Vino

Ljubitelji vina koji za svoje zadovoljstvo imaju ograničen budžet nakon ovog otkrića trebali bi još pažljivije birati vino. Naime, u određenim jeftinijim vrstama vina pronađen je – arsen!

Kevin Hicks, osnivač laboratorija BeverageGrades testirao je 1300 boca vina kako bi saznao više o njihovom sadržaju, a ono što je otkrio više je nego uznemirujuće.

Naime, istraživanje je pokazalo da mnoga jeftina vina poznatih marki sadrže pet puta višu razinu arsena od one koja je dozvoljena u vodi za piće.

Zanimljivo je da proizvođači vina nisu dužni na etiketama prikazati udio arsena, a istraživanje je pokazalo da se njegova razina u vinu povećava kako cijena istog pada.

Pravna bitka tek počinje

Zabrinut za zdravlje potrošača, Hicks je angažirao odvjetnika koji je izjavio da su rezultati istraživanja potvrđeni od strane još dva nezavisna laboratorija, a izgleda kako prava pravna bitka tek počinje.

Iz tvrtke koja se bavi prodajom vina oglasili su se s argumentom kako nema smisla uspoređivati standarde koji vrijede za vodu s onima koji vrijede za vino uz objašnjenje da ljudi ionako piju više vode nego alkohola.

Osamnaesto ocjenjivanje vina na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2015. održano je u nedjelju u prostorijama tvrtke Mostarski sajam.

Višečlano međunarodno povjerenstvo, sastavljeno od vrhunskih enologa i predvođeno prof. dr. Bernardom Kozinom, ocjenjivalo je sedamdesetak uzoraka crnih i bijelih vina pristiglih iz Hercegovine, ali i cijele regije. Kako je objašnjeno u priopćenju tvrtke Mostarski sajam, vina su ocjenjivana po skupinama, metodom 100 pozitivnih bodova.

"Da bi neko vino osvojilo zlatno odličje i bilo svrstano u kategoriju vrhunskih, moralo je dobiti minimalno 82 boda. Tako je vina morala krasiti neupitna čistoća u mirisu, kakvoća u okusu i u općem dojmu", stoji u priopćenju.

Po riječima Kozine, ove godine zlatna odličja prevagnula su na stranu crnih vina.
"Drago mi je što je ocjenjivanje vina na Mostarskom sajmu doživjelo svoju punoljetnost. Osamnaest godina za redom je jedan izniman uspjeh kako za sajam, tako i za proizvođače grožđa i vina s ovih prostora", rekao je Kozina ističući da je ove godine bio malen broj uzoraka te da je 2014. u općem ekološkom proizvodnom smislu bila iznimno loša, točnije jedna od najlošijih uopće na ovim prostorima.

"U vinogradarskom smislu 2014. ćemo pamtiti kao lošu godinu", dodao je ovaj stručnjak.

Enolozi su suglasni u ocijeni da su hercegovačka vina sorti žilavka i blatina napredovala u odnosu na prethodne godine i da se Hercegovina definitivno ima čime ponositi i što ponuditi i na domaćem, ali i na inozemnom tržištu. Priznanja najboljim vinarima bit će uručena u okviru podsajamske manifestacije Sajam turizma koja se održava u sklopu 18. međunarodnog sajma gospodarstva - Mostar 2015., od 14. do 18. travnja.

Ovo je istinita priča o ljubavi strastvenog Balkana, o veri i želji koja i danas živi, o nadi koja pomera sve granice, o sreći koju prenose prelepe kćeri, a tastovi je punih srca životima ispisuju i delima bezrezervno prepričavaju.

Sve je počelo u drevnoj Dalmaciji, gde je porodica generacijama stvarala vino. Tako je i deka Ilija iz Raštevića sa porodicom, kao i ostali dobri ljudi tog kraja, kreirao ukus za svoju dušu i uživanje svojih najiskrenijih prijatelja. U veselju i sreći imao je kuću punu dece. Među njima i svoju najstariju kćer, koja je put svoje ljubavi u cvatu lepote i mladosti našla u Vranju. Mestu gde sunce prkosi zalasku. Mestu u kome ljubav večno traje, noći hlade uzavrele dane, a dani kroje sunčane sudbine. Tu gde najlepše grožđe sunča svoje arome i čeka pravu priliku da svoje telo ukusa oslika u boci beskrajnih, neprekidnih lepota. I u srcu čoveka sa kojim je iznela dekinu viziju o tradicionalnom dalmatinskom pravljenju vina, a veliku strast prema vinu je prenela na svoje kćeri.

