Vino

Na Izložbi vina središnje Istre, koju Općina Gračišće organizirana za uskrsni ponedjeljak, 6. travnja, bit će ponuđeno više od dvije stotine vina iz Istre i cijele Hrvatske, najavljeno je na konferenciji za novinare koju su 5. ožujka održali načelnik Ivan Mijandrušić i članovi izvršnog odbora izložbe: Damir Baćac, Laura Širol, Ana Mijandrušić, Natali Putinja i Ivana Bertedić.

Očekuje se tradicionalan broj od 20 tisuća posjetitelja za koje se priprema zaliha od pet tisuća buteljki. Vina će biti raspoređena u 15 konoba, a u dodatne dvije konobe bit će smješteni gostujući izlagači te izlagači pršuta i sira. Ulaznica u konobe je čaša u vrećici s logom izložbe, koji će se prodavati po cijeni od 70 kuna. Gastronomsku potporu izložbi pružat će deset ugostiteljskih štandova.

108 bijelih i 80 crnih vina

"S obzirom da su vremenske prilike prošle godine bile napovoljne za vinare očekivali smo puno manji broj uzoraka nego na lanjskoj izložbi. U prvim danima skupljanja uzoraka zaista je bilo "za pensati se", ali u na kraju je broj uzoraka zanemarivo manji", kazao je Mijandrušić.

"Prijavilo se 77 izlagača iz 23 istarska grada i općine, koji su donijeli ukupno 188 uzoraka vina, od čega 108 bijelih i 80 crnih. Kao i uvijek, dominiraju malvazija i teran. Zastupljeniji su još i muškat i chardonnay među bijelima i merlot među crnima. Od bijelih imamo još i bijeli i sivi pinot, sauvignon i stolna vina, a od crnih cabernet sauvignon, refošk, refoško, merlot barrique, teran barrique, borgonju, muškat ružu, miješana, stolna i rose vina. Uzorci su trenutačno na ocjenjivanju u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču", kazao je Baćac.

Gostujući vinari iz Slovenije, Slavonije i Zagorja

Ponuda će biti upotpunjena sortama koje donose gosti izložbe: refoškom i malvazijom s kojima dolaze vinari iz Pirana, cvičekom i modrom frankinjom proizvođača iz Mokronoga Trebevno kod Novog mesta u Sloveniji, autohtonom kraljevinom iz Sv. Ivana Zeline te po prvi puta rizlingom i graševinom iz Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije.

"Predstavnici Općine Popovac iz Osječko-baranjske županije posjetili su nas nevezano za izložbu i pri tom izrazili želju za sudjelovanje na njoj. Također, slijedom naših kontakata s Općinom Velika u Požeško-slavonskoj županiji dolaze nam i njihovi vinari", objasnio je Mijandrušić.

Program ove dvadest i druge Izložbe vina središnje Istre slijedi uhodani obrazac prethodnih: konobe se otvaraju u 11 sati, svečana podjela odličja nagrađenim vinima održat će se u 16 sati, u 19 sati se konobe zatvaraju i počinje nastup DJ-va kao uvod u koncert u 21 sat. Ove godine mamac za publiku je beogradski bend S.A.R.S.

Međunarodni festival ružičastog vina i pjenušca ove će se godine održati u Muzeju Mimara, u subotu, 7.3. 2015., a bit će, kao uvijek, posvećen ružičastom vinu i pjenušcu, ali u svom Green in Pink dijelu - i maslinovom ulju, u suradnji s hrvatskim i inozemnim vinarima i proizvođačima maslinovog ulja.

Na Festivalu će se okupiti vinari (i vinarke) iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, BiH, kao i maslinari iz cijele Hrvatske, a na njemu ćete se i zabaviti i educirati, napraviti dobro djelo i - posljednje, ali ne i najmanje važno, uživati uz čašu finog ružičastog vina ili pjenušca.

Naime, kao i svake godine, Pink Day Zagreb je osim finom vinu (i ulju) posvećen i nekom dobrom cilju, pa se nakon pomoći Autonomnoj ženskoj kući, Zagreb (prve godine) i pomoći za oboljele od anoreksije i bulimije lani, ove godine kroz svoj popratni program - PINK WEEK Hrvatska posvećuje ženskom zdravlju, točnije prevenciji i liječenju raka dojke.

U suradnji s forumom Europa Donna Hrvatska, prikupljat će se sredstva za borbu protiv raka i to uz pomoć nekoliko desetaka restorana u cijeloj Hrvatskoj, koji će pristupanjem PINK WEEK-u, dati svoj obol ovoj borbi. Novac će se skupljati i na samom festivalu, 7.3. 2015, kada će bit objavljen ukupan iznos prikupljenih sredstava. Na Festivalu će sudjelovati i stručnjaci iz svijeta vina i maslinovih ulja, o kojima čitajte više u našem programu radionica.

