Vino

Iz Carinske uprave upozorili su male proizvođače jakih alkoholnih pića da rok za dostavu godišnjeg izvješća o ukupno proizvedenoj količini pića istječe 20. siječnja, a za uplatu trošarine 31. siječnja iduće godine.

Mali proizvođači vina obvezni su pak do 31. siječnja iduće godine nadležnom carinskom uredu dostaviti izvješće o ukupnoj godišnjoj proizvodnji, otpremama i zalihama vina te inventurnu listu sa stanjem zaliha na dan 31. prosinca po sortama.

Wine bar Matuško izdvaja se svojom kvalitetom i prezentacijom vrhunskih autohtonih vina Pelješkog kraja i Dubrovačko-neretvanske županije.
Ako prolazite kroz Pelješac svakako posjetite vinariju Matuško, jedno od najpoznatijih odredišta vinoljubaca iz cijeloga svijeta.

Podrum vinarije sadrži bogatu arhivu odabranih berbi, a u konobi Matuško smještenoj u mjestašcu Borak na Pelješcu očekuje vas bogat morski jelovnik i ponuda vina.

Osim bogate ponude vina, u sklopu podruma nalazi se i uljara za preradu maslina gdje se stvara ekstra djevičansko hladno prešano Matuško maslinovo ulje.

U Dubrovniku, u povijesnoj jezgri Grada, na adresi Prijeko 6 smjestio se Wine bar Matuško. U predivno uređenom ambijentu degustirajte vrhunska vina i uživajte u čarobnoj atmosferi s omiljenom osobom, prijateljima i poslovnim parnerima.

Na današnjoj konferenciji za medije održanoj u budućem Muzeju vina i seljačkog stvaralaštva najavljen je program 30. manifestacije Festival Istarske Malvazije. Jubilarna manifestacija održat će se od 5. do 8. prosinca.

Konferenciji su nazočili Keti Visintin ispred Poljoprivrednog obrta Veralda, Ingrid Palman, voditeljica Razvojne agencije Brtonigle i Doriano Labinjan načelnik Općine Brtonigla.

"Želimo spojiti mjesec u duhu blagdana i fešti s proslavom 30. godišnjice manifestacije, Festivala Istarske Malvazije. Ove godine ćemo se osvrnuti na početke naše tradicionalne manifestacije uz prigodan program i drage goste te proslaviti njezinu 30. godinu, koja se održava u novom terminu, u prosincu. Naglasak će biti na razvojni put vinarstva u Istri, s naglaskom na područje Brtonigle kao specifične lokacije sa sada već prepoznatljivim teroirom na 4 zemlje: crvena, bijela, siva i crna" istaknuo je Doriano Labinjan u uvodnom dijelu. Nastavio je, "danas već postoje domaći autohtoni kvasci koji bi uskoro mogli biti prepoznati, prihvaćeni i dostupni na našem tržištu. To bi itekako značilo za održavanje i čuvanje autohtonih vina na našem području."

Ovogodišnji program održat će se kroz 4 dana. Petak je posvećen djeci i kulturnim sadržajima. Tako će se u prostoru budućeg Muzeja održati otvorenje izložbe fotografija pod nazivom "U bojama berbe i tradicije 2014" s početkom u 16.30 sati uz nastup vokalne grupe Ad Libitum. U 17.20 sati krenut će povorka osvjetljena bakljama, koja će dovesti dječici svetog Nikolu. Uslijedit će prigodni program u Zajednici Talijana (ZT) i to od 18 sati nastupom dječjeg zbora Zajednice Talijana Brtonigle, zatim predstava dječjeg vrtića Kalimero s "Pepeljugom" i nastup malih pjevača ZT Nove Vasi u 19 sati.

Subota je po programu "Edukacijski dan u Brtonigli", koji će obuhvatiti predavanja i degustacije u prostoru Zajednice Talijana. Predavanja su besplatna.

Proslava 30. obljetnice ove manifestacije održat će se na istoj lokaciji s početkom u 17.15 sati, a uslijedit će okrugli stol na temu "Razvoj Projekta 4 zemlje kao jedinstvene lokacije" na kojem će sudjelovati Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre, dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Franko Lukež, predsjednik Hrvatskog sommelierskog kluba, Emil Perdec, Hrvatski sommelier klub, Marino Vocci, gastronaut i novinar, Pier Paolo Lorieri, enolog i predstavnik udruge "Città del vino", Iztok Klenar, enolog i dopredsjednik Međunarodne unije enologa (UIOE) i Franc Fabec, predsjednik Udruge poljoprivrednika - Kmečka Zveza.

Ingrid Palman naglasila je kako ovogodišnja manifestacija nije ocjenjivačkog karaktera, a posjetitelji će moći uživati u degustiranju vrhunskih vina u subotu od 12 do 21 sat, a u nedjelju od 11 do 18 sati. Svoja vina prezentirat će ukupno 15 vinara: Fachin Dario, Vina Capo, Cattunar, Zigante, Ravalico, Veralda, Kraljević Marino, Nerino, Boscarol Azienda Agricola, Geržić, Niedda, Masten, Kraljević Danijel, Coronica, Benvenuti i Vina Banko. Prigodna cijena čaše za degustaciju iznosi 30 kuna.

