Vino

U organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, 24. veljače u New Yorku u Astor centru, održano je godišnje kušanje hrvatskih vina, uključujući dvije Masterclass degustacije.

Kušanje su posjetili i ministar turizma RH Darko Lorencin i direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić. Hrvatski su vinari na događanju predstavili posebnosti četiri hrvatske vinogradarske regije i najbolja vina s brojnim međunarodnim odličjima naših vinarija, i to: Agrolaguna, Badel 1862, Benmosche Family Vineyards, Bibich, Degrassi, Feravino, Galić, Grgić Vina, Korak, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Lagradi, Markus, Matošević, Miloš, PP Orahovica, Rizman, Rota vina, Saints Hills, Stina Vino, Suha Punta, Vinogradi Volarević, Zigante i Zlatan Otok.

Godišnje kušanje vina glavna je aktivnost Projekta - Promidžba hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a čija je realizacija sufinancirana sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. - 2018. godina. Cilj projekta je povećanje prepoznatljivosti hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, odnosno povećanje izvoza, kako količinski, tako i vrijednosno.

Više od 500 prijavljenih sudionika za događaj - vinskih stručnjaka, predstavnika medija, distributera, ugostitelja, touroperatera, govori o velikom interesu za hrvatska vina, a masterclass degustacije vodila je gospođa Christy Canterbury, MW. Ostvareni su brojni kontakti hrvatskih vinara s potencijalnim kupcima koji će zasigurno rezultirati boljem pozicioniranju hrvatskih vina na američkom tržištu i povećanju izvoza.

Promidžba hrvatskih vina glavni je projekt sveobuhvatne brand-strategije Udruženja vinarstva - Vina Croatia - Vina Mosaica. Jedinstveni vizualni identitet svih aktivnosti na projektu definiran je postojećim grafičkim rješenjima strategije, a to su znak za vina Hrvatske i četiri znaka za vina iz četiri vinogradarske regije Hrvatske - Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Istra i Kvarner i Dalmacija.

"Ovakva događanja jedinstvena su prilika da se naša vina predstave i približe vrlo zahtjevnom i ogromnom američkom tržištu. Vidim brojne izazove, ali i mogućnosti za hrvatske vinare s proizvodom posebne kakvoće i prepoznatljivosti", rekao je o godišnjem kušanju vina Ivica Matošević, potpredsjednik Izvršnog odbora Udruženja vinarstva HGK.

Tvornicu vina, žestokih pića i sokova na Stinicama i ostalu vrijednu imovinu "Dalmacijavina" u stečaju, za 70,5 milijuna kuna kupila je zagrebačka tvrtka "Oštrc", u vlasništvu poduzetnika Marinka Zadre, koja je bila jedini ponuditelj na 11. prodajnom ročištu održanom u ponedjeljak na Trgovačkom sudu. Novi vlasnik splitske tvrtke mora uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od 60 dana.

"Pogoni su na niskoj razini, a prije ulaganja u proizvodnju treba platiti ponuđeni iznos. Situacija je vrlo teška. Imam čvrsto obećanje da ću dobiti kredit za koji bih založio imovinu moje pivovare u Grudama u BiH, koja inače proizvodi pivo za američko tržište" - govori nam Marinko Zadro, s kojim smo, nakon ročišta, razgovarali u tvornici pića.

Novi vlasnik "Dalmacijavina" nije želio otkriti koliko će uložiti u nove pogone koji su nužni za nastavak proizvodnje niti što mogu očekivati radnici, njih 260 koliko ih je zaposleno nakon otvaranja stečaja u svibnju 2012. godine. Prvi korak mu je, kaže Zadro, da se agresivnije krene u prodaju i da "Dalmacijavino" proširi tržište na BiH. No, čini se sigurnim da će naš grad u dogledno vrijeme ostati bez još jedne tvornice.

Bolja ambalaža i reklama

"Neminovno je da se tvornica pića preseli i da se prostor na Stinicama oslobodi za nešto kvalitetnije. Najbolje je da se proizvodnja vina prebaci u Drniš gdje su vinogradi, a da u Dugopolju otvorimo moderni pogon za proizvodnju žestokih pića. No, najprije ćemo napraviti studiju" - kaže novi vlasnik vinara.

Zadro ne skriva mogućnost da proizvodnju "Pipija" prebaci u Grude.

""Pipi" je super, no mora imati bolju vodu, ambalažu i reklamu. U Grudama imam pet svojih izvora vode i praznu liniju na kojoj se prije proizvodila "Cockta" - ističe Zadro.