E, sad zamislite vinograde! Ta nepregledna prostranstva puna sočnih sorti grožđa koje se prelamaju na suncu i daju vedrinu i smisao životu. Zamislite prepune bačve vina i vinariju u kojoj sve što se radi, radi se s ljubavlju. E, sad zamislite tri žene! Tri sestre: Draganu, Maju i Mariju kako hodaju putevima tradionalnog bavljenja vinom i ispisuju jednu emotivnu priču na stranicama savremenog vinarstva.

Kako je posao polako ulazio u svakodnevnu rutinu, u živote sestara Aleksić ušla je Jelena - tehnolog koja s njima stalno vrši degustaciju vina, obilazi vinograde i bira sorte grožđa kako bi njihovo vino imalo elegantan i prepoznatljiv trag u vinskom svetu. Dugogodišnja porodična tradicija proizvodnje vina nastavlja se vrlo uspešno iz dana u dan, gde one, tri snažne žene hrabro koračaju i osvajaju tržište proizvodeći vino i plasirajući ga duž Srbije.Iispisujućipriču o ljubavi i sreći, priču koja kroz jedan gutljaj govori mnogo više nego što sve reči ovog sveta mogu opisati. Priču koja nema kraja, priču sa početka ove priče.

Trenutni smeštajni kapacitet vinarije je 300.000l sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 150.000l kako crvenog i belog, tako i roze vina. Postoje osam različitih etiketa, osam različitih stilova vina, za svačija čula i ukuse. Svaka čaša vina je jedinstveni spoj zemlje, sunca, grožđa, znanja i ljubavi. Znati piti vina je umeti uživati u životu, u svemu što vas okružuje. I zato uživajte u ukusima vinarije Aleksić!

Vinogradi

Vinarija Aleksić ima ukupno 23ha pod vinogradima, u kooperaciji, i uspešnu saradnju godinama unazad sa zemljoposednicima koji sve svoje znanje ulažu u uzgajanje vinove loze i proizvodnju kvalitetnog grožđa. Najveći deo vinograda smešten je na jugu naše zemlje, na nadmorskoj visini od 330 - 450m. Vranjsku kotlinu odlikuje umerenokontinentalna klima, sa najvećim brojem sunčanih dana i velikom razlikom između dnevne i noćne temperature, koja odlično pogoduje sazravanju najboljeg grožđa. U prilog tome idu i južne i jugoistočne ekspozicije vinograda, glinovito i peskovito zemljište kao i kontrolisani prinos grožđa. Vinogradi se obrađuju ručno a delom se koristi poljoprivredna mehanizacija. Na ovim površinama se uzgajaju sorte za naša najkvalitetnija vina, Cabernet Sauvignon, Vranac, Sauvignon Blanc i Pinot Noir, a deo grožđa dolazi i iz centralne Srbije, Tamjanika i Smederevka.

U sastavu vinarije

Vinarija Aleksić je projektovana u tri nivoa, od kojih se dva, namenjena odležavanju vina, nalaze ukopana 8m pod zemljom. Opremljena je najsavremenijom tehnološkom opremom za proizvodnju vina, komorom za hlađenje grožđa, prostorijom za primarnu preradu grožđa i alkoholnu fermentaciju, barrique salom za sazrevanje vina, punionicom kapaciteta 1500 boca/h.U sklopu vinarije nalazi se laboratorija, magacin gotovih proizvoda i degustaciona sala kapaciteta 80 osoba, gde posetioci mogu da uživaju u vinima ove kuće.

Nikakva vijest više nije kada kažemo kako je Vinarija obitelji Bojana Bolfenika Štampara u Svetom Urbanu, toj zipki (kolijevci) hrvatskog vinogradarstva, iznjedrila novo kvalitetno vio i da smo to vio kušali u njihovom stoljetnom podrumu.

