je još 1900. godine počeo izdavati mjesečnike gdje putovati. Danas imaju isprofiliranu ponudu, posebno mjesečnika, koji je u Italiji poznat kao referentna literatura za turistička putovanja. Također, izdaju i vodiče, i to za restorane i vina. Istra se u vodiču za vina predstavlja šestu godinu za redom, a svake godine u njemu je prisutno 20 istarskih vinara.

"Ove godine u vodiču imamo četiri vinara koji imaju oznaku corona, to je najveća moguća ocjena u vodiču. Riječ je o Cattunaru, Kozloviću, Degrassiju i Trapanu. Inače, inspektori ovog vodiča svake godine dolaze na Vinistru i kušaju naša vina. Promocija izdanja za 2016. održana je početkom studenog u Meranu na tamošnjem vinskom festivalu, jednom od najboljih vinskih manifestacija u Italiji. Svih ovih godina upravo na toj manifestaciji se predstavljala i Istra kao destinacija", kazao je Ivošević.

U Michelinovom vodiču Istra je dosad bila predstavljena samo jednom prije pet godina, a nakon toga vodič se godinama nije tiskao.
"Čim su najavili da će tiskati vodič za sljedeću godinu, odmah su nas kontaktirali i kazali da bi voljeli da Istra bude prisutna. I u ovom vodiču predstavljeno je 20-ak vinara. U njemu nema detaljnih tehničkih opisa vina, ali se navode informacije o svakom pojedinom vinaru te njegovoj proizvodnji", kazao je Ivošević.

Nekadašnja perjanica vrgoračkoga gospodarstva, "Vrgorka vinarija", otišla je u stečaj, a 63 radnika na Zavod za zapošljavanje. Težak je to udarac za grad čije gospodarstvo iz dana u dan tone. Još mnogi prepričavaju koliko su duge bile kolone traktora i automobila koji su čekali nekada kako bi predali grožđe na otkup.

Prema riječima starijih, vinarija je svoja vrata otvorila 1956. godine, bilo je puno uspona i padova, no tmurni oblaci su se, po predsjedniku Radničkog vijeća Petru Dominkoviću, na tvrtku nadvili kad je šibenski "Vinoplod" 1997. godine uzeo vinariju.
"Uništili su sve, od gotovine su napravili veresiju. Imali smo i plantažu i proizvodnju, a došli smo u situaciju da ne možemo dobiti plaću. Ostali su nam dužni sedam plaća i nikad nećemo vidjeti ni kune. S jedne strane, laknulo mi je da ova agonija više završi, a s druge strane žao mi je što su ljudi praktički ostali na ulici. Tu ima sedam-osam ljudi koji imaju više od trideset godina radnog staža. Neki od njih već proživljavaju drugi stečaj. Što će oni sad? Gdje će dobit posao?" - veli Dominković.

U tvrtku bi ovih dana trebala ući stečajna upraviteljica kako bi popisala imovinu, no Dominković ne vjeruje da će se radnici naplatiti.
"Mislim da je u vinariji ostalo oko stotinu vagona vina, a prodavali smo ga maksimalno 2,5 kuna po litri. Radnici su zadnji u redu za naplatu svojih potraživanja i teško će doći do svojih plaća. Mi po starom zakonu idemo u stečaj i neki ljudi se nadaju da će se pokrenuti proizvodnja. Međutim, varaju se, vinarija će otići u likvidaciju, a zatim će na dražbu. U ovakvom stanju neće je nitko uzeti. Previše je potraživanja, a proizvodnja je potpuno uništena, plantažu treba obnavljati jer godinama, zahvaljujući našoj upravi i "Vinoplodu", stoji zapuštena. Možda se varam, daj Bože da je tako i da se pojavi neki kupac, ali sumnjam u takav ishod" - zaključio je Dominković.

Nakon što je nedavno objavljen tekst o problemima u "Vrgorka vinariji" i kašnjenju plaća, javilo nam se nekoliko sezonaca koji tvrde da nisu dobili plaću za listopad. Kažu, više puta su tražili svoj zarađeni novac, no ostali su praznih džepova.

Novu priču s daškom tradicije ispričalo je Feravino svojim poslovnim partnerima i ljubiteljima vina u Jarunskim dvorima.