Naš sugovornik naglašava da s "Dalmacijavinom" surađuje od 1981. kada je bio direktor šećerane u Srijemskoj Mitrovici, te dodaje da je od kupnje šećerana u Virovitici i Županji u njih uložio preko milijardu kuna.

Imovina od Splita do Vukovara

"Gdje god radio, ljudi su sretni kad dolaze na posao. Nadam se da će tako biti i u "Dalmacijavinu", iako se objektivno radi o teškoj situaciji" - zaključio je novi vlasnik tvrtke.

Radnici s kojima smo razgovarali u tvornici kažu da od novog vlasnika očekuju da nastavi proizvodnju. Na liniji za punjenje "žestica", proizvedenoj 1979. godine, radi njih 10.

"Ako proizvodnja bude na ovakvim linijama, onda će trebati još radnika. No, ako vlasnik nabavi nove strojeve, tada će nas biti viška" - kaže nam Jozo Bagić koji je u "Dalmacijavinu" od 1984. godine.

"Još ne znamo je li prodaja imovine dobra ili loša za nas koji radimo. U stečaju nam je dobro raditi, a nedavno smo dobili plaću za prosinac koja je kasnila" - kaže Kristina Ivčević (25).

Nakon 37 godina koje je provela u tvornici pića, Marica Jukić nada se da će se očuvati radna mjesta kako bi mladi imali gdje raditi.

Kad kupoprodajnu cijenu uplati na sudski račun, uz tvornicu i pripadajuće zemljište na Stinicama Marinko Zadro postat će vlasnik i tvornice kvasine i vinskog podruma u Drnišu, vinarija u Starom Gradu i Jelsi na Hvaru, zemljišta u Vrbnju, skladišnih prostora u Zadru, Rijeci, Velikoj Gorici i Vukovaru, brendova i takozvanih ulaganja u postojeće vinograde jer "Dalmacijavino" ne polaže vlasnička prava na zemljište u Petrovu polju kod Drniša, već ih samo koristi.

Predstavnici Udruge Plavac mali i Peljeških vinskih puta na sajmu turizma i vina u Beogradu upoznali su brojne posjetioce sa pelješkom ponudom vinsko - turističkog proizvoda kroz pelješke vinske pute.

Također, dogovorili su za travanj prezentaciju u dvije vinoteke na kojima bi se trebali susresti vinari, distributeri, uvoznici i drugi ljubitelji Plavca malog.

Izlaganje hrvatskih vina i vinarija na sajmu Beowine samo je jedna od aktivnosti promocije hrvatskih vina na tržištu Republike Srbije koje su predviđene projektom Vina Croatia - Vina Mosaica. Uz to, predviđen je i niz drugih aktivnosti i medijskih promocija među kojima su i godišnje kušanje vina u Beogradu u svibnju te promocija u trgovačkom centru u Beogradu u rujnu.

Naime, Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske proizvođače vina s ciljem ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednosti.

Vinarija "Vukoje 1982″ iz Trebinja osvojila je zlatnu medalju na ovogodišnjem međunarodnom sajmu vina "Beovajn" u Beogradu za vino "Vranac - Vukoje", berba 2011. godine.

Direktor "Podruma Vukoje 1982″ Radovan Vukoje rekao je da je od vinarija iz Republike Srpske i BiH, koje su učestvovale u takmičenju za najbolje vino sajma, jedino njegova vinarija dobila ovu visoku nagradu.

"Jedino smo vino iz BiH koje je dobilo zlatnu nagradu na sajmu 'Beovajn'. To smatramo velikim uspjehom i smatramo daljom obavezom da na pravi način promovišemo našu zemlju i naše vinogorje", rekao je Vukoje.

Vinarija "Vukoje" učestvovala je na sajmu vina u Beogradu na zajedničkom štandu Republike Srpske koji je organizovalo Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.

Na sajmu su nagrađena vina još četiri vinarije iz Republike Srpske.

Srebrne medalje osvojili su podrumi "Popovac", "Petijević" i "Banjac", dok je podrum "Sekulić" osvojio bronzanu medalju.

Šampionske titule na takmičenju za najbolje vino sajma osvojile su vinarija "Di Bonis" iz Subotice i "Erdutski vinogradi" iz Hrvatske.