Nacrt zakona o vinu neće dijeliti vinare na male i velike vinarije, niti ima za cilj da ugasi ijednu od vinarija RS, zaključeno je nakon javne rasprave o ovom nacrtu organizovane u Trebinju, koje je i sjedište vinarstva RS.

Vinari su se, zajedno s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dogovorili da će sve ranije nedoumice, poput angažovanja stručnjaka odgovornih u procesu proizvodnje, biti riješene kroz podzakonske akte, a da vinari dogovore način zaštite proizvoda s oznakom geografskog porijekla.

Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj RS, nakon sastanka s vinarima objasnio je da će se prije donošenja podzakonskih akata sagledati nekoliko mogućnosti kod angažovanja stručnjaka, po osnovu ugovora o djelu ili eventualno njihovo angažovanje na osnovu nepunog radnog vremena, a u pojedinim se vinarijama otvara i mogućnost punog radnog vremena.

"Udruženje vinara istočne Hercegovine 'Vinos' će još jednom razmotriti mogućnost da usaglase odrednicu kako i na koji način se može uvoziti grožđe i pod kojim uslovima, gdje se otvara mogućnost da se eventualno u deklaraciji navede porijeklo sirovine, o čemu do konačnog formiranja zakona očekujemo njihov pismeni stav", rekao je nakon sastanka s trebinjskim vinarima Kovačević.

On objašnjava da se vinarima otvara i mogućnost rješenja sličnog onog u Federaciji BiH, gdje postoji odrednica da je moguć uvoz grožđa, ali pod tačno definisanim uslovima, gdje se svakako preferira autohtonost, ali se ne ide ni na štetu onih koji nemaju svoje dovoljne količine.

Lider hercegovačkog vinarstva Zoran Vukoje zauzeo je stav da je zakon koji postoji stroži od ovoga koji je u nacrtu i da nema ništa protiv odrednica da svaka vinarija mora imati i adekvatan prostor, adekvatne posude i stručnjake.

"Nigdje u Evropi, ali i u svijetu, nema prometovanja grožđa iz regije u regiju, a ne iz države u državu, i nigdje se ne pominju kilogrami, već litri ili hektolitri, dakle, postoji samo prometovanje vina", tvrdi Vukoje, koji zauzima stav da se na geografskom porijeklu mora raditi, a da angažovanje stručnog lica može da se prebaci u pravilnike.

Jedno od kompromisnih rješenja ponudio je član Upravnog odbora Privredne komore RS iz Trebinja Rade Anđelić, koji kaže da i kod zaštite geografskog porijekla postoji način prevazilaženja problema, a to je uzimanje u zakup zemljišta od strane malih vinarija, a šanse za zakup vinogradarskog zemljišta vidi u imovini bivšeg "Agrokopa".

Ranko Petijević je, u ime malih vinarija, pozdravio sva kompromisna rješenja koja se nude, a naročito ponuđene mogućnosti angažmana stručnog lica u vinarijama.

Vertikalnim kušanjem nazivamo usporedno kušanje više različitih berbi iste etikete pojedine vinarije. Radimo ih samo kod onih etiketa koje imaju potencijal za višegodišnje odležavanje kako bi ljubitelji i kolekcionari vina imali ideju koliko se pojedino vino iz njihove arhive može čuvati i kada ga je idealno otvoriti. Vertikalna kušanja daju i lijep uvid u kompleksnost materije vina kao takvog i u čudesnost njegova stvaranja, jer smo tada u prilici uvidjeti goleme razlike između pojedinih godišta iako se radi o vinu poteklom iz istog vinograda, dobivenog od istih sorti, najčešće na isti način i napravljenim najčešće od iste ruke.

Naime, s vinima je kao i s ljudima. Ne postoje dva ista na svijetu. Utjecaj klime na vinovu lozu, to jest količina i raspored padalina temperature i insolacije, posljedično je toliko velik da se dva godišta iste etikete mogu razlikovati značajnije nego dva vina iz različitih vinarija istoga godišta. Navedimo tu primjer Dingača iz tople 2011. i vlažne 2010. Ljubitelji elegantnijih i mineralnijih crnjaka preferirat će 2010., dok će ovisnici o zrelosti, voćnosti i koncentraciji odabrati 2011. te će se pri odabiru vina rukovoditi tim podatkom jednako kao i onim iz čijeg je podruma poteklo.

