Vino

Cijeli svijet zna da je još 1923. dječak Dragutina Tadijanovića počeo pjevati u sjeni vrbe, no samo je dio moslavačkog vinskog svijeta čuo bardovu pjesmu iz sjene vinove loze: "Drago mi je što sam ovdje bio. I ne samo bio - nego i Škrlet pio!"

Ti stihovi, Tadijanovićevom rukom napisani 2001., krase zid vinske kleti moslavačke obitelji Mikša, koja je među najvećim proizvođačima škrleta, sorte nepoznatog podrijetla za koju mnogi vjeruju da je autohtona moslavačka, a ime je dobila jer ima ljubičaste (skarlatne) točke na bobicama. Neki kažu i kako su je nazvali prema njemačkoj riječi "scharlach" za dječju bolest s crvenim osipom. Zovu ga još škrtec, vinek žuti, ovinek slatki, osukač, maslec, žutak, a staro moslavačko ime mu je i žuti ovnek koje je dobio jer mu grozd izgleda poput ovnove glave.

Ima škrlet i svoju ulicu. Putovi do moslavačkih klijeti dobili su nazive sorti vinove loze i po tome je ovo prekrasno brdo iznad Lonjskog polja jedinstveno u svijetu. A nije škrlet ni jedina autohtona sorta. Moslavac je, mnogi će se zakleti, odavde krenuo prema sjeveru Mađarske gdje ga zovu furmint i sastavni je dio glasovitog Tokajca. Danas se tom sortom puno više bave Međimurci, koji ga zovu pušipel, te Slovenci, čiji je naziv šipon.

Autohtona sorta Moslavine i Pokuplja je i dišeća ranina ili petrinjska belina. Daje skladna vina specifične muškatne arome, no gotovo je nestala iz vinograda jedine vinske regije koja u svom imenu ima i riječ vina, a poznata je i po odličnim cijenama plemenite kapljice. Iako su vina dobra, kategoriju iznad 100 kuna morali smo izbaciti jer je teško bilo pronaći i tri butelje skuplje od 50 kuna pa predstavljamo po dvije do 30 kuna, od 30 do 50 i iznad 50 kuna.

Do 30 kuna:

Škrlet 2013. Miklaužić

Intenzivnog, finog i čistog mirisa u kojem dominira voćnost. Okus svjež, kiseline uravnotežene, tijelo lagano. To je opis Škrleta Miklaužić koji je u brojčanom skladu s berbom 2013. imao 13,3 posto alkohola. Redovito osvaja više od 85 bodova, što na većini ocjenjivanja nosi zlatnu medalju, a prije tri godine u Makarskoj na sajmu Dalmacija Wine Expo izabrali su ga kao najbolje vino uz sirove škampe na bračkoj skupi. Butelja je oko 35 kuna.

Rajnski rizling 2013. Košutić

Svježe vino, u špici koja bi mogla potrajati je fini rajnski rizling obitelji Košutić. Počeli su sa sedam redova vinograda, koji su stilizirani na etiketi i predstavljaju vizualni identitet vinarije, a danas polako osvajaju i zagrebačke vinoteke i restorane. Imaju dobru graševinu, fini škrlet, a ovaj rizling ugodnih kiselina, dobrog tijela i diskretnog mirisa po zelenom i bijelom voću, u njihovu podrumu stoji 30 kuna. (Na slici: Hrvoje Košutić u obiteljskim podrumima)

Od 30 do 50 kuna

Škrlet Jaram 2013.

Plodovi vatrenog dalmatinskog mentaliteta i plodne moslavačke zemlje su vina Jaram iz Repušnice pokraj Kutine. Tako se predstavlja obitelj koja u Vinogradskoj (zar ste sumnjali) ulici ima modernu vinariju i tamo vinificira lokalno česte svjetske vinske sorte chardonnay, graševinu, sivi pinot i rajnski rizling. Njihov sasvim lokalni škrlet 2013. bio je šampion prošlogodišnjeg ocjenjivanja Mosla-vina u Kutini. Butelja je u Vrutku 40 kuna.

Kosovec Zweigelt 2011.

Luda je ta sorta koju je austrijski profesor Fritz Zweigelt 1922. "napravio" u Klosterneuburgu križajući frankovku i lovrijenac. Ludo je rodna, ludi su joj i mirisi, među kojima se nađe i lovora, a ludi su i oni koji od nje pokušavaju napraviti dobra vina. Međutim, uspijevaju. Posebno Austrijanci, u nekim godinama i naš Ivan Enjingi, a, eto i Ivan Kosovec iz Popovače. Njegov zweigelt pristaje uz jela od teletine i junetine, a butelja je na vino.hr 49,90 kuna.

