Vino

"Vinogradarstvo je jedna vrsta posla i nauke, a proizvodnja vina, vinarstvo s podrumarstvom, nešto potpuno drugo. Vinograd daje sirovinu vinaru, a ja sam odlučio biti samo ovo drugo. Zato "Vinarija Biograd na moru" nema vlastite vinograde, grožđe otkupljujemo isključivo od vinogradara u Ravnim kotarima, ove godine od njih oko 100, pa smo u situaciji da biramo i kupujemo najbolje grožđe koje se nudi na tržištu da bi na kraju dobili i vrhunsko vino" - objasnio nam je svoj poduzetnički stav Branko Bungur, vlasnik "Slad grupe", poduzeća u čijem je sastavu "Vinarija Biograd na moru", relativno novi, još uvijek široj javnosti manje poznati važan faktor vinarstva Dalmacije, Zadarske županije i Ravnih kotara.

Bungurova je vinarija smještena u pogonu nekadašnje pekare, prvo je grožđe preradila 2012.g., a po tehnološkoj opremljenosti i kapacitetu je najveća i najsuvremenija vinarija u Zadarskoj županiji, čak veća od one "Badelove" u Benkovcu, te druga po veličini u Dalmaciji. U stotinu inox bačava s duplim stijenkama i suvremenim sustavom kontrole temeprature vina, u kojima vino dozrijeva, može odjednom stajati oko 500.000 litara vina. Lani je "Vinarija Biograd" preradila oko 200 tona crnog i 100 tona bijelog grožđa, od čega je dobiveno oko 100.000 litara crnih i 60.000 litara bijelih vina. Sorte za koje se Bungur odlučio su cabernet suvignon, shyraz i merlot od crnih te mareština i debit od bijelih vina.

S obzirom da je 2013.g proizvedena otprilike ista količina vina kao i 2014. i zato što ova vina traže odležavanje od jedne do tri godine, bačve "Vinarije Biograd na moru" s gotovo u cijelosti popunjene iako palete s boteljama još od lani iz Biograda odlaze distributerima vina u Belgiju, Nizozemsku, Poljsku, Češku, Njemačku i Veliku Britaniju. Nove etikete vina iz ove vinarije prepoznali su i zadarski ugostitelji pa se Bungurova vina mogu naći u nizu zadarskih boljih restorana.

Bungur je u pogon uložio tri milijuna EUR-a vlastitih sredstava, bez kredite i ne koristeći državne poticaje. Tvrdi da je mogao proći s puno manjim ulaganjem za iste količine da je koristio stariju tehnologiju. Angažirao je, međutim, nekoliko stranih tehnologa vinarstva, te enologe i someliere, da bi instalirao najsuvremeniju tehnologiju i dobio vrhunske proizvode. Cijela linija proizvodnje vina odvija se bez prisustva kisika za bijela vina, kako bi se izbjegla oksidacija u bilo kojoj fazi proizvodnje, te uz korištenje mikrooksidatora u proizvodnji crnih vina.

Prerada grožđa starta u moćnom zatvorenom mlinu kapaciteta 7,5 tona grožđa na sat, prerada crnog grožđa nastavlja se u dva vinifikatora od 15.000 i 10.000 litara, te završava u bačvama za filtriranje i odležavanje vina. Zapravo, proces proizvodnje je gotov te nakon dvije godine sazrijevanja vina, u punionici, liniji za pranje, punjenje plinom pa vinom, čepljenje i etiketiranje boca kojojoj je kapacitet 3.200 botilja na sat. Toliko, da bi i drugi vinari zadarskog i biogradskog mogli koristiti ovu liniju praktično cijelu godinu.

"Vinarija Biograd na moru" zapošljava pet djelatnika, naravno u sezoni prerade znatno više, a na čelu tima je enologinja Ana Teskera, dok se o svemu u halama i podrumima vinarije brinu podrumari Ante Burčul i Mate Kvartuč.

Bungur svoja vina prodaje u buteljama po cijeni od 40 kn plus PDV i tvrdi da je to realna cijena za kvalitetu vina koju je u svom pogonu dobio. Do sada još nije sudjelovao na domaćima smotrama i natjecanjima vina i vinara, da za sada i ne namjerava ali je lani na londonskom festivalu vina njegov merlot ušao među osam najboljih na svijetu, a cabernet sauvignon našao se među 25 najboljih. Međutim, Bungur je uvjeren da će vinarski svijet njegova vina proizvedena u Biogradu tek početi upoznavati.

