Vino

Vina Badela i dalje osvajaju poznavatelje vrhunske kvalitete i ubiru medalje na svjetskim ocjenjivanjima vina. Na velikom svjetskom ocjenjivanju Mundus vini 2015 u Neustadtu u Njemačkoj Dingač 50° 2011 i Korlat Merlot Boutique 2011 osvojili su zlatne medalje, a Ivan Dolac 2009 - srebro.

Dingač 50° i Ivan Dolac su vina od autohtone hrvatske sorte plavac mali. Plavac mali je rasprostranjen obalno-otočnim dijelom srednje i južne Dalmacije, ali svoj najveći potencijal ostvaruje u najekstremnijim uvjetima poluotoka Pelješca i otoka Hvara.

Ivan Dolac 2009 predstavio se svijetu u novom dizajnu boce i opreme, kakvo ovo vino zaslužuje. Na boci (dizajn Vanja Cuculić) s reproduciranom kartom otoka Hvara, želi se naglasiti jedinstveni položaj Ivan Dolca na svjetskoj vinskoj karti, a sam naziv tiskan je zlatnim slovima, kao asocijacija na mnoga svjetska priznanja za ovo vino.

Etiketa Dingača 50° također ističe posebnost položaja Dingač, ekstremna nagnutost terena na kojem su vinogradi od 50°.

Badel 1862 time ne samo da promovira plavac mali kao autohtonu hrvatsku sortu, što je prepoznato a svjetskim ocjenjivanjima Decanteru u Londonu, Vinalies Internationales u Parizu, Mundus vini (i Mundus vini Bio Fach) u Neustadtu i na International Wine Challenge u Londonu, već i osobitost svakog vina te sorte u ovisnosti na terroiru na kojem raste loza.

Posebna je priča Korlat Merlot Boutique 2011. vrhunsko je slatko vino proizvedeno tradicionalnom metodom prosušivanja grožđa na trsu kojom se dobivaju najbolja desertna vina.

Od kad je lansiran krajem 2014. godine ovo vino je odmah osvojilo potrošače i na mjestima gdje uživanje u vinu nije uobičajeno - slastičarnicama, ali i u vinskim barovima i kafićima, jer se idealno sljubljuje s raskošnim slasticama.

Mundus Vini jedno je od najvećih svjetskih natjecanje vina pod pokroviteljstvom OIV- u Neustadtu an der Weinstrasse. Okupljeno je preko 4300 uzoraka plemenite kapljice iz 40 zemalja. Isključivo sastavljen od profesionalaca, žiri Mundus vini okuplja najbolje svjetske stručnjake iz područja vina svake godine.

Kriteriji ocjenjivanja su vrlo strogi pa tako zlatni sjaj medalje dobivaju vina s ocjenom 90,0 - 94,9, i to samo njih 40 posto najboljih u toj kategoriji.

Dizao je buru mjesecima. Zavadio vinare sa juga i zapadnog dijela Srpske. Na kraju je usvojen uz burnu raspravu u Narodnoj skupštini.

Novom zakonu o vinu Hercegovci su se obradovali jer u prodaji više neće biti domaćeg vina od uvezenog grožđa, a svaka boca imaće etiketu sa preciznim podacima o lokalitetu vinogorja.

"Ne možemo u Norveškoj saditi vinograde, niti Norvežani iako su u Evropskoj uniji ne prave vina. Imate vina u Francuskoj tamo gdje najbolje grožđe uspjeva. E tako bi trebalo i u našoj zemlji. Konačno da shvatimo, tamo gdje grožđe uspjeva i gdje imamo i vrhunske rezultate tu možemo da imamo i dobre vinare i vinogradare", izjavio je Radovan Vukoje iz vinarije "Vukoje" Trebinje.

Kako ne bi došlo do gašenja malih vinarija, uvoz grožđa će vinarima biti zabranjen za pet godina. Dovoljno vremena da se posade nova vinogorja smatra zakonodavac. Za vinare iz Krajine premalo. Po njima, ovakav zakon na ruku ide monopolistima, i štiti nekoliko velikih vinarija.

"Vlada koja je donijela ispravnu odluku pod snagom argumenata je sama sebe pobila i prolongirala je ovaj problem za pet godina. To će biti nelogično sigurno i za pet godina jer ni tada Republika Srpska ni Bosna i Hercegovina neće imati ni 20 odsto sirovine da prave vina za potrebe domaćeg tržišta", smatra Željko Jungić, vinarija "Jungić" Čelinac.