Vijest je da smo kušamo i čitateljima portala eMedjimurje predlažemo jedno iznimno snažno vino. Govorimo o kvalitetnom suhom crnom vinu cabernet sauvignon gamay, jednom izuzetno moćnom vinu, koje ne baca na pod, ali zarumeni obraze i rastvori moć govora. A tomu doprinose izuzetno snažni alkoholi kada govorimo o vinu redovne berbe.

Vino je berbe 2011. godine koju pamtimo kao iznimno dobrom za crna grožđa i vina. Proizvedeno, odnjegovano i punjeno je u vlastitom podrumu i danas mjeri respektabilnih 14% volumnih alkohola. Osim snažnih alkohola krasi ga bogati, Bojan kaže kremasti (punoća) okus i aroma. Puno je ekstraktnih okusa kakvi priliče ovakvoj kvaliteti i vrst vina, koje je ovog trenutka u najvišem stupnju zrelosti i spremnosti za konzumiranje.

Rekli bi smo, kakav poziv da ga se pusti niz grlo. A to će ići odlično ako se prije konzumira kakvo jelo od divljači, bilo kao narezak ili paprikaš, a mi bi smo dodali uz Jakopićev medvjeđi odrezak s trgancima. Vino je vrlo "ozbiljno" kaže Bojan i stoga ide uz ozbiljna jela. A gdje je raslo grožđe koje je dalo takvo vino, pitamo ponosnog Bojana u trenutku dok uživa u aromi svog cabernet sauvignona gamaya, na kojeg je ponosniji nego na svoj oldtimer motorkotač marke BMW iz 1936. godine. - Eeeee, to je pitanje kakvo treba postaviti, a novinari ga nikada ne postavljaju?

"Ovo grožđe raste na zaista povijesnom i znamenitom položaju na Baruniji ili Šantavcu na mikro lokaciji Juliškin gizdavec, a svi poznavatelji vinogradskih lokacija će vam kazati kako je to božje mjesto, jer tu uspijeva grožđe poput onog teškog mediteranskog, kojemu se tako često divi svijet. A vidite, mi ga imamo tu u našem Svetom Urbanu", otkriva nam lokaciju na kojoj je raslo i dozorilo grožđe koje je iznjedrilo tako ozbiljno i moćno vino.

Kazat ćemo na kraju:
"Znaju majstori svoj posao, a na svima nama je da u njemu istinski uživamo!."

Ove je godine na ocjenu i izložbu primljeno ukupno 141 vino i 10 alkoholnih pića. Razlog manjeg odaziva nego prijašnjih godina je u posebno nepovoljnoj vinogradarskoj godini.

Kroz iznimno nepovoljne hidrometeorološke prilike ili bolje rečeno neprilike vinogradari i vinari s različitim uspjehom su grožđe iz svojih vinograda unijeli u podrum i tu su od, od najčešće "lošeg" proizvoda, načinili vino koje su na 4. Vinokapu imali mogućnost probati brojni posjetitelji ove može se već reći tradicionalne čazmanske izložbe vina.

Zaprimanje uzoraka je obavljeno 1. ožujka od 101 proizvođača iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Organoleptičko ocjenjivanje bilo je 9. i 10. ožujka u Motelu "Ana" u Čazmi, a predsjednica ocjenjivačke komisije bila je dr. sc. Ivana Alpeza, koja je izvršila sistematizaciju i razvrstavanje uzoraka i na temelju toga je obavljeno šifriranje vina. Ocjenjivanje je provedeno prema Pravilniku o ocjenjivanju kojeg je donio Organizacijski odbor izložbe metodom 100 pozitvnih bodova i konačnom ocjenom medijana, a ocjenjivanje su izvršile tri komisije u sastavu od 5 članova.

Šampion izložbe sa 91 osvojenim bodom i velikom zlatnom diplomom je:
Kmetijska Zadruga Metlika z.o.o. iz Metlike, Slovenija.

Posebno priznanje za najbolje ocjenjeno vino autohtone moslavačke sorte Škrlet dobio je Antun Margetan iz Čazme. Škrlet, Antuna Margetana dobio je 83 boda i zlatno odličje.