Za današnje vertikalno kušanje odabrali smo vinariju Saints Hills, koja je na tržištu prisutna s berbom iz 2008. nadalje. Posjeduju vinograde u tri vinogorja. U Radovanima u Istri, gdje nastaje blend malvazije i chardonnaya imena Nevina, zatim na Komarni u blizini Pelješca, gdje nastaje hit etiketa od plavca malog Sv. Roko, te na Dingaču na Pelješcu, gdje se rađa jedan od najcjenjenijih domaćih plavaca, Dingač Sv. Lucija. Rade još niz drugih etiketa, ali spomenute tri su perjanice vinarije i najkvalitetnije što trenutno nudi. Nevina kvalitetom i statusom pripada u razred odležanih premium malvazija poput Kozlovićeve Santa Lucije ili Coronicine Gran Malvazije. Sv. Roko i Dingač Sv. Lucija u samom su, pak, vrhu domaće produkcije plavaca i crnjaka općenito.

Vinarija Saints Hills već se na samom svojem početku nametnula kao jedna od najambicioznijih među domaćima kad je angažirala najslavnijeg enologa i jednog od cjenjenijih stručnjaka današnjice Michela Rollanda da postavi standarde za visoku kvalitetu u vinogradu i vinariji te da sudjeluje u kreaciji vina. Michel Rolland, koji inače potpisuje kultne etikete poput Chateau Ausone, Chateau Angelus ili Chateau Pavie i čiji je utjecaj na moderno vinarstvo toliko snažan da postoji i cijeli pokret mrzitelja njegova lika i djela, u slučaju Saints Hillsa je pokazao izniman senzibilitet za ovdašnju vinsku tradiciju i lokalne sorte. Vina Saints Hillsa vjerno reprezentiraju podneblje i tradiciju, te uspješno izbjegavaju preekstraktnost i pretjeranu upotrebu hrasta, dvije najveće boljke ambicioznih vina današnjice. Vina iz berbi 2008. i 2009., kada su vinogradi još dolazili u puni rod, pokazuju kraći potencijal za odležavanje od onih iz kasnijih berbi. Vina iz '10., '11., i '12. reprezentiraju karakter godišta u punom smislu. Sva su visoke kvalitete, ali stilski se uvelike razlikuju.

U komisiji na vertikalnom kušanju bili su Igor Luković, Emil Perdec, Mladen Dragojlović, Leo Gracin i Saša Špiranec.

1. slijed

Nevina 2008.
Izgled: Bistre i nešto dublje žuckaste boje.

Miris: Jasnog tercijarnog profila, u fazi kada su tercijarne arome sve snažnije, a sekundarne sve bljeđe. Karaktera suhog voća s blagim primjesama tropskog, nešto marelice, poprilicno lješnjaka i tercijarnih tragova meda i karamele.

Okus: U ustima djeluje daleko življe i mlađe nego na nosu. Suho je, srednjeg tijela, umjereno snažnog alkohola, živih i srednje izraženih kiselina, dugačkog trajanja, s aromom lješnjaka i izraženim tercijarnim notama.

Ukupni dojam: Lijepog je balansa između svježine i živahnosti s jedne strane te bogatstva i tercijarnosti s druge. Međutim, iako je još u solidnoj kondiciji, prošlo je vrhunac, pa ga je potrebno potrošiti odmah.

Ocjena: 88/100

Potencijal starenja: Do kraja 2015.

Nevina 2009.
Izgled: Bistro, duboke žućkaste boje.

Miris: Čist, srednje jakog intenziteta i potpuno razvijen. Vrlo zrelih aroma što podsjećaju na zrelo voće i slatke začine. Kruška, tragovi tropskog voća, nešto mineralnosti i dosta koštuničavog voća. Miris je postojan te po otvaranju ne gubi na intenzitetu.

Okus: U ustma djeluje suho, donekle mekano i blažih kiselina, ali punog tijela i solidnog alkohola. Krasi ga intenzivna mineralnost, nešto kvašcane kremoznosti i vrlo dobro usklađen utjecaj hrasta. Jako je dugačko na finišu, s dosta slasti na aftertasteu, nešto prepecenca i lješnjaka kao završnim aromama.

Ukupni dojam: Iako je vino na vrhuncu i prilično zrelog karaktera, još ima potencijala za odležavanje od nekoliko godina.

Ocjena: 89/100

Potencijal starenja: 2015. - 2018.

Nevina 2010.
Izgled: Bistro, dublje žućkasto-zelenkaste boje.

Miris: Dosta naglašenijeg hrasta u odnosu na prethodnika, koji djeluje prilično usamljen na prvi dojam, a tek nakon otvaranja pridružuju mu se lješnjaci, odnosno nugat, tost s maslacem, zrela nektarina i začinsko bilje.

Okus: Suho i srednjeg tijela, sa živahnim i naglašenim kiselinama što okusu daju dojam ugodne svježine. Nešto je kraćeg trajanja. Prevladavaju okusi potekli iz hrasta koji su, zahvaljujući svježini i sočnom teku, dobro uklopljeni.

Ukupni dojam: Vino je razvijeno u potpunosti, ali ga ugodne i živahne kiseline čine sočnim i održavaju dobru formu. Nešto je elegantnije u odnosu na standard ove etikete, s prevladavjućim hrastom u odnosu na voćnost i mineralnost. U istom će izdanju potrajati još nekoliko godina.