Više od 50 kuna

Kosovec Škrlet selekcija 2011.

Dok većina moslavačkih vinara preporučuje da se škrlet popije što prije, Ivan Kosovec i njega "štopa". Ne da prebrzo van iz podruma ni običan, a kamoli ovu selekciju za koju je dio vina maceriran, dakle odležao je na bobicama grožđa kako bi konačno vino bilo složenijih aroma i punijeg okusa. Vino koje se dugo radi, dugo i traje pa preporučuju popiti ga četiri do pet godina nakon berbe. Butelja je u Miva galeriji vina 73 kune.

Pjenušac Glamour Miklaužić

Škrleta ima i u pjenušavoj varijanti. Marko Miklaužić, jedan od, slavom i količinama, najvećih moslavačkih vinara, radi pjenušac Glamour brut od chardonnaya, bijelog i crnog pinota te škrleta koji tim burgundijskim sortama uobičajenima za pjenušava vina daje lokalni štih Popovače. Metoda je klasična, s drugom fermentacije u boci, a na talogu je odležao najmanje dvije godine. Preporučuje ga kao aperitiv, a u Gro- promu je butelja oko 120 kuna.

Ovog vikenda je u prostorijama Gradske glazbe Našice, pod pokroviteljstvom Grada Našica, održana dodjela nagrada pri ocjenjivanju plemenitih i neplemenitih vina "Vinona".

Ovogodišnji šampion među našičkim vinarima je bio Zvonko Katavić sa svojom frankovkom koja je dobila tako i najveću ocjenu.

Na ovu već tradicionalnu manifestaciju pristigla su 33 uzorka vina iz prošlogodišnje berbe, od toga najviše bijelih. Zlatnom medaljom ocijenjena su dva vina, srebrnom 21, Nekoliko riječi o godini rekao je i dopredsjednik Udruge voćara i vinogradara Đuro Kadić.

"Godina je bila vrlo teška i za vinogradare i vinare, a opći je stav stručne komisije da je postignut relativno dobar rezultat, s obzirom na sirovinu. Rezultat je to dugogodišnjeg rada i udruge i članova"

Prvo mjesto u kategoriji crnih vina zasluženo je odnio Zvonko Katavić, jer je njegova frankovka osvojila 18,2 bodova. Na drugom mjestu je Slavko Vukšić sa 17,92 bodova, dok je na trećem Amalija Liović s 17,67 bodom.

"Ovo je još jedno zlato i šampionska titula, nakon prošlomjesečnog uspjeha u Feričancima. Nadam se zlatu i na Danima vina i turizma, a iskreno, samo i skupljam zlatne medalje. Super sam zadovoljan ocjenom i nagradom, jer ipak puno ulažem i puno se trudim. Količina je velika i ozbiljnost u proizvodnji vine ne smije biti upitna. Ova godina bila je specifična i nikada ne pamtim ovakvu vinogradarsku godinu, a ima 54 godine i u vinogradu sam od djetinjstva. No sistemskim radom i analizom grožđa i mošta te dohranjivanjem vina, dobio sam kvalitetno vino" - ponosno je rekao Zvonko Katavić.

U kategoriji bijelih vina prvo mjesto i 18,1 bod pripao je Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga za sauvignon, a 17,15 bodova osvojila je graševina Branislava Sokača. Stanko Martinović zauzeo je treće mjesto jer je njegov chardonnay osvojio 17,07 bodova.

I ove godine ocjenjivala su se neplemenita vina, a dodijeljeno je 1 zlato, 2 srebra i 3 bronce. Najbolje vino je noja Josipa Broza sa 18,43 bodova.

Našička srednja škola od 2003. proizvodi vino, a vinogradu je 450 i 500 trsova graševine, sauvignona i rajnskog rizlinga.

Nagrade najboljim vinarima uručili su dopredsjednik udruge voćara i vinogradara Marijan Resler te gradonačelnik Krešimir Žagar koji je svima čestitao te poželio što lakšu i bolju godinu koja je pred njima.