Svaka priča koja ima tradiciju treba nadogradnju, inače postaje samo nešto što su radili naši djedovi i bake. Onaj tko ne ide u korak s vremenom, polako mu klizi sadašnjost, a još brže budućnost. Feravino je podrum, koji je punih dvadeset godina radio izvrsna vina s identitetom jedne od najjačih vinorodnih regija Europe, Slavonije. Najpoznatiji su po vrhunskoj Frankovki, a sada su proširili svoju paletu na još vrhunskih vina koja su plijenila pozornost i pažnju na mnogim vrhunskim vinskim događanjima i ocjenjivanjima.

Mlada Frankovka i Mlada Graševina berbe 2015. godine pokazatelji su tog novog pravca u kojemu se kreće FeraVino. Mlada vina imaju naglašene voćne okuse i blistaju u čistoći vinske tehnologije. Istinski su odraz berbe 2015.godine koja je jedna od najboljih u posljednjih 20 godina. Bogatstvo oba vina predstavlja odraz vinarske godine, a svježina i zaigranost su posljedica pravih odluka enološkog tima. Vanjski izgled Mlade frankovke,tj. njene etikete, nekako je drzak, buntovan i vrlo moderan, te prenosi poruku u kojem pravcu će se kretati Feravino u budućnosti.

Svoje goste dočekali su pjenušcem prirodno proizvedenim metodom vrenja u boci, a vinska večer je nastavljena uz pomno odabrani meni uz koji su se degustirala zrela vina Feravina; Frankovka Miraz 2012. i predikatnog vino Graševina Izborne berbe bobica 2009. Fokus cjelokupnog događaja bio je na kušanju i uživanju u dva mlada vina - Graševine Dika 2015. i Mlade Frankovke 2015.

Dosadašnja njega vrhunskih vina Frankovke bazirala se na odležavanju u barique hrastovim bačvama, te višemjesečnom školovanju u boci. Novi stil proizvodnje drugačija je priča. Moderni enološki pravac proizvodnje rezultirao je vinom izražene sočnosti i karakterom koji sjedinjuje voćnost, mekoću i svježinu u jednom. Jaka i živa boja maraska višnje s naglašenim ljubičastim tonom odražava mladost a i preciznost tehnologije. A sve je to rezultat idealnog položaja vinograda i loze sa iskustvom od 35 godina.

Graševina Dika 2015. zaigrano je vino naglašene svježine, zeleno žute boje, s aromama citrusa, dinje i kruške. Na ukusu dosta bogato. Vino je spojeno sa vinima dviju različitih berbi, rane i kasne, što daje udruženo bogatstvo i zaigranosti. Jednostavno razmišljanje, slobodni mladi duh tima, koji je otvoren za nove globalne ideje imaju jasno zacrtan cilj u kojem smjeru se žele kretati u budućnosti. Imaju tradiciju, priču, vrhunska i moderna vina, i vrijeme je da i svijet čuje za njih.

U sklopu manifestacije "Lijepa li si...", Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar i Župa Blagaj, organizirali su manifestaciju pod nazivom Sajam vina. To je do sada deveti takav sajam koji je organiziran u prostorijama Bratovštine na Buni.

Nakon otvaranja Sajma, uslijedilo je kušanje mladih vina te bogata večera koju su pripremili članovi Lovačke sekcije Bratovštine.

Ovogodišnji sajam vina je otvorio prošlogodišnji pobjednik Tomislav Ćorić. Tijekom večere proglašeni su ovogodišnji pobjednici Sajma, a uručene su i zahvalnice prijateljima Sajma, priopćeno je.

Na ovogodišnjem 9. Sajmu vina posjetitelji su mogli nabaviti i prigodne suvenire: gravirane čaše za vino, drvene bukare, staklene butelje, kao i vino za predstojeće božićne blagdane.

Cilj Sajma vina na Buni je promocija domaćih autohtonih vina i obiteljskoga vinarstva, koje ima dugu tradiciju na ovim prostorima, te edukacija mladih vinara. Organizatori žele putem Sajma poticati zajedništvo među ljudima, upoznavati vinare, razmjenjivati iskustava i obogaćivati blagdanski božićni ugođaj.