Ocjena: 87/100

Potencijal starenja: 2015. - 2017.

Nevina 2011.
Izgled: Bistro, dublje žućkaste boje zelenkastog odsjaja.

Miris: Eksplozija aroma. Miris je vrlo srednje intenzivan, ali iznimno bogat i slojevit. Potpuno je razvijen, ali još u fazi kad mu odležavanje godi. Breskve, koštuničavo voće, tropske primjese i obilni minerali najistaknutije su arome. U tragovima slijede herbalni začini poput kadulje, fantastično diskretan hrast i još mnoge druge arome. Otvaranjem ne gubi na intenzitetu.

Okus: Suh, srednjeg do punog tijela, umjerenih kiselina, kompleksan, iznimnog intenziteta i iznimno dugačkog trajanja. Koncentracija je prilicno izražena, što mu daje dojam bogatstva i slasti, a jednako je izražena i mineralnost, što daje dojam slankastosti i svojevrsnu hrapavost u ustima te u konačnici dugacku završnicu.

Ukupni dojam: Iznimne kvalitete i vjeran reprezent podneblja iz kojeg dolazi te sorti od kojih se sastoji. Bogatstvo okusa, tipičnost aroma, istaknuta mineralnost. Upravo ulazi u punu formu, a još niz godina bit ce u vrhunskoj kondiciji. Veliko vino.

Ocjena: 93/100

Potencijal starenja: 2015. - 2020.

Nevina 2012.
Izgled: Bistro, dublje žuckaste boje zelenkastog odsjaja.

Miris: Vrlo intenzivna i snažna mirisa što još odiše mladošću. Dominantne su začinske arome, poput začinskog bilja i borovine, koje se miješaju sa zrelim voćnim aromama poput zrele dinje, breskve i tropskih nota te sušene kore citrusa. Sve zajedno obavijeno je blagim dimnim tonovima. Slojevito, ali traži još odležavanja.

Okus: Suh i bogat kao i 2011., ali nešto kraci. Punog je tijela, pomalo kremasto, snažno, ali i dobro izbalansirano vino. Solidne koncentracije, izraženih kiselina što daju dojam svježine i istodobno zrele kremoznosti i punoce kao posljedice tople berbe. Funkcionira iskljucivo kao food vino koje ce s lakoćom ponijeti bogata i kompleksna jela.

Ukupni dojam: Još nije spremno za tržište. Za godinu do dvije zadimljenost ce izblijedjeti, oštrina posustati, a arome i okus zaokružiti. Jako dobar potencijal za odležavanje. Vino visoke kvalitete.

Ocjena: 90/100

Potencijal starenja: 2016. - 2021.

2. slijed-Sv.Roko

(vinograd Sv. Roko, Komarna, Dalmacija)
Sva vina kušana u dva navrata zbog praćenja razvoja u otvorenoj boci s razmakom od četiri dana.

Sv. Roko 2010.

Izgled: Bistro, duboke, tamne rubinsko crvene boje s refleksom granatne na obrubu.

Miris: Čist, razvijen, s naglašenim začinskim aromama kao što su hrast, zadimljene note, nijanse kože i čokolada te s pregršt zrele voćnosti kao što su prezrela višnja i tamno bobičasto voće.

Okus: Suh, umjerene topline, snažnog alkohola, srednje punog do punog tijela, blagih do srednje živih kiselina, iznimnog intenziteta, dugačkog trajanja, s puno svježine, začinsko voćnog karaktera, karakteristične sočnosti na završetku. Izvrsnog balansa između svježine, što asocira na zrele višnje i topline dozrelog plavca.

Ukupni dojam: Vino vješto balansira između elegancije i punoće, aromatski dominiraju arome porijeklom iz hrasta, ali ima i dosta začinsko-voćne slasti, osobito na aftertasteu. Dobi idealne za potrošnju. Može se trošiti odmah, a potrajat će još koju godinu u jednakoj formi. Na ponovnom kušanju nakon pet dana vino nije nimalo izblijedjelo. Izvrsnog je intenziteta, Čistoće u ustima i na nosu, arome hrasta nešto su izraženije, voćne nijansu blaže.

Ocjena: 88/100

Potencijal starenja: Sada - 2018.

Sv. Roko 2011.
Izgled: Bistro, duboke, tamne rubinsko crvene boje.

Miris: Izraženog i intenzivnog, čistog te potpuno razvijenog mirisa. Iznimno bogatog širokim rasponom aroma što se u slojevima izmjenjuju i ne posustaju u intenzitetu ni satima nakon dekantiranja. Generalni profil aroma stoji na dva stupa, obilju zrelog voća te slatkim začinima. Crne trešnje, borovnice, suhe šljive i džem od šipka vode među voćnim aromama, a tamna čokolada, rogač, koža, cimet, vanilija i list duhana među začinskim. Iznimno bogat miris u svojoj najraskošnijoj fazi.