Na otoku Lastovu vinogradarstvo i vinarstvo ima tisutljećnu tradiciju. Održalo se radom domaćeg stanovništva koje se danas okuplja u Udruzi. Zbog izoliranosti otoka, osobito u transferima znanja i dobre prakse, vinogradarstvo i vinarstvo bilježi lošije uspjehe u promociji stvarne kvalitete svojih vina te zaostaje za susjednim područjima.

Ovogodišnja manifestacija ocjenjivanja i kušanja vina otoka Lastova je deseta - jubilarna. Nastojimo ustrajati, prezentirati napredak kroz godine rada i zalaganja naših vinara. Ocjenjivanjem vina od stručne komisije, ukazuje se na mogućnost povećanja marketinške vrijednosti vina otoka Lastova. Neposredna analiza u svakoj godini berbe dovodi do zalaganja u daljnjem razvoju kvalitete.

Ovo je težnja ka glavnom cilju radi kojeg je Udruga osnovana, a to je promicanje poljoprivrede otoka Lastova, vinogradarstva i vinarstva koje je tisutlijećima prisutno i izuzetnom kvalitetom plijenilo ondašnje trgovce koji su dolazili pomorskim putem u naše luke u trgovinu. Tako je Srećko Ljubljanović - novinar i vinski pisac, tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća napisao u svom članku za Maraštinu s otoka Lastova: "Otočna ljepotica, nekada su joj bogati i pretili vlastodršci dolazili u pohode čak iz Trsta. Ali ne da je prose nego da je odvoze i prodaju onima koji cijene izvrsno vino. Jer nije ovdje riječ o nikakvoj udavači već o maraštini s Lastova, jednog od najljepših otoka."

Načelnik općine Lastovo Leo Katić, otvorio je prigodnom riječju manifestaciju.

Prim.dr. Antun Jurica, autor knjige "Lastovo kroz stoljeća" prikazo je presjek poljoprivrede otoka Lastova, kao vrijednu nit tradicije i održivog života na otoku u različitim povijesnim tendencijama.

Obrada uzoraka izvršena je na dvije razine:

Kemijska analiza dostavljenih uzoraka vina (alkohol,ukupne kiseline, sumpor, ph)

Analizirano je 28 uzoraka vina, berbe 2014. godine. Proglašenje najbolje ocjenjenih vina. Podjela priznanja.

Zlatne plakete dobili su vinari:

Jakov Škratulja za rukatac;
Irenej Ivelja - za plavinu;
Provin LNT - za plavac mali

Okrugli stol o prispjelim vinima za ocjenu - održan od strane stručne komisije: dipl.ing. Ivanka Čelar, dipl. ing. Janko Jovanov ; dipl ing. Nikola Mirošević, i pridruženi član ing. Mediteranske poljoprivrede Lukša Hropić.

Predavanje uzgoj vinove loze — dr.sc prof. Goran Zdunić

Ovim se načinom rada naše Udruge, želi sudionicima pružiti poticanje na rad i gospodarske suradnje, poticanje razmjene znanja i poticanje poduzetničkog učenja. Na okruglom stolu stručni suradnici - članovi komisije donijeli su uzorke najboljih vina, vinara otoka Korčule, te izlagali o iskustvima praćenja kvalitete rada vinara kroz godine. Također se u pogledu tehnologije i inovacija želi osvrt o kvaliteti pogona za preradu vina i njihovom utjecaju na kvalitetu proizvoda.

Zahvaljujemo članovima stručne komisije koji su i ove godine odvojili svoje dragocjeno vrijeme, posjetili naš otok.

Zahvaljujemo Prim.dr. Antunu Jurici, koji je svojim izlaganjem i bogatim znanjem o našem lijepom Lastovu, udahnuo posebnost ovogodišnjoj jubilarnoj manifestaciji.

Zahvaljujemo Načelniku općine Lastovo Leu Katiću, te članovima Udruge koji su doprinjeli svojim radom na organizaciji skupa.

Zahvaljujemo vinarima koji su se hrabro odazvali i ponudili svoje vino na ocjenu u ovoj teškoj vinogradarskoj godini.

Marinko Zadro, najveći dioničar tvrtke Viro grupa iz Virovitice postao je vlasnik splitskog Dalmacijavina u stečaju. To je rezime dražbe koja se u ponedjeljak ujutro održala na Trgovačkom sudu u Splitu.

Lukica Bucat, predsjednik Nezavisnog sindikata u "Dalmacijavinu", izjavio je za radio Split kako je zadovoljan prodajom, i nada se da će proizvodnja biti nastavljena.

