Vino

"Hrvati meet Schönbrunn", geslo je 68. Hrvatskog bala gradišćanskih Hrvata koji će održati 17. siječnja 2015. godine u bečkom Parkhotelu Schönbrunn, čiji je program predstavljen u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču.

Predstavili su ga glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču Gabrijela Novak-Karall i glavni urednik "Hrvatskih novina" Petar Tyran u ime balskog povjerenstva.

"Bal je postavljen na četiri stupa, a to su diplomacija, kultura, gospodarstvo i zabava" - rekao je Tyran, napomenuvši kako je omiljen ne samo među gradišćanskim nego i svim ostalim Hrvatima u Austriji i njezinu susjedstvu jer uvijek nudi "šarolik program".

Na balu 2015. nastupit će devet glazbenih sastava, a otvorit će ga orkestar "Blue Danube" u kojem sviraju glazbenici iz austrijskog i slovačkog dijela Gradišća te iz Vojvodine. Ponoćna atrakcija bit će Mlada glumačka inicijativa iz Mjenova u Gradišću, koja će izvesti dijelove mjuzikla "My Fair Lady", a potom slijedi moliška kvadrilja. Na Balu, koji već tradicionalno okuplja uz Austrijance i njihove goste iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Češke i Italije, nudi se iz godine u godinu posebno izabrano balsko vino.

Za Bal 2015. u posebnoj degustaciji pod vodstvom direktora Austrijske akademije vina i prvog Mastera of Wine dr. Joška Schullera i trojice somelijera (Vili Artner, Gerhard Kornfeind i Štefan Novak) za balsko vino izabrani su ovogodišnji zeleni Vetlinac, vinarije Mariel iz Vulkaprodrštofa i plavu Frankovku Leithaberg iz 2012., vinarije Velković iz Cogrštofa u Gradišću.

Glazbeni okvir predstavljanju bala i degustaciji dati će Duo Orlić.

Dok mali vinari u Hrvatskoj postižu sve bolje rezultate u proizvodnji i dokazuju da imamo sve prirodne blagodati i tradiciju kvalitetne proizvodnje, susreću se sa sve većim problemima.

Kriza i recesija dotaknuli su i ovu granu poljoprivrede, ponajviše kroz kupovnu moć građana. Troškovi proizvodnje rastu, sve je više nameta, a kupci imaju sve manje novca. Pored toga, i ova godina klimatski je bila vrlo nepovoljna pa su mnogi zbog velike količine oborina ostali bez značajnih količina grožđa.

Na obiteljskom imanju Čaldarević u Oriovcu velikim naporima i povećanim ulaganjima uspjeli su sačuvati dobar dio uroda pa se bilježi manjak od "samo" dvadesetak posto. Grožđe ove godine nije imalo sve potrebne karakteristike pa sada predstoji i veliki dio posla u podrumu. Unatoč svemu, u podrumu Čaldarevićevih zadovoljni su kako je sve skupa prošlo s obzirom na okolnosti.

Ono čime mali vinari ne mogu biti zadovoljni je odnos države prema ovoj proizvodnji. Uvoze se velike količine jeftinog vina, a domaće proizvođače pritišće se novim davanjima i birokratskim procedurama.

Zbog iznimno loše godine kada je u pitanju vinogradarstvo, prinosi grožđa manji su 30 do 40 posto, te je za otklanjanje negativnih posljedica potrebna pomoć viših razina vlasti, istaknuto je na okruglom stolu "Proizvodnja vina u BiH u 2014. godini", održanom u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Po riječima direktora Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, Marka Ivankovića, 2014. je za vinogradarstvo i vinarstvo bila skoro na razini elementarne nepogode koju, na žalost, nitko nije proglasio. Nepovoljne klimatske prilike utjecale su na pad prinosa i na porast troškova za zaštitu vinove loze zbog čega su, kako je rečeno na okruglom stolu, vinari došli u bezizlaznu situaciju.

"Zbog toga smo morali zatražiti pomoć od Vijeća ministara i entitetskih ministarstava poljoprivrede. Zatražili smo 500 maraka jednokratne pomoći po hektaru za vinograde upisane u Registar poljoprivrednih gospodarstava. Ukupno to je oko 1,75 milijuna maraka. Mislimo da to nije neki iznos koji bi predstavljao problem, a vinarima bi značio puno u 2015. godini", kazao je Ivanković.