Na području Imotske krajine vinova loza se uzgaja od antičkih vremena i uvijek je vinogradarstvo bila jedna od najvažnijih poljoprivrednih, ali i gospodarskih grana ovog kraja. Pretpostavlja se da su vinovu lozu u Imotsku krajinu donijeli stari Rimljani koji su tu osnovali nekolicinu naselja, iako je moguće da se vinova loza uzgajala i prije dolaska Rimljana, tj. da ju je uzgajalo Ilirsko pleme Delmati koji su živjeli između ostalog i na području današnje Imotske krajine, a bili su u doticaju s Grcima koji su među prvima širili vinovu lozu po Mediteranu.

Vinova loza je u to vrijeme uzgajana uz naselja od kojih je najpoznatije naselje Novae (današnja općina Runovići) te naselje Billubium (današnja općina Proložac). Uzgoj vinove loza je tada, uz stočarstvo bio jedna od najvažnijih grana privrede, a važnost uzgoja vinove loze održala se i do današnjih dana. O utjecaju vina na život naroda Imotske krajine, svjedoči i pjesma Tina Ujevića:

"S vinom su nekada na vjernost se kleli,
s bukarom u krugu oplakali mrtve.
Sa žmulom na gozbi vijenac mladoj pleli,
s kupom osvetnici zahtijevali žrtve".

Prema procjenama djelatnika Poljoprivredno-savjetodavne službe u Imotskom vinogorju je pod vinogradarskim površinama 900 ha zemljišta, a nekad (80-ih godina 20.stoljeća) se ta brojka kretala oko 2.000 ha. Najrasprostranjenija sorta u vinogorju je autohtona sorta Kujundžuša, koja zauzima 90 posto svih vinogradarskih površina. Kujundžuša daje harmonična, lagana i lepršava vina s blagom mineralnošću i nježnim voćnim tonovima. Kujundžuša se preporuča kao pratnja uz bijelu ribu, plodove mora, lagane sireve i salate, te jela od šparoga, a zbog svog osvježavajućeg karaktera pogodna je i za neobavezno pijuckanje u vrućim ljetnim mjesecima. Osim kujundžuše, od bijelih sorti se uzgajaju i žilavka, chardonnay, sauvignon, pošip i pinot sivi, od kojih se proizvode vina različitih stilova: od laganijih i lepršavih do ozbiljnih i odležanih bijelih vina.

Od crnih sorti u vinogorju su najrasprostranjenije domaće sorte trnjak i vranac, koje većina vinara kupažira sa svjetski poznatim sortama kao što su merlot, cabernet sauvignon, a u posljednje vrijeme i syrah. Za razliku od većine priobalnih crnih vina koja se odlikuju visokim alkoholima i ekstraktima s obiljem tanina, crna vina imotskog vinogorja su po svojoj svježini i eleganciji sličnija klasičnim bordoškim kupažama, ali ipak sa prepoznatljivim južnim karakterom. Uz kontrolu prinosa u vinogradu i primjereno odležavanje u podrumu, crna vina Imotskog vinogorja pokazuju zavidan potencijal odležavanja te se mogu poslužiti uz različite vrste hrane kao što su dalmatinska pašticada, divljač, roštilj i različiti tvrdi sirevi. Jedna od zanimljivosti vinogorja je i to da se tu proizvodi i prvi pjenušac proizveden u Dalmaciji, koji se proizvodi klasičnom šampanjskom metodom u podrumima Vinarije Grabovac.

Danas su uz Imotu d.d., koja je svojevremeno bila jedna od najvećih vinarija u bivšoj državi (s kapacitetom od 21 milijun litara vina godišnje), nositelji proizvodnje vina brojne privatne vinarije, od kojih svakako treba izdvojiti vinarije Grabovac, Jerković, Matković, Šimunović, Sušić, Rebić, Buljan i Glavota.

Područje Srednje Dalmacije, na potezu od Splita do Makarske, je jedno od turistički najrazvijenijih područja u Hrvatskoj, a zadnjih godina sve veći broj turista s ovoga područja obilazi Imotsko vinogorje i lokalne vinare u potrazi za dobrom kapljicom.
Osim vrhunskih vina i domaće spize, vinski turisti, obilazeći Vinske pute Biokova (vinske ceste Imotskog vinogorja) bolje upoznaju povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu ovog kraja.

S ciljem promocije imotskih vina i autohtonih sorti, u prvom redu kujundžuše, imotski vinari okupljeni su Udrugu "Cvit razgovora" koja zadnjih godina neumorno radi na promociji i podizanju kvalitete imotskih vina, te na povezivanju imotskih vinara i ugostitelja iz priobalnog područja Dalmacije.