Oni koji već imaju sopstvenu sirovinu ne misle tako.
"Sigurno da ovaj zakon samo može dosta donijeti dobrog. Monopola nikakvog ne može donijeti jer svako ima šansu da posadi vinograd na lokalitetu koje u stvari može da bude vinorodno tlo", rekao je Vukoje.

Zabrana uvoza grožđa izazavala je polemike i suprotstavljena mišljenje. Ali oko jedne stavke u zakonu slažu se svi. Etiketiranje svake boce sa tačnim i preciznim podacima o porijeklu vina i lokalitetu vingrada mora da bude obavezno.

Obiteljska poljoprivredna zadruga Nerica iz Čare na otoku Korčuli proizvodi vrhunska vina od kojih je najpoznatije Pošip Nerica, a perjanica zadruge Pošip Mindel odležan u hrastovim bačvama koji je dobio naziv po najboljem teritoriju u Čari za proizvodnju grožđa koji se zove Mindel, kaže upravitelj i vlasnik Jakša Krajančić.
"Jučer smo započeli berbu grožđa Pošip u Čarskom polju, kvaliteta je izvrsna i očekujemo da će 2015. bit izuzetna za proizvodnju vina" - ističe Krajančić.

Mladi vinar i vinogradar kaže da su ozbiljniju proizvodnju vina započeli 2004. godine, iz jednog hektara vinograda, a od 2007. ozbiljnije su prišli proizvodnji najraširenije sorte na Korčuli i najboljem vinu, pošipu te podigli još jedan hektar vinograda.

Uz najčuvenije bijelo vino Pošip iz istoimene sorte grožđa, proizvode nešto plavca malog, rukatca i rosea. Iz dva hektara vinograda godišnje proizvedu oko 20 tisuća boca koje se dijelom prodaju u vlastitom wine shopu u Gradu Korčuli, a ostatak na dubrovačkom i splitskom tržištu.

Izvrsnost vina PZ Nerice dokazala se na Sabatini na Hvaru gdje je njihov Pošip osvojio zlatnu medalju, a Zadruga Nerica bila proglašena kao najbolja zadruga u 2013. godini. Ovo izrazito suho bijelo vino, zlataste boje i ugodne arome se dobiva iz loze Pošip u vinogradima Čarsko polje, gdje se vjeruje da Gospa Čarskog polja čuva vinograde i polja. Svake se godine 25. srpnja zavjetnom procesijom kroz Čarsko polje odaje zavjet Gospi Čarskog polja, koja se prema predaji, 1686. godine ukazala u maloj barci, djevojčici-pastirici iz obitelji Tasovac.

U Vrbniku na otoku Krku danas započinju 12. Dani vina otoka Krka, koje organiziraju Turistička zajednica općine Vrbnik i istoimena općina.

Tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana ljubitelji vina moći će uživati u vinima otoka Krka, ali i vinima iz Osječko-baranjske županije, koja je partner na ovogodišnjim Danima vina. Uz vinare, svoje su mjesto našli i ostali proizvođači autohtonih i ekoloških proizvoda.

Manifestacijom "Dani vina" organizatori žele doprinijeti da se s tržišta izguraju jeftini suveniri iz uvoza te ponude proizvodi koji asociraju na Hrvatsku kao turističku destinaciju, primjerice butelja kvalitetnog ili vrhunskog vina, razne rakije, likeri, maslinovo ulje, ovčji, kozji ili kravlji sir te med.

Sva se događanja održavaju na dva glavna gradska trga, Trgu Škujici i Placi Vrbničkog statuta, a za tu priliku postavlja se dvadesetak drvenih štandova diljem Vrbnika. U petak i subotu od 11 sati mogu se degustirati vina kod bilo kojeg vinara, a poslijepodnevni i večernji sati rezervirani su za kulturno-zabavni program.

Okupljanjem organizatora, sponzora i raznih gosti Aurea festa u vinskom podrumu Kutjevo d.d. na simboličan način je označen početak punjenja 800 butelja bijelog i crnog vina namijenjenog festivalu.

Sve prisutne prvi je pozdravio direktor Aurea festa Veljko Valentin Škorvaka a potom je glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin festivalska vina: bijelo vino je vrhunska graševina iz 2014.godine a u crnom je kupaža vina Maximo berbe 2011. godine.
"Zadovoljstvo je sudjelovati u organizaciji festivala kojega treba podržati i razvijati zbog promocije ovog kraja i očuvanja tradicije" - kazao je Mladen Itrak, predsjednik uprave d.d. "Kutjeva" , tvrtke koja je generalni sponzor ovogodišnjeg Aurea festa.