Okus: Okus pršti zrelom vočnošću kao i miris. Prije svega džemom od šljiva i koncentriranim borovnicama. Suh je generalno, međutim, na sredini donekle ostavlja blag dojam slatkastosti, na završetku odnekud dolazi svježina i živahnost odlično odmjerenih kiselina, a završni pečat daje ugodna senzacija slanosti na aftertasteu. Punog je tijela i snažnog alkohola, umjerene topline, ali bez imalo mekoće toplini i voćnosti usprkos jer ima snažan taninski grip i sjajan intenzitet voća na finišu. Osim voća, finiš obilježava i sočnost, koja, sjedinjena sa spomenutom slanošću, tvori jedinstveni dojam slasti što neodoljivo zaziva novi gutljaj.

Ukupni dojam: Vino izvrsnog balansa snage, svježine i slasti. Iznimno bogato, a s jasnom kičmom i istaknutom mineralnošću, bez zasitnosti ili pretjerivanja. Upravo ulazi u punu formu, u kojoj će potrajati dulji niz godina. Na ponovljenom kušanju identične performanse kao i na prvom. Rasni crnjak s ogromnim potencijalom.

Ocjena: 92/100

Potencijal starenja: 2015. - 2026.

Sv. Roko 2012.
Izgled: bistro, duboke i neprozirne, tamne, rubinsko crvene boje s povremnim refleksom ljubičaste.

Miris: Prvi dojam je blaga zatvorenost koja je otvaranjem vina u čaši blijedjela, a pri ponovljenom kušanju nakon pet dana u potpunosti nestala. Miris još odaje dojam adolescentosti, to jest, još nije u potpunosti formiran. Izmjenjuju se mesnati tonovi mladog crnjaka s vočnošću prezrele višnje i trešnje, suhim šljivama te s primjesama hrasta i lista duhana.

Okus: Gust, koncentriran i vrlo živ istodobno. Suh, srednje izraženih do izraženih kiselina, snažan, punog tijela i visokog alkohola, ali bez topline ili mekoće. Vrlo čvrstih i tvrdih tanina, bez suvišnog stezanja. Iznimno dugačkog trajanja i intenzivnog (chewy) okusa.

Ukupni dojam: Još je u razvojnoj fazi, pomalo ćoškast, ali s velikim potencijalom za odležavanje ako redukcija nestane. Svakako pričekati još godinu, dvije do prve konzumacije.

Ocjena: 89/100

Potencijal starenja: 2017. - 2024.

3. slijed - Dingač

(Plavac mali - Sv. Lucija, Dingač, Pelješac, Dalmacija)
Sva vina kušana su u dva navrata radi praćenja razvoja u otvorenoj boci s razmakom od četiri dana.

Dingač 2008.
Izgled: Bistre, tamne boje, ali srednje dubine, granatne s prvim nijansama smećkaste na obrubu.

Miris: Čist i potpuno razvijen s prvim elementima tercijarnih nota. Blaga zadimljenost, džem od šljiva, suhe smokve, suho začinsko bilje, list duhana i tragovi karamele. Tercijarne arome su se ukazale i u vidu sušenog voća i kuhanog kestena.

Okus: U ustima izrazito toplo i pomalo mekano. Pomalo grije, ali istodobno čvrste taninske strukture, koja drži okus na okupu, te zrele voćnosti koja mu daje završnu slast. Blagih kiselina, suho, punog tijela i snažnog alkohola. Solidnog intenziteta i srednje dugog trajanja.

Ukupni dojam: Vino je prešlo vrhunac i ulazi u svoju tercijarnu fazu, gdje ce potrajati još dulji niz godina. Još zrači bogatsvom i raskošnim zrelim i prezrelim aromama te istim takvim aftertasteom.

Ocjena: 88/100

Potencijal starenja: 2015. - 2018.

Dingač 2009.
Izgled: Bistre, duboke, tamno rubinske boje s granatnim obrubom.

Miris: Potpuno razvijena mirisa s prvim znacima starenja i oksidativnosti izraženima kroz aromu kore oraha. Osim toga, pršti suhim šljivama, aromama likera od višnje, notama datulja i likoricije. Intenzitet je umjeren, pomalo likerskog karaktera.

Okus: Suh, čist, čvrste i ugodne taninske strukutre koja je glavni oslonac okusa, vrlo visokog alkohola što pecka i grije u kontinuitetu, blagih kiselina, ugodne i zrele vocnosti, punog tijela, srednje dugog trajanja. Zadimljenost, voćna zrelost i hrast ponajviše obilježavaju aftertaste.

Ukupni dojam: Tipični predstavnik toplog godišta i mediteranskog podneblja. Razvijen u potpunosti, ali će izdržati još mnogo godina zahvaljujući koncentraciji.