Kako bi svoje goste pobliže upoznali sa imotskim vinima i lokalnim specijalitetima, udruga "Cvit razgovora" svake godine 13.kolovoza, u Imotskom organizira Festival kujundžuše. Ova manifestacija okuplja 15-ak imotskih vinara s više od 50 etiketa te više tisuća posjetitelja, s područja Imotske krajine i cijele Dalmacije. Kupnjom čaše svaki posjetitelj ostvaruje pravo degustiranja ponuđenih vina, a manifestacija osim promotivnog karaktera ima i zabavni karakter, gdje se fešta uz tamburaše protegne duboku u noć.

Vinarija Buljan
Zmijavci bb, 21 266 Zmijavci
Mob: +385 (0) 98 315 111
abuljan2@net.hr
www.seosko-domacinstvo-buljan.com
Vina: Kujundžuša, Sauvignon blanc, Žilavka

Imota d. d.
Perinuša bb, 21 264 Donji Proložac
Tel: 021 841 566
imota@st.t-com.hr
Vina: Kujundžuša, Vranac

Vinarija Grabovac – Provin d.o.o.
Križnog puta 17, 21 264 Donji Proložac
Tel: 021 846 010
provin@st.t-com.hr
www.vinarijagrabovac.hr
Vina: Kujundžuša, Chardonnay, Sauvignon, Pošip Žilavka, Modro jezero, Modro jezero Grand reserve, Crveno jezero (rose), Pjenušac Grabovac, Syrah

Vinarija Jerković
Runovići 59, 21261 Runovići
Mob: +385 99 214 92 95
vinarija.jerkovic@gmail.com
www.vinarija-jerkovic.com
Vina: Kujundžuša, Chardonnay, Mračaj

Vinarija Rebić
Donji Vinjani bb, 21 260 Imotski
Mob: 098 663 338
ivan_rebic@yahoo.com
Vina: Morlak bijeli, Vranac, Merlot

Vinarija Sušić
Glavina donja bb, 21 260 Imotski
Tel: 021 841 655
www.vinarija-susic.com
Vina: Kujundžuša, Jokan

Vinarija Šimunović
Glavina Donja bb, 21 260 Imotski
Mob: 098 1700 779
simunovic.nada@gmail.com
Vina: Kujundžuša, Crni Šimun

Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici pozvao je na uključivanje stručnjaka u rješavanje spora oko zaštite vina teran. Izrazio je neslaganje s posljednjim istupima slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana koji odbacuje trilateralne pregovore o sporu oko zaštite terana, stoji u priopćenju europarlamentarca.

Jakovčić je podsjetio da je teran posebna vinska sorta koja se stoljećima uzgaja na području Istre. Od Europske komisije očekuje da zajedno s hrvatskim, slovenskim i talijanskim stručnjacima pomogne u pronalaženju za sve strane prihvatljivog rješenja.

"Za razliku od slovenskog ministra poljoprivrede Židana, koji neizravno već najavljuje tužbu protiv Europske Unije zbog spora koji postoji oko priznavanja i uporabe vinske sorte teran, želim pozvati sve zainteresirane strane na razumno, u duhu dobrosusjedstva i prijateljstva te nadasve stručno rješavanje spora. Teran je nedvojbeno posebna vinska sorta koja se stoljećima uzgaja na području cijele zemljopisne Istre i na Krasu. Stoljećima istarski i kraški proizvođači uzgajaju lozu i proizvode vino teran u kojemu uživaju zbog njegove iznimne kvalitete. To je općepoznata i nesporna činjenica. Stoga pozivam Europsku komisiju, stručnjake i proizvođače terana iz Hrvatske, Slovenije i Italije da zajednički utvrde sve relevantne činjenice kako bi se razriješila sadašnja situacija. Kao Istrijan moram reći da je teran dio našega, istrijanskog identiteta i mi Istrijani se našeg vina terana ne možemo odreći", kazao je Jakovčić.

Monopol za prodaju alkoholnih pića u Švedskoj Systembolaget objavio je natječaj za nabavu makedonskog crvenog vina iz sorte vranac, priopćila je Agencija za strane investicije i promociju izvoza Makedonije.

Ova objava znači siguran plasman 24.000 boca, odnosno 18.000 litara makedonskog vranca. Vino će se prodavati u 130 prodavaonica Systembolaget u idućih šest mjeseci.

Na tenderu sudjeluje veći broj makedonskih vinarija koji su preko švedskih uvoznika, nakon održanih sastanaka s Mirjanom Naumoskom, ekonomskom promotoricom u Švedskoj, izrazili interes za zastupanje makedonskog vina.