Posebno priznanje za najbolje ocjenjeno alkoholno piće dobio je Zlatko Hrdoman iz Bojane za izloženi liker od maline za koji je dobio 86 bodova i zlatno odličje.

Ukupno je 1 vino dobilo veliku zlatnu diplomu. 18 vina i 3 likera dobila su zlatnu diplomu. 61 vino, 2 rakije i 3 likera dobila su srebrnu diplomu. 34 vina i 2 rakije dobila su brončanu diplomu, dok su priznanja dobila 8 vina.

Organizatori izložbe bili si Udruga vinogradara i vinara Čazma i TZ Moslavina-Čazma.

Dalmacija Wine Expo 2015. održat će se 24. i 25. travnja u Splitu u hotelu Radisson Blu te 1. i 2. svibnja u Makarskoj. Saša Špiranec, voditelj organizacijskog tima i poznati hrvatski poznavatelj vina, otkrio nam je više informacija o ovom festivalu.

Što možemo očekivati od ovogodišnjeg festivala Dalmacija Wine Expo?
"Prvi dan festivala primarno je fokusiran na ugostitelje, distributere, sommeliere, chefove, hotelijere i novinare. Tek od 15 sati festival se otvara za javnost, ali zato je subota u cijelosti namijenjena ljubiteljima vina i konzumentima koji su nam podjednako bitni jer oni su u konačnici kupci. Festival njeguje provjereno uspješnu formu koja kombinira izlagački dio i edukacije o vinu (radionice, master classove, seminare), a večernji sati su posvećeni gastronomiji i sljubljivanju hrane i vina kroz koncept 'Zvijezde kuhinje'."

Tko će se sve naći među izlagačima?
"Prije svega nudimo selekciju ponajboljih vinara Dalmacije. Pregled dalmatinske vinske scene od Konavala s krajnjeg juga, preko Pelješca i srednje jadranskih otoka, sve do sjeverne Dalmacije. Bit će prisutni proslavljeni vinari kao što su Tomić ili Zlatan otok s Hvara, ili Saints Hills i Korta Katarina s Pelješca, ali s druge strane nudimo i tridesetak manjih i manje poznatih kuća koje imaju fantastičan odnos cijene i kvalitete i koje tržište tek treba otkriti. Zbog toga smo na sajam pozvali i o svom trošku ugostili f&b menadžere vodećih hotela i vlasnike prestižnih restorana kako bi u našoj ponudi mogli pronaći nove favorite svojih vinskih karti. U jednakom omjeru kao dalmatinska, nudimo i vina iz svih drugih regija Hrvatske, poput Istre, Bregovite Hrvatske ili Slavonije, pa nam i ove godine stižu slavni vinari poput Tomca i Kozlovića, ali i brojni drugi s fenomenalnim cijenama i zanimljivim vinima koje tek treba otkriti. Strane zemlje će također biti zastupljene. Od Makedonije iz koje stiže njihova najvažnija vinarija Chateau Kamnik, pa sve do Francuske čija će nam vina predstaviti specijalist tvrtka Vinolicious iz Zagreba."

Kakva je reakcija posjetitelja na podmanifestaciju Teatar dalmatinskih sorti, te što će se sve moći kušati?
"Teatar dalmatinskih sorti je osmišljen za zaljubljenike u vino. One koji žele znati nešto više. Naime, enološko i ampelografsko bogatstvo koje posjeduje Dalmacija ima još svega nekoliko regija u svijetu. Douro u Portugalu, jug Francuske i pokoja talijanska regija. Jasno nam je da javnost često tog nije svjesna, pa smo odlučili na jednom mjestu predstaviti tridesetak vina samo od dalmatinskih sorti koje su dostupne na tržištu. Za neke sorte ste čuli, poput trnjaka ili zlatarice, ali ih niste imali šanse probati, za druge poput dugovrsta ili babice niste niti čuli pa ih kod nas imate jedinstvenu šansu upoznati sve. Zajedno s onima već poznatima poput tribidraga, plavca, pošipa ili babića."