Ocjena: 88/100

Potencijal starenja: 2015. - 2020.

Dingač 2010.
Izgled: Bistre, tamnocrvene boje s rubinskim refleksom, srednje i izražene dubine.

Miris: Prevladavaju mineralne arome tipične za odležani Dingač poput morske trave i oklopa kamenice, zatim nešto borovine, pa likoricije, uz blage tragove dima, zatim čokolade, duhana, eukaliptusa, kože i s konačnim dodirom balzamičnosti. Vrlo slojevit i kompleksan miris koji krasi najbolje položaje Dalmacije u vlažnijim godinama.

Okus: Okusu mineralnosti koju nalazimo u mirisu pridodaje se zrela vocnost suhe šljive i jasan utjecaj hrasta. Vino je potpuno suho, tanini izraženi, tijelo srednje puno do puno, alkohol snažan, a kiseline blage. Ovo je vino nakon petodnevne stanke pokazalo najbrži pomak u razvoju jer mu svježina blijedi u odnosu na vrlo atraktivnu s prvog kušanja.

Ukupni dojam: Trenutno je idealno za potrošnju. Ima jak terroirski pečat, vrlo bogat i slojevit aromatski kompleks te trenutno predstavlja ultimativni hedonistički izazov. Pred vinom je još prilično dug životni vijek, ali je uputno potrošiti ga što prije u ovakvom, veličanstvenom i originalnom izdanju.

Ocjena: 90/100

Potencijal starenja: 2015. - 2020.

Dingač 2011.
Izgled: Bistre, duboke i neprozirne rubinsko crvene boje.

Miris: Čist i razvijen; karakterom, bogatstvom i slojevitošću reprezentira Dingač u njegovu najljepšem izdanju. U savršenom balansu miješaju se mineralne arome poput oklopa od kamenice i joda sa zrelom voćnošću suhih šljiva i tamnog bobičastog voća, zatim slatkim začinima tipa vanilije, čokolade i cimeta, s konačnim i završnim drvenastim začinima poput cedrovine i lista duhana. Vrlo je postojan, a na ponovljenom kušanju zadržao je identičan aromatski profil i potpuno jednaku slojevitost.

Okus: Suh, snažan, punog tijela, jakog alkohola, iznimne koncentracije, intenzivnog i postojanog okusa, očuvane svježine i sočnosti, ugodne topline. Eksplozija okusa izražena kroz obilje voća i začina, međutim, ne zbog prezrelosti, prezadimljenosti ili preekstraktnosti, nego zbog intenzivne i autentične sortnosti idealno uravnotežene začinima porijeklom iz hrasta. Savršeno uglađenih tanina, ni prečvrstih, ni premlakih. Iznimno dugog trajanja.

Ukupni dojam: Pričekati još godinu do dvije jer je vino u uzlaznoj fazi. Zbog jakog alkohola neće obarati rekorde u dozrijevanju, ali ima iznimno dugačak potencijal dozrijevanja. Vino izvanserijske kvalitete.

Sivi pinot, sauvignoni, rizling i pjenušci, rizling i pjenušci, rizling i pjenušci... Ako se pravilno zapjeva na melodiju poznate popevke te sorte će upasti u košaru iz koje "se to ide v beli Zagreb grad", a i šire po Hrvatskoj i susjednim zemljama. Poput sira, putra, vrhnja, mleka... i zagorska vina osvajaju kvalitetom. Šteta je što puno dobrih proizvođača svoja vina ne šalje ni do Zagreba. No to je dobar razlog i da se dođe uživati u regiju koju još samo najveći ignoranti poistovjećuju s kiselišima, a iz nje danas stižu neka od najboljih, najskupljih i u svijetu najnagrađivanijih hrvatskih vina.

Nije više novost, ali ne treba prestati ponavljati ni činjenicu da je iz Zagorja roditelj chardonnaya, rajnskog rizlinga, frankovke, moslavca i još desetak sorti. Riječ je o belinoj bijeloj velikoj ili staroj krapinskoj belini koju Nijemci zovu heunisch weiss, a Francuzi gouais blanc. Neka istraživanja pokazuju da je nastala, eto, baš u Zagorju, pa i među ovotjednim vinskim preporukama ima djece tog zagorskog Casanove.

Do 50 kuna

Zagorski bregi 2013. - Vuglec Breg

Bijelo meso s roštilja, bijela riba, naresci koji nisu previše dimljeni, dakle šunke sjeverozapadne Hrvatske, čvarci sa sirom i vrhnjem te dobri prijatelji prava su pratnja bijelom vinu Zagorski bregi, prekrasnoj mješavini zelenog silvanca, graševine, kraljevine i štajerske beline iz Vuglec Brega, vinarije i malog etno-sela pokraj Krapinskih toplica. Lagano, društveno vino ima samo 10,6 posto alkohola i ne treba se sramiti reći da je odlično za gemišt, a butelja je u vinariji 35 kuna.