Gradonačelnik Požege Vedran Neferović pohvalio je suradnju festivala i Kutjeva d.d. a posebno je istakao kako je festival simbol cijele Požeštine.
"I u ovim teškim vremenima on će se organizirati u Požegi uz puno ljubavi i topline, a sve je to lakše uz kutjevačka vina. Festival je za sve građane i treba ostati trajno u Požegi te ga trebamo proširivati i oplemeniti s još više sadržaja. Svatko tko u tome traži problem ne želi dobro svojoj sredini. Želim vam svima da sedam dana i sedam noći uživate i da doista živimo s našim festivalom" - poručio je gradonačelnik Neferović

Govoreći na svečanosti u kutjevačkom podrumu župan Alojz Tomašević je rekao kako se ovom priredbom pokazuje njegovanje tradicije i kulture. - Teška su vremena, no vrijedni ljudi će zajedničkim radom prebroditi teškoće radi bolje budućnosti našega kraja - istakao je župan Tomašević.

Prisutnima se obratila i direktorica Turističke zajednice Požega Silvija Podoljak koja je potom, zajedno s Mladenom Itrakom, gradonačelnikom Neferovićem i županom Tomaševićem zalijepila prve etikete na festivalsko vino.

Ministarstvo poljoprivrede i turizma dodijelilo je zaštićenu oznaku izvornosti za vino 'Muškat momjanski' temeljem Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina. Time je postao prvo vino u Hrvatskoj kojem je dodijeljena zaštićena oznaka izvornosti nakon ulaska Hrvatske u EU.

Udruga proizvođača Momjanskog mušakta 'Vino Momilianium' u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča je još 2014. godine izradila Specifikaciju kojom su zaštitili oznaku izvornosti i naziv 'Muškat momjanski'.

Muškat momjansk karakteriziraju sljedeća svojstva: kristalno bistro vino, zelenkasto žute do zlatno žute boje, srednje do jako alkoholno, uravnoteženih kiselina, ekstraktno, izražene cvjetno voćne arome s dominantnim muškatnim karakterom. Desertna vina dobivena su posebnim načinom prerade prosušenog grožđa. Intenzivnijih su nijansi žute boje, jače alkoholna te kompleksnog i bogatog mirisa i okusa, s dominacijom aroma suhog i prosušenog voća (grožđice, suha smokva) te ponekad meda, uz i dalje prisutne muškatne note. Vina su ugodnog i dugotrajnog okusa.

Vjeruje se da su muškat bijeli na Bujštinu donijeli seljaci iz talijanske regije Furlanije oko 1200. godine. Kroz stoljeća je srastao s lokalnim brežuljcima te s posebnostima klime i tla tog područja postigao iznimnu kvalitetu vina. Postoje brojni stari zapisi o uzgoju Muškata bijelog u Momjanu, njegovoj kvaliteti i utjecaju zemljopisnog područja na kvalitetu.

O posebnoj kvaliteti vina 'Muškat momjanski' proizvedenih na ovom području najbolje govori njegova prepoznatljivost i čuvenost među ljubiteljima vina u posljednjih stotinjak godina, čemu svjedoče brojni zapisi, kao i brojne nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima i izložbama.

Tradicionalna XI Vinska fešta cvit razgovora okupila je u Starčevićevoj ulici u Imotskom nekoliko tisuća posjetitelja. Pročitana su i imena ovogodišnjih pobjednika, nakon donošenja ocjena stručnog povjerenstva u kojem su bili sve vrsni enolozi.

Od takozvanih otvorenih bijelih vina brončanu diplomu dobila je Kujundžuša Velimira Maršića s ocijenom 77,33. Srebrne diplome za Kujundžušu dobili su Petar Vidulin, Nikica Katić, Renato Majić, Ivica Glavota, Ivica Kukavica, Ljubomir Kljenak, Mijo Babić, Ante Sočo/dvije diplome/, Stjepan Gudelj i Ivan Jukić, dok su se zlatnim diplomama okitili Milan Glavota i Luka Ujević.

Zlatne diplome za otvorena crna vina dobili su Jure Katić te čak tri diplome Velimir Maršić, Ivica Kukavica, Ante Sočo, Nikica Katić, Milan Glavota i Renato Majić.

U konkurenciji bijelih vina u prometu,zlatni su vina vinarije Grabovac (tri vina), te vinarije Sušić (tri vina), potom vinarija Šimunović i vinarija Imota.

Najveća konkurencija bila je u kategoriji crnih vina u prometu, gdje je vino Jokan Barrique vinarije Sušić osvojio rekordnu ocijenu 90,33 i postao šampion ovogodišnjih vina. Uz bok mu idu vina vinarije Grabovac.