Ovogodišnji pobjednici:

Bijelo vino:

1. Slavko Cvitković
2. Tomislav Ćorić
3. Stipe Ljubić

Crno vino:

1. Tomislav Ćorić
2. Blago Tadić
3. Dado Andačić

Na Akademiji vina, u petak, 11. prosinca 2015. godine održana je prezentacija vina Iločkih podruma. Prezentirani su vina koja su osvojila šampionske titule na 25. jubilarnoj Sabatini i prvom Nacionalnom ocjenjivanju "Vina Croatia", a predstavljeno je i jedno novo vino - Graševina Velika berba 2011.

Uzvanici su kušali šampione Sabatine - Chardonnay Principovac 2013 i Traminac izborna berba bobica 2011, ali i šampione Nacionalnog ocjenjivanja - Graševinu vrhunsku 2014 i Traminac vrhunski 2014. Za kraj degustacije ostavljeno je vrhunsko crno vino - Kapistran crni 2014 koje je osvojilo titulu Viteškog vina Bratovštine vinskih vitezova. Uzvanici su se složili kako je gđa Zima, glavni enolog Iločkih podruma odradila izvrstan posao u vinogradarski zahtjevnoj i izazovnoj godini i kako se, uz adekvatno znanje mogu postići fenomenalni rezultati.

Vrhunac prezentacije je bilo svečano predstavljanje novog vina Iločkih podruma - Graševine Velike berbe 2011. Ovo vino nastalo je od probranog grožđa s položaja Principovac, a pažljivo je njegovano u bačvama Starog podruma, koji datira još iz 1450.g. Ni ovdje nije izostao prepoznatljiv potpis Vere Zime, kojoj je ovom prilikom i svečano zahvaljeno za sav trud i napor koji je uložila u podizanje kvalitete i standarda vina Iločkih podruma.

Ovom prezentacijom prikazan je samo mali dio niza šampionskih titula ovog najnagrađivanijeg vinskog podruma u Hrvatskoj u kojem su se još dvjesto godina prije vrhunskih vina pokrajine Bordeaux, punila vina u butelje. Naime, kako bi zaštititi svoju reputaciju u izvornim i za tu namjenu sagrađenim podrumima buteljirali su vina na chateu način. Iako je povijest vina u Iloku duga više od dvije tisuće godina, za vrhunska vina bio je to povijesni trenutak koji su kasnije slijedili mnogi. U Burgundiji su ga nazvali domain, a drugdje buteljiranje na samom posjedu. Izvornim punjenjem na posjedu uspjeli su očuvati kvalitetu svojih vina i zaštititi se od trgovaca koji su otkupljivali grožđe i proizvodili vina lošije kvalitete i s manje skrupula. Tako je ostalo i do današnjih dana. Ako Iločki podrumi i oznaka izvornog punjenja na posjedu nisu na butelji, onda vino nije tamo proizvedeno. Onda to nije prava stvar.

A da su vina Iločkih podruma prava stvar, prepoznali su i na dvorcu kraljice Elizabete II. Tako je na krunidbi, ali i dijamantnom jubileju služen Traminac Iločkih podruma, a i danas se nalazi u arhivi engleskog kraljevskog dvora. Važno je napomenuti i da su Iločki podrumi jedini vinski podrum u Hrvatskoj koji je uvršten na vinsku kartu Europe.
Kako biste u vinima Iločkih podruma uživali još i više, predlažemo da ih kušate upravu u Iloku, u čarobnom Starom podrumu ili s prekrasnog vidikovca ladanjskog imanja Principovac, mjesta koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim…

Devet mladih enologa: Vanja Ljuboitina, Miro Bezek, Anto Grgurević, Tereza Krstičević Lolić, Frano Mihlinić, Domo Antunović, Ante Cibilić i Jasmina Ferenac Antunović, kušali su mlada pelješka vina, i to Plavac, Rukatac, Pošip, Rose, razgovarali, savjetovali se i donjeli jednoglasan zaključak.

Ovogodišnja berba po svim parametrima mogla bi biti jedna od najbolji do sada i zasigurno će Plavac 2015. završiti u vinskim bankama kao arhivsko vino koje će se otvarati samo za svečane prilike.

Nakon kušnje jednoglasno su se složili da je od crnih vina najbolje vino: Plavac mali i vino Dranče od Pelješki vrhova PZ Janjina.

Najbolja bijela vina su: Pošip - Matuško i Rose od PZ Kuna 1989.