Cuvée Breg bijeli 2013. - Bolfan Vinski Vrh

Rizling daje svježinu i eleganciju, sauvignon mirise i lepršavost, a sivi pinot punoću vinu Breg bijeli vinarije Bolfan Vinski Vrh iz Hrašćine. Elegantno, lepršavo, voćno i mineralno vino dobrog tijela izvrsno je za aperitiv, a pristaje i uz hladne nareske, školjke, povrće s roštilja. Poprilično je ambiciozno i treba ga poslužiti u srednje velikoj čaši. U vinariji stoji 49 kuna. Kad nam stvarno stigne proljeće, bit će izvrsno za pijuckanje na suncu, a tad će već u prodaju i berba 2014. (Vinarija Bolfan na slici dolje)

Muscat 2012. - Šafran

Miriše po grožđu. Možda je nekima ova tvrdnja smiješna, ali većina vina miriše na najraznovrsnije cvijeće ili voće, a samo u muškatnim sortama se doista može osjetiti miris sirovine od koje vino nastaje. Velebna vinarija Šafran, koja se vidi s autoceste Zagreb - Varaždin kraj Brezničkog Huma, a vinogradi su s druge strane tog brežuljka, ovo je poluslatko vino internacionalnog imena napravila od žutog muškata. Fino pristaje uz voćne deserte, mnogi će ga, dobro rashlađenog, rado popiti i samog, a butelja je u vinoteci Gastro Pantheon 49,99 kuna.

Od 50 do 100 kuna

Rajnski rizling 2012. - Vuglec Breg

Dobro je da je rizling u potrazi za roditeljem, zagorskim Casanovom belinom bijelom velikom, stigao nadomak Krapinskih toplica. Dobro jer je u podrumu Vuglec Brega zelenkasto žuto vino steklo punije tijelo i kompleksnije arome, a zadržalo svježinu i sklad. Savršeno je društvo purici s mlincima, vrlo dobro uz hladne salate s bijelim mesom, dobro će pratiti i jednostavno pripremljenog, ali začinjenijeg soma te riblji paprikaš, ako nije ljut. U vinariji je butelja 60 kuna.

Sauvignon 2013. - Bolfan Vinski Vrh

Sauvignon je bila prva sorta kojom je vinarija Bolfan Vinski Vrh svratila pozornost na sebe. Poslije je primat preuzeo rajnski rizling, posebno je fin bio onaj iz 2011., a lani smo se vratili sauvignonu preklanjske berbe. Na konferenciji o toj sorti održanoj početkom ljeta u Zagrebu iznenadio je time što su se mirisi u čaši poprilično sporo otvarali, a to za sauvignon baš i nije karakteristično, no zato je okus duuugo trajao. Butelja u vinariji stoji 77 kuna.

Karizma 2011. - Petrač

Kompleksno, bogato i skladno crveno vino je Karizma vinarije Petrač s Hršak Brega kraj Krapinskih toplica, Lijepo miriše po voću i začinima te čokoladi. Treba ga piti iz velike čaše uz pašticadu, divljač, zrele meke sireve... Karizma je moćna bordoška mješavina cabernet sauvignona (70 posto) i merlota. Prva je sorta dugo macerirana pa je dala fine tanine i punoću, dok je kratko macerirani merlot "kriv" za voćne arome. Vino je suho, ima 14,3 posto alkohola, a u Miva galeriji vina stoji 82 kune.

Više od 100 kuna

Pjenušac Crveni - Vuglec Breg

Većina pjenušavih vina preporučuje se kao aperitiv, manji dio, onih slađih, dobra su pratnja desertima, još ih je manje koja pristaju uz ribu ili bijelo meso, a samo rijetki, najbolji roséi mogu se piti i uz jela od crvenog mesa, pačjeg ili gusjeg, primjerice. Crvenih pjenušaca, neki bi rekli crnih, gotovo da i nema. Kod nas ga, osim Porečanina Đordana Peršurića, radi i Vuglec Breg. Sorta je cabernet sauvignon, metoda klasična šampanjska, vino je extrabrut, a cijena u vinariji 110 kuna.

Cabernet sauvignon 2011. - Bolfan Vinski Vrh

Pileća jetrica na špeku u kremi od vrganja preporučuju u vinariji Bolfan Vinski Vrh uz njihov prvi Cabernet sauvignon. Berba je 2011., a etiketa Primus, što znači prva kvalitativna linija. Analitika kaže da ima 15 posto alkohola, 2,7 grama po litri neprovrelog šećera i ugodnih 6,6 grama kiselina po litri. Oko će vidjeti intenzivnu rubinsku boju, nos prepoznati prezrele višnje i mentu, a usta neće imati vremena govoriti o okusu jer će biti previše zauzeta uživanjem u kompleksnom i korpulentnom ekskluzivnom vinu napunjenom u samo 600 boca. Cijena? 190 kuna.