Nakon jamčevine od milijun kuna, uskoro će biti uplaćen i ostatak iznosa (do 70,5 milijuna kuna). Podsjetimo, na prvoj dražbi vrijednost Dalmacijavina iznosila je 281 milijun kuna.

Na ročištu je upučen i jedan prigovr na dio oko nekretnina, što će teoretski moći zakomplicirati situaciju.

Očekuje se da će u roku od tri mjeseca posao i formalno biti zgotovljen.

Srbija ima pogodnu klimu za razvoj vinarstva i vinogradarstva, u kojima leži ogroman privredni potencijal zemlje, ali se ipak ne ulaže dovoljno u tu oblast, ocenili su vinari Srbije na Sajmu vina u Beogradu.

Na Sajmu vina "Beo wine fair", na kome učestvuje više od 140 vinara i vinarija, proizvodjača opreme za vinarstvo i vinogradarstvo, iz 11 zemalja, vinari iz Srbije složili su se da iako u zemlji nema dovoljno površine pod vinogradima, srpska vina po kvalitetu ne zaostaju za najkvalitetnijim svetskim vinima, što dokazuje uspeh na najprestižnijim svetskim takmičenjima.

Vlasnik vinarije Aleksandrović, koja je dobitnik brojnih svetskih priznanja, Božidar Aleksandrović, rekao je da država treba da pomogne vinarima u podizanju zasada vinove loze, opremanju vinarija, da "postavi pravila igre" i usmerava proizvodjače ka kvalitetu.

"Svedoci smo zemalja u okruženju koje veliki akcenat stavljaju na vinogradarstvo, vidimo kako je agresivna kampanja hrvatskih i makedonskih vinarija, iza kojih stoji država, mi smo više prepušteni sami sebi", rekao je Aleksandrović.

On je dodao da postoji "ogroman" privredni potencijal u vinarstvu Srbije, i da se od srpskih vina može napraviti "velika priča" razvojem vinskog turizma.

Srbija, prema njegovom mišljenju, treba da radi na promociji srpskih vina i brendiranju jedne vinske regije, na primer Šumadije.

"Svedoci smo neverevatnog uspona Toskane kao vinske regije, Pijemonta, Istre u Hrvatskoj. Optimista sam da će Šumadija biti srpska Toskana, biće to jednog dana, a kada, videćemo", rekao je Aleksandrović.

Vinarija Aleksandrović nalazi se u Topoli, ima 75 hektara vinograda i godišnju proizvodnju od 350.000 do 400.000 boca. Od ukupne proizvodnje 25 odsto se izvozi u Japan, Kinu, Rusiju, zapadnu Evropu, Ameriku.

Da država treba više pažnje da obrati na vinare u Srbiji slažu se i predstavnici Kraljevske vinarije, koja je deo Zadužbine kralja Petra Prvog Karadjordjevića na Oplencu.

"Najveći problem vinara u Srbiji jeste to što država ne stoji iza vinara. Možete da odete na štand Hrvatske, Makedonije, i uverite se da u finansijskom i organizacionom smislu iza njihovih vina stoji vlada, a iza nas niko. Vinari iz Srbije ne dobijaju nikakve subvencije", kazao je upravnik Zadužbine kralja Petra Prvog Dragan Reljić.

On je dodao da Srbija može da se meri sa svim svetskim vinarima, i da su najveći svetski stručnjaci visoko ocenjivali kvalitet vina iz Srbije.

Reljić je naveo da Kraljevska vinarija proizvodi oko 40.000 litara vina godišnje, i da je njihova parola "Što manja količina, to veći kvalitet".

Menadžer vinarije "Zvonko Bogdan" iz Subotice Zlatko Živanić ocenio je da svet do skoro nije bio upoznat sa kvalitetom srpskih vina, ali da su u poslednjih pet godina srpske vinarije sve nagradjivanije i sve zapaženije na prestižnim svetskim takmičenjima.
"Na sajmovima u Londonu, Beču, Pragu, Briselu, Italiji, Srbija osvaja sve više zlatnih medalja što otvara vrata svim vinarima iz Srbije. Kada jedan vinar osvoji takvu medalju, najveće beneficije ima on, a posle njega i svi ostali vinari jer to pokazuje svetskoj sceni da se vrhunsko vino proizvodi u Srbiji, a srpskim vinarima daje šansu da nadju distibutera i izadju na svetsko tržište", kazao je Živanić.