Nadin, Zadar, Pakoštane. Tri su mjesta otkuda nam dolaze ovogodišnji laureati 18. Degustacije Sjeverne Dalmacije Vinkovo 2015.

Ovogodišnja degustacija održana u Domu kulture u Stankovcima pod potkroviteljstvom Općine iznjedrila je dva šampionska i dva zlatna vina.

Mjesto Nadin u sorti crnih vina u postupku proizvodnje dobio je čak dva laureata, Željka Vrsaljka, šampiona crnog vina sorte Syrach i Merlot te sa osvojenih 87, 33 boda postao sveukupbni pobjednik ovogodišnje degustacije Vinkovo 2015. Merlot Slavka Vrsaljka dobitnik je zlatne medalje.

Zadranin Krste Matešić šampion je bijelog vina kombinacije maraštine, debita i ugni blanca, dok se zlatnom madaljom okitiio pakoštanski načelnik s vinom sorte muškat.

Prošlog četvrtka 22. siječnja program je započeo u ranim poslijepodnevnim satima u vinogradima u kojemu su enolozi i poznati vinogradari održali ogledno predavanje demonstrirajući nazočnima početak rezidbe s kojom se regulira odnos grožđa i uroda.

Međutim, ova tradicionalna, punoljetna 18. po redu vinska manifestacija započela je s pripremama mjesec dana prije s prikupljanjem uzoraka vina s generalijom poput onih, podataka adresa proizvođača, sorte vinove loze od kojih je vino proizvedeno te godina berbe.

Ocjenjivačka komisija sastavljena od osam, stručnih osoba, enologa i agronoma, ljubitelja boga Bacha i Dionisa, proglasila je od 116 pristiglih uzoraka ona najbolja, sa područja Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Vina su ocjenjivana metodom 100 pozitivnih bodova što je u skladu s prijedlogom Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV). Čak njih 73 vinara okitilo se medaljama, što je po ocijeni stručnog ocjenjivačkog suda ovogodišnja vinska manifestacija polučila kvalitetom vina potpuni uspjeh, bez obzira na nepovoljne klimatske uvijete.

U Domu kulture koji je bio dupkom pun evocirale su se uspomene na sam početak degustacije vina u tom ravnokotarskom mjestu, one 1997. godine na blagdan svetog Vinka na kojoj se pojavilo preko osamdesetak vinara.

Tijekom vremena zamisao načelnika Baradića i tadašnjeg načelnika Općine Polače, Radoslava Bobanovića i još nekolicine entuzijasta da se degustacija mladih vina organizira u Polači a zrelih u Stankovcima polučila je odlične rezultate, bilo da se radi o desertnim, crnim ili bijelim vinima. Načelnik Baradić istaknuo je kako je u 18 godina degustirano oko 2500 tisuće vine te i kako su najveći sponzori manifestacije Vinkova u Stankovcima vinari, jer osim uzoraka oni donose damižane vina za puško veselje druženja, vinoljubaca, vinogradara, podrumara i vinara.

Počevši s organizacijom naše degustacije govorili smo da je ona gospodarska, edukativna i promidžbena. Uvjeren sam da smo s edukacijom postigli najviše te je sada red da se promidžbeno podižemo kako bi vaš teški trud i muku koju ulažete u znanje kapitalizirate i živite od svog mukotrpnog rada. Tek na petoj degustaciji po ocijeni struke iskristalizirali su se pravi vinari koji su vidno podigli proizvodnju vina i njegovu kvalitetu u odnosu na prvu godinu.

Također, važnima su se pokazali i drugi čimbenici i radnje vezane uz vinarstvo i vinogradarstvo, poput pravilne rezidbe loze, kvaliteta sadnica i sorti, do održavanja vinograda i podruma.

Tako se 2005. i 2006. godine samo na prostoru općine Stankovci uložilo milijun kuna u sadni materijal, odnosno izniklo je 30 hektara novih nasada. Struka je pratila razvoj vinogradarstva na način da su tjedno dva agronoma bila na raspolaganju svim vinogradarima, vinarima i podrumarima.

U sklopu manifestacije birale su se i najbolje konobe s ciljem da se dobiju odlični podrumari.

Općinari kao organizatori su bili samo pokretač, dobar kvasac koji je tijekom vremena stvorio dobar kruh, pogaču, odličnu manifestaciju, promicajući izvornu kulturu i običaje.

Kako ističe načelnik Baradić, dvije manifestacije Stankovci i Polača izazvale su gospodarsku revoluciju na području Zadarske i Šibensko - kninske županije, proizvodnjom vrhunskih vina koja su u kratko vrijeme postala vina svjetskih razmjera i kvaliteta.