Chardonnay izborna berba prosušenih bobica 2009. - Bodren

Mnogima nije lako shvatiti da ledeno vino nije najbolje, a nije lako ni objasniti im zašto je izborna berba prosušenih bobica puno puno bolja. Pa, evo: grožđe se ostavi na trsu dok ne skupi najmanje 154 stupnja šećera po Oechslovom moštomjeru, što je 24 stupnja više nego za ledenu berbu, a sama berba ne ovisi o tome je li vani hladno pa se grožđe smrzlo, nego je li doista u najboljem stanju za najviši predikat. Ovaj je chardonnay u vrijeme berbe bio u savršenom stanju pa je savršeno i vino: zlatno i uljasto, medno s mirisima i okusima suhog voća. Bočica nektara od 0,25 litara stoji 305 kuna.

Na međimurskoj "tijari" vrhunskih vina zablistala su dva nova bisera, dva vrhunska vina redovite berbe.

Na adresu najvećeg obiteljskog proizvođača vina, obitelji Cmrečnjak u Svetom Urbanu, iz Zavoda za vinarstvo Zagreb, stigla je obavijest i rješenje kako su njihova vina redovite berbe 2014., Silvanac zeleni i Sauvignon toliko dobra da su zadovoljila sve parametre i kriterije i da mogu nositi naziv Vrhunsko vino.

Pohitali smo u Vinariju Cmrečnjak kako bi smo prvi i na licu mjesta dobili podrobnije podatke o ovim, ali i drugim Cmrečnjakovim vinima. Dočekao nas je Marko Cmrečnjak, uzdanica i šmeker obitelji Cmrečnjak, koji da je i htio nije mogao skriti zadovoljstvo rezultatima s analize i ocjenjivanja njihovih vina na Zavodu za vinarstvo u Zagrebu, najcjenjenije ustanove za vina u ovom dijelu Europe.

"Kako ne bih bio zadovoljan, ne dobiva se svaki dan naslov vrhunsko vino, poglavito ne za vina iz redovite berbe kao što su naši Silvanac zeleni i Sauvignon. Tim prije što je lanjska godina bila dosta nepogodna za vinogradarstvo, premda smo mi u obitelji vidjeli kako i takvo 'mokro' vrijeme zapravo utječe na kakvoću silvanca, sauvignona, rajnskog rizlinga pa i graševine. Iskreno govoreći vjerovali smo u visoke ocjene, ali ipak nismo očekivali da će oba vina biti vrhunska. Ova vina spadaju u suha vina, imaju osvježavajući okus, ugodnu sortnu aromu i gotovo idealne alkohole od 11 posto, što je težnja gotovo svih međimurskih vinara. Konzumiraju se u posebnim i svečanim prigodama, a ovih dana će u buteljama krenuti na tržišta", rekao nam je "vitez Marko", ponosan ali skroman kada su u pitanju riječi, dodavši kako su i rizling rajnski i graševina izvrsni, te je realnost da i ona dobiju dobre ocjene na izložbama i sajmovima u Domovini i svijetu.

I ove godine u sklopu sajma GAST 2015, koji je najznačajniji gastro događaj u Hrvatskoj, održano je 20. Međunarodno ocjenjivanje vina "Dionizijana 2015" na kojemu je vinarija "Hercegovina produkt" osvojila dva zlata za svoja vrhunska vina "Zlatna Dolina", saopćeno je iz te vinarije.

U jakoj međunarodnoj konkurenciji u kategoriji bijelih vina zlatnu medalju osvojila je "Žilavka Zlatna Dolina 2014.", dok u kategoriji crnih vina zlatnu medalju vinariji Hercegovina produkt donijela je "Blatina Zlatna Dolina 2011".

Organoleptičko ocjenjivanje vina održano je po OIV pravilima metodom 100 pozitivnih bodova, a ocjenjivanje je vršilo nekoliko komisija sastavljenih od priznatih enologa iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Makedonije i Crne gore.

Svečana dodjela nagrada bit će upriličena prvog dana sajma GAST 2015 koji će se ove godine održati od 4. do 8. ožujka 2015. godine u Splitu.

"Osvojene nagrade su još jedan dokaz da su vina Žilavka i Blatina Zlatna dolina izuzetno visoke kvalitete i da se po svim karkteristikama uklapaju u suvremene svjetske trendove. Treba istaknuti da je vinarija Hercegovina produkt u zadnjih desetak godina na svim vinskim izložbama gdje su sudjelovali osvajala medalje kao što su "Decanter WWA" i "International Wine Challenge", što dovoljno govori o vrhunskoj kvaliteti ovih vina", navodi se u saopćenju.