On je dodao da je vinarija "Zvonko Bogdan" prošle godine povećala proizvodnju za 40 odsto, odnosno da ima 56 hektara vinograda i proizvodi oko 250.000 litara vina godišnje. Izvoze u Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, Austriju, Nemačku, Dansku, Češku i Ameriku.

Za štandom vinarije "Zvonko Bogdan", koji je uredjen kao replika sobe na salašu kako bi se posetiocima preneo duh nekadašnjeg života na Paliću i u Vojvodini, rečeno je da turisti i u okviru ponude Turističke organizacije Subotice mogu obići vinariju, ali i prisustvovati brojnim predavanjima, seminarima i degustacijama.

Žilavka CZ selekcija berba 2013. godine vinarije Zadro je osvojila srebrenu medalju na prestižnom sajmu vina u Londonu „Decanter World Wine Awards“ 2014. godine. U konkurenciji je bilo više od 14 500 uzoraka vina iz cijelog svijeta. Blatina CZ također je ocjenjena kao preporučeno vino od strane ovog uvaženog međunarodnog suda. Uspjeh Žilavke CZ na Decanter natjecanju je uspjeh vrijedan pažnje ne samo za Bosnu i Hercegovinu i Vinariju Zadro nego i za autohtonu sortu Žilavka koja se upisala zlatnim slovima na svjetsku mapu vina.

Nimalo manje vrijedne nagrade sa domaćih natjecanja krase prostorije naše vinarije a zadnja je bila sa Mostarskog sajma 2014 gdje je Vrhunska Žilavka osvojila zlatnu medalju. Žilavka ima zemljopisno zaštićeno podrijetlo, vino spravljeno od žilavke postiže visoku kvalitetu što je prepoznato i nagrađivano nebrojeno puta. Zbog navedenog smo ponosi što smo osvojili zlatnu medalju u jakoj Hercegovačkoj konkurenciji. Vinarija Zadro je također ponosna na svoj pjenušac Domano koji je proizveden klasičnom metodom vrenja u boci.

Tvrtka Vina Zadro je osnovana 1996 godine na temeljima nekadašnjeg vinskog podruma holdinga Hepok, Domanovići, Općina Čapljina. U početku svog rada vinarija je bila simbol obnove vinogradarstva i vinarstva ovog kraja te iznova podigla vjeru u kvalitetu vina ovog podneblja.Nedugo zatim u strateško partnerstvo 2004. godine ulazi firma MCI iz Širokog Brijega koja dodatno osnažuje poziciju na domaćem i stranom tržištu kao jedna od najvećih distribucijskih kuća na području naše zemlje. Danas je vinarija Zadro potpuno modernizirana i ima kapacitet od 15.000 hektolitara gdje su spremnici isključivo od drveta i inoxa. Pored toga ima i vlastitih nasada ukupne površine 40 hektara gdje se uzgajaju autohtone sorte Žilavka i Blatina sa pratećim sortama Vranac, Chardonny, CabarnetSauvignon i Merlot. Vinarija pored proizvodnje grožđa ima suvremenu punionicu , podrume za njegovanje i odležavanje vina kao i kušaonicu u sklopu koje se stalno održavaju degustacije kao i razne edukacije koju priređujemo za naše posjetitelje i goste koji su željni spoznaje o dobroj kapljici.

Danas su naši proizvodi prisutni na cjelokupnom domaćem tržištu, izvozimo u osam zemalja Europe a pripremamo se i za prekooceanske zemlje. Konstantno usavršavanje naših stručnjaka, praćenje najnovijih svjetskih trendova temelji su sigurnog budućeg razvoja vinarije.

Nakon zimskog sna, vrijeme je da započnemo treću sezonu degustacija sa stilom. Vinarija Vukoje, jedna od vodećih vinarija u Bosni i Hercegovini, će 6.2.2015. godine u 20:00 sati održati dugo očekivanu prezentaciju svojih vina u vinoteci Di Vina.

Degustaciju će voditi g. Radovan Vukoje i someljei Jagoda Vukoje, Mladen Fuštar i Julija Vukašinović.

Vina koja ćemo kušati (4+1 vino iznenađenja):

• Hercegovačka Žilavka 2013
• Zlatna Selekcija 2011
• Syrah 30 2011
• Cabernet Sauvignon 2011

Požurite po svoje ulaznice, jer, kao i uvijek, velika je potražnja, a mjesta su ograničena. Ulaznice možete kupiti isključivo u vinoteci Di Vina do četvrtka (5.2.) do 20 sati.