Recite nam nešto više o podmanifestaciji Perfect Match.
"Ideja Perfect Matcha je naći idealan par hrane i vina, bez predrasuda i uvriježenih pravila sljubljivanja, tako da sudionici, a oni su od reda profesionalci s ugostiteljske scene, sommelieri i novinari, kroz slijepo kušanje odabiru najbolji par. U dosadašnjim godinama bilo je nemalih iznenađenja koja su dokazala da se dalmatinska gastronomija odlično sljubljuje s kontinentalnim svježim vinima. Vina koja se odabiru za blind tasting ostaju tajna, ali javno možemo reći da će i ove godine kuharsku palicu držati Andrej Barbieri, chef restorana Bevanda iz Opatije."

Koje biste radionice izdvojili?
"Ove ćemo godine u sklopu edukativnog dijela imati radionicu koja će usporedno kušati katalonska i dalmatinska vina, a vodit će ju španjolski vinski stručnjak Miquel Hudin. Pozabavit ćemo se i 'fureštima' u Dalmaciji, sortama koje nisu dio hrvatskog autohtonog sortimenta, ali odlično uspijevaju u uvjetima naše dalmatinske klime i tla. Neizostavno, predstavit ćemo selekciju renomiranih plavaca iz berbe 2012. i njihove potencijale. Spremamo još radionica koja će predstaviti vinsku scenu izvan granica Hrvatske jer nam je cilj da manifestacija u budućnosti okuplja sve više sudionika iz susjednih zemalja."

Tko nas sve očekuje u Zvijezdama kuhinje?
"Zvijezde kuhinje nose mix 'starih' i novih zvijezda. Kadena, naš vjerni partner, predstavit će se opet kroz delicije svog chefa, Brace Sanjina. Jedna od večera bit će u restoranu Hotela Radisson Blu, a Zrno Soli, gourmet zona s terasom iznad mora u splitskoj marini dočekat će goste s delicijama iz svoje kuhinje. Nove zvjezdane chefove ćemo vam otkriti ubrzo."

Svečanost dodjele "Županovog pehara", priznanja najboljim vinarima, proizvođačima škrleta, održana je u "Voloderskoj kleti Trdenić & M-22" u Voloderu u petak, 20. ožujka 2015. godine.

Priznanja su, u dvije kategorije, amatera i profesionalaca, vinarima dodijelili: za treća mjesta gradonačelnik popovače Josip Mišković, za druga mjesta zamjenica župana Anita Sinjeri-ibrišević, a najboljima, pobjednicima u obje kategorije, prijelazne pehare i pehare u trajno vlasništvo dodijelio je župan Ivo Žinić.

Župan je podržao inicijativu da se ova manifestacija obnovi:
"Smatrali smo da je to jedna dobra manifestacija kojom smo ujedinili naše vinare. Šteta je što je ona jedno vrijeme bila prekinuta. Smatrali smo da je ovo pravi trenutak da se ona ponovno pokrene i gledajući koliko se vinara prijavilo, koliko je vina ocjenjivano, vidimo da postoji jako velik interes. To nije ni čudno, jer na području SMŽ imamo puno vinara, pogotovo ovdje na području Moslavine, ali i na petrinjskom, glinskom području, u Pokuplju. Imamo puno kvalitetnih vina, ne samo autohtone sorte škrlet, nego i drugih kao što su dišeća ranina ili moslavac. To su sorte koje pokušavamo revitalizirati. Mislim da smo sa škrletom uspjeli. SMŽ je kroz poticajne mjere, najprije nabavke sadnog materijala, loznih cjepova, pomogla da imamo ovoliko puno kvalitetnih vinara i kvalitetnog vina."

U konačnici, ovako je izgledao poredak najboljih vinara, proizvođača škrleta, uz napomenu da su ocjenu, uz stručnu pomoć profesora Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dali sami vinari.

Županov pehar - amateri:

1. Mladen Šimanović - Udruga vinogradara i voćara "Sveti Bartol" Letovanski Vrh
2. Zoran Jančar - Udruga voćara i vinogradara "Lujo Miklaužić" Kutina
3. Adolf Cvanciger - Udruga voćara i vinogradara "Škrlet" Popovača

Županov pehar - profesionalci:

1. Damir Košutić - Udruga voćara i vinogradara "Lujo Miklaužić" Kutina
2. Tomislav Trdenić - Vinarija Trdenić
3. Vlado Kašner - Vinarija Kašner