Na ovogodišnjem sajmu vina "Beovajn", koji se održava istovremeno sa Sajmom turizma, od 19. do 22. februara, Republika Srpska predstavila je svoje najuspješnije vinare i vinogradare, u organizaciji Predstavništva Republike Srpske.

Sa velikim izborom kvalitetnih vina svih sorti, na štandu su predstavljeni podrumi manastira Tvrdoš, Podrum "Vukoje 1982″, Podrum "Jungić", Podrum "Anđelić", Podrum "Petijević", Seosko domaćinstvo porodice Banjac, Podrum "Berak", Podrum "Sekulić" i Podrum "Popovac".

Nakon nedavno održane Izborne i godišnje skupštine, po prvi puta su se sastali međimurski vinogradari i vinari, članovi Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae.

Sastali su se u Podrumu Štrigova, čakovečkog Agromeđimurja, gdje su održali interno ocjenjivanje mladih vina, berbe 2014. godine. Uzorni i vrijedni domaćin bio je Mihael Frančić, izvršni direktor podruma, a gošća i voditeljica ocjenjivanja i degustacije bila je Lidija Ruška, enologinja i vrsna poznavateljica "svijeta vina" iz slovenskog Ormoža.

Na ocjenjivanju je bilo 15 uzoraka, koje je dostavilo 16 vinara Hortus Croatiae i to sorte pušipel ili šipon (9 uzoraka), te sivi (3 uzorka) i bijeli pinot (3 uzorka).

Ocjenjivala se boja, bistrina, miris i okus, a zaključeno ili ustvrđeno je kako unatoč lošoj 2014. godini, vina imaju sve potrebne karakteristike mladih vina i približno istu kakvoću. Najveća ocjena bila je 18,02, a najniža 16,03 boda od mogućih 20, što jasno pokazuje ujednačenost vina i ozbiljnost vinara koji su sada bili u ulozi ocjenjivača.

Enologinja Ruška, kazala je kako je ugodno iznenađena uzorcima vina, te hrabrila vinare da ustraju u sortnosti i izvornosti vina, poglavito u pušipelu, odnosno šiponu. Vinarima je preporučila neka ne prodaju mlada vina te naglasila kako su pušipeli i šiponi iz minule godine, najbolji u rujnu tekuće godine.

Rekla je i kako su vina u Hrvatskoj više cijenjena nego u Sloveniji, što je pohvalila. Vinari su zadovoljni kakvoćom mladih vina obzirom na izuzetno lošu minulu godinu te su izrazili optimizam kada je u pitanju daljnji razvoj vinarstva, jer posjeduju potrebnu tehnologiju, znanje i mladost koja je sve bolja, stručnija i odlučnija kada je u pitanju plasman vina.

Istraživači sa UNSW fakulteta razvili su prototip samohodnog robota, koji koristi kamere kako bi precizno procijenio budući prinos vinove loze.

Svake godine, vinari moraju znati koliko grožđa će vinogradi prinositi, kako bi organizirali burad, prostor i radnu snagu u skladu s informacijama.

Robotske samohotke mogu predvidjeti koliko će vina biti proizvedeno u određenoj berbi, i to u ranoj fazi rasta grožđa. To predstavlja značajnu pomoć vinarima, s obzirom da samo australijska industrija vina, pogrešnom procjenom, rasipa oko 200 milijuna dolara godišnje.

Prototip koji je do sada razvijen, već je u fazi testiranja na vinogradima u New South Walesu.

Istraživači će testirati druge prototipe na različitim sortama grožđa, da bi provjerili koji je najprecizniji. Ako bude uspješan, projekat će se proširiti van granica Australije.

Udruga vinogradara i voćara "Sveti Vinko" iz Virovitice za ovogodišnju izložbu vina prikupila je 82 uzoraka vina, 50 uzoraka manje nego što je prikupljeno za izložbu prošle godine.

Sva vina je ocijenila stručna komisija enologa na čelu s predsjednikom komisije Franjom Majnarićem iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Komisija je 8 vina ocijenila zlatnim odličjima, 43 srebrnim, 16 brončanim, 12 vina zbog nezadovoljavajuće kvaliteta su odbačena dok su 3 vina ranijih godišta ocijenjena van konukurencije.

Kako zbog carinskih propisa Udruga vinogradara i voćara "Sveti Vinko" iz Virovitice ove godine neće sudjelovati na međuradnom sajmu "Viroexpo", dodjela priznanja najboljim vinarima održat će se 28. veljače u Društvenom domu u Milanovcu.