Na današnjem sastanku dogovorena je i organizacija stručne radionice na kojoj bi se razmatralo na koji način, u tehnološkom smislu, ukloniti posljedice negativne godine. Također, dogovoreno je da se Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine aktivnije uključi u promocija bh. vinara na domaćem i stranom tržištu, a zatražena je i pomoć te institucije pri organizaciji nastupa bh. vinara izvoznika na Sajmu vina u Dusseldorfu u ožujku sljedeće godine.

"Konačni cilj nam je formiranje klastera koji bi radio samo na izvozu. S obzirom na to da imamo maksimalno deset proizvođača u BiH koji izvoze vino mislim da to nije nemoguća misija", istaknuo je Ivanković. Predstavnici vinara s današnjeg skupa uputili su još jedan poziv vlastima da se donese zakon o vinu na razini BiH, kao i zakon o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda koji bi bio u skladu s direktivama Europske unije.

"Veliki test vina" ili četvrto međunarodno ocenjivanje najboljih vina Srbije, biće održano 27. i 28. novembra u Beogradu.

Najbolja vina Srbije u izboru Vino.rs, biće ocenjivana u šest kategorija - crvena, bela, roze, penušava, prirodno slatka i pojačana ili aromatizovana, a žiri će uz pobednike po kategorijama proglasiti sveukupnog pobednika. Nagrada će biti dodeljena i za vino sa najboljim odnosom cene i kvaliteta.

"Vina će ocenjivati kompletno međunarodni žiri sastavljen od iskusnih internacionalnih sudija iz devet zemalja, uključujući i dvoje sudija s titulom Master of Wine, a to su Džoana Ahern i Luiz Sidbek" - rekao je Viktor Čikeš, predsednik Organizacionog odbora ovog takmičenja.

Veliki test Vino.rs ove godine je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede a rezultati će biti poznati 28. novembra.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je tvrtki Rizman 554,5 tisuća kuna za izgradnju kušaonice vina.

Riječ je o isplati na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti".

Tvrtki Rizman d.o.o. iz Kleka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji isplaćeno je 554,5 tisuća kuna za izgradnju kušaonice vina te pripadajućeg prodajnog prostora.

Ovim projektom zaokružilo se cjelokupno poslovanje korisnika od sadnje, obrade, preko ubiranja plodova, proizvodnje vina do izravne prodaje prilikom kušanja.

Gotovo svi hrvatski vinari nastupit će ove subote na devetom po redu VINOcomu, međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Festival VINOcom u cijelosti je posvećen kulturi stola, vina i hrani, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Vodeća domaća eno-gastro manifestacija okupit će 300 izlagača, proizvođača i trgovaca vina, sira, pršuta, kulena, ulja, slatkih delicija i drugih proizvoda, iz Hrvatske i svijeta, od Austrije i Francuske do Australije i Novog Zelanda.

Na festivalu će se predstaviti gotovo svi hrvatski vinari, prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje i druge ljubitelje vina i hrane.

Tradicionalno, sedmo izdanje smotre mladih vina Mjesnog odbora Sveti Ivan, okupilo je u Svetom Ivanu dvadeset vinara sa isto toliko uzoraka bijelih te devet uzoraka crnih vina.

Prvo mjesto u kategoriji bijelih vina zauzeo je Fredi Majcan, drugo Nenad Stoković, a treće Leon Poniš. Najboljim je u kategoriji crnih vina također ocijenjeno vino Fredija Majcana, drugo mjesto zauzeo je Sandi Ošo, a treće Mile Lončar.

Vina su ocjenjivali sami proizvođači i posjetitelji smotre, kao i gradonačelnik Siniša Žulić koji je svojim dolaskom podržao ovu jesenju tradiciju okupljanja vinara. Područje Svetog Ivana i okolnih naselja spada među najsjevernije u Istri na kojem uspijeva vinova loza. Iako domaću kapljicu spravljaju isključivo za svoje potrebe, mještani čuvaju staru tradiciju proizvodnje vina i za Martinju obilaze konobe svojih susjeda i isprobavaju mlado vino.

"Ponosni smo što su naši Dani otvorenih konoba iz godine u godinu sve posjećeniji, dolaze nam i poznati vinari iz Istre i degustiraju naša vina, znači da smo postali prepoznatljivi u cjeloj Istri", zadovoljan je predsjednik Mjesnog odbora Sveti Ivan Nenad Stoković.

Smotra je potaknula vinare da prionu i uređenju konoba, ne samo da su uređene stare, već su otvorene i nove. Ova je godina bila specifična zbog klimatskih uvjeta, palo je puno kiše, a divlje svinje pričinjavale su velike štete u vinogradima, no vinari Svetog Ivana i okolice, ipak su, kako kažu, jako zadovoljni sa kvalitetom vina.