Ravno kotarska vina postala su hrvatski prepoznatljiv brand, prezentirana i nagrađena na svjetskim izložbima vina u Londonu, New Yorku dok se pojedina vina piju na kraljevskim dvorima Europe. Manifestacija nije imala samo edukativni karakter već se održao i kulturni program. Odličija vinarima osvojenih nagrada uručili su poznate osobe poput parlametraca Branka Kutije, zadarskog župana Stipe Zrilića, zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete.

Zamjenik župana Darko Sobota ujedno i predsjednik Zajednice udruga vinogradara, vinara i voćara Koprivničko-križevačke županije u petak, 23. siječnja prisustvovao je 18. Izložbi mladih vina, Vincekovo 2015. održanoj u Društvenom domu u Virju.

Zamjenik Sobota pozdravio je sve okupljene te naveo kako je Izložba tradicionalna manifestacija koja svake godine okuplja veliki broj vinogradara čija je uloga od velike važnosti jer ulažu mnogo truda i volje kod proizvodnje vina te čestitao domaćinima na organizaciji. Zlatom su ocijenjena 24 uzorka vina od čega je graševina postigla zavidne rezultate za razliku od chardonnaya i rizlinga budući da je samo jedan uzorak od te sorte ocijenjen zlatom. Najviše bodova, ukupno 18, 90 dobila je graševina Petra Cika.

Uz brojne goste izložbi je prisustvovao načelnik općine Virje Mirko Perok, predsjednik Udruge vinogradara, voćara i pčelara općine Virje Marijan Cepetić koji su čestitali sudionicima te istaknuli kako je pokazan veliki interes za navedenu izložbu što je i potvrdila prepuna dvorana posjetitelja.

Zbog vrhunske kvalitete, vina FeraVina d.o.o. poznata su, priznata i tražena diljem svijeta. Sve to postiglo se zahvaljujući zemljopisnom položaju, blagodatima tla, a ponajviše FeraVinovim vinogradarskim, enološkim i marketinškim stručnjacima te ostalim djelatnicima koji su do savršenstva ovladali potpuno zaokruženim tehnološkim procesom - od proizvodnje i prerade grožđa do punjena vina u boce.

Kako smo doznali od Luke Vrge, direktora prodaje i marketinga FeraVina, vina se izvoze u Njemačku, Poljsku, Dansku i Japan. FeraVino će uskoro svoje proizvode ponuditi američkim potrošačima i ljubiteljima vina. Naime, u New Yorku sljedeći mjesec predstavit će se ponajbolje hrvatske vinarije, a među njima i FeraVino.

"Drago nam je biti dio ove priče i predstavljati svoja vina u New Yorku. Ovo je veliki korak i za nas je to iznimna prilika da ispričamo priču, brendiramo se i želimo zainteresirati američke kupce te omogućiti proboj na zahtjevno i veliko tržište. Okupit će se glavni distributeri vina za američko tržište i polažem veliku nadu da bi od našeg predstavljanja moglo biti nešto" - rekao je Vrga.

FeraVino će na američkoj vinskoj prezentaciji ponuditi i dva nova vina - Pinot crni i Cabernet sauvignon berbe 2012. godine. Riječ je o vrhunskim vinima koja zadržavaju kvalitetu prethodnih iz linije Miraz.

Treba istaknuti da kontinuiranim razvojem i radom na kvaliteti i brandovima Dika i Miraz FeraVino bilježi uspjehe na mnogim svjetskim ocjenjivanjima vina osvajajući brojna odličja. Prošle godine na londonskom sajmu vina Decanter Frankovka Miraz 2009. osvojila je brončanu medalju, a na najvećem francuskom vinskom natjecanju Challenge International du Vin zlatnim priznanjem nagrađen je Chardonnay Miraz berba 2011. godina. Prvi je put FeraVino svoja vina predstavilo i na zahtjevnom američkom ocjenjivanju na San Francisco International Wine Competition, gdje je Syrah Miraz 2011. osvojio srebrnu, a Bijeli pinot Dika 2012. brončanu medalju.

Prema svemu navedenom, ne iznenađuje činjenica da iz FeraVina na predstavljanje u New Yorku gledaju s entuzijazmom, ali oprezno. Kako kaže Vrga, bit svega nedvojbeno je kvaliteta.
"Tržište vina jako je zanimljivo i izrazito teško. Vinska branša izvana uvijek izgleda lijepo i romantično, ali iznutra je kompleksna. No to je dobro, jer što je jača konkurencija, trudiš se da budeš bolji, da održiš visoku kvalitetu, po čemu smo prepoznatljivi" - istaknuo je Vrga.