Nedjelja je posvećena i sportu te će se održati 2. kolo Zimske atletske lige koju u Brtonigli organiziraju SD Trickeri iz Pazina. U subotu će se za zabavu pobrinuti bend Side effect od 18 do 21 sat, a nedjelju će uljepšati svojim nastupom New Melody od 14 do 18 sati.
Ponedjeljak je posvećen otvorenim podrumima te će posjetelji moći degustirati Vina Capo, Vina Cattunar, F&F Ravalico, Vina Veralda, Vina Novacco, Vinerino i Vina Reale.

Tijekom sva 4 dana u lokalnim ugostiteljskim objektima možete degustirati poseban meni "4 zemlje - 4 vina - 4 jela". Lokali koji su se uključili u akciju su: Konoba Astarea, Konoba Morgan i Food & Wine Primizia by San Rocco.

Vinarija Belje u koju je hrvatski koncern Agrokor do sada uložio 22 miliona evra planira da postane lider u regionu i da potom krene u osvajanje drugih tržišta.
Vina Belje planira i da se bolje pozicionira na tržištu Srbije i već priprema dva nova proizvoda za srpske potrošače koje će plasirati u 2015. godini - vina "chardonnay" i "merlot" u malim pakovanjima od 0,187 litara.

U Srbiju određene količine izvoze od 2009. godine, ali eksport vina Belje treba da bude značajno veći, rekli su predstavnici te kompanije grupi srpskih novinara prilikom posete Belju i najavljuju da planiraju da povećaju plasman putem ugostiteljskih objekata - hotela, restorana i kafića (HoReCa) i da će fokus biti na Beogradu i Novom Sadu.

To je najveći proizvođač grožđa u Hrvatskoj sa 650 hektara sopstvenih vinograda koji su smešteni na području vinogorja Baranja, unutar vinogradarske regije Podunavlje.

Vinogradi Belja se prostiru u dužini od čak 14 kilometara, a kako bi se postigao najviši nivo kvaliteta grožđe se bere i vozi u novu vinariju smeštenu u srcu vinograda. Vinarija kapaciteta osam miliona litara vina prostire se na više od 10.000 metara kvadratnih i jedna je od najmodernijih u ovom delu Evrope.

Direktor PC Vinski podrumi Goran Miličević izjavio je Tanjugu prilikom obilaska te vinarije da je 80 odsto zasada vinove loze koji su zatečeni 2005. godine kada je Agrokor preuzeo tu vinariju, "restrukturirano".
"Iskrčili smo stare i postavili nove zasade, a u samu vinariju je uloženo oko 22 miliona evra, koja sada poseduje najmoderniju svetsku tehnologiju", naveo je Miličević. U vinogradima je promenjeno čak 2,5 miliona zasada vinove loze.

Miličević je rekao da su Vina Belje pored proizvodnje grožđa i vina, razvila i turizam, pa tako njihov vinski put kroz zasade vinograda dužine 7,5 kilometara, podrum i skladišne kapacitete godišnje obiđe 10.000 turista iz celog sveta.

"Udarni" proizvod te vinarije je "graševina", belo vino izuzetnog kvaliteta, koje je najznačajnija vinska sorta kontinenalne Hrvatske.
Naime, u Hrvatskoj je gotovo svaka treća prodata flaša vina "graševina", te je njeno tržišno učešće veće od 30 odsto.

Rukovodilac PJ podrumarstvo i glavni enolog Marijan Knežević kazao je Tanjugu da se trenutna proizvodnja vina kreće između tri i 3,5 miliona litara, a ciljana proizvodnja, kada svi vinogradi budu u rodu je 4,2 miliona litara, što su očekivanja za berbu 2017.

On je ukazao da Vina Belje proizvode šest sorti vina, naglasak u prodaji je na domicilnom, tržištu Hrvatske, a vinarija izvozi u zemlje u okruženju - Bosnu i Hrvatsku, Srbiju, Mađarsku i zemlje Evropske unije.
"Ove godine krenuli smo i sa već ozbiljnom količinom izvoza u SAD", dodao je Knežević.

Osvrnuvši se na poslednju berbu, Knežević je rekao da je ova godina bila jako zahtevna, ali su uz ciljanu berbu grožđa, ostvareni su jako dobri rezultati po pitanju kvaliteta i količina.
"Pad planirane količine je do pet odsto, ali smo zadovoljni sa berbom i po prinosima i pitanju kvaliteta", istakao je Knežević.

Vinarija ima tradiciju dužu od 300 godina i poseduje stari podrum koji je najveći baranjski gator i zaštićeni spomenik kulture i datira iz 1526. godine kada ga je vojska sultana Sulejmana Veličanstvenog koristila u pripremama za Mohačku bitku.

Podrum je kompletno renoviran 2009. godine, a u njemu odležavaju odabrana vina isključivo u bačvama od slavnoskog hrasta čija je ukupna zapremina veća od 300.000 litara. Tu je smešteno i 20.000 uzoraka arhivskih vina.

Srpskim novinarima je tokom posete toj vinariji receno i da je u planu da na mestu stare vinarije nikne visoko kategorizovan hotel koji će podzemnim tunelom biti povezan sa donjim delom podruma.

Andrinje na Paoči jedan je od glavnih događaja vinskoga turizma u Hercegovini. Svake godine ovaj događaj, kojeg organiziraju Podrumi Andrija u čast osnivača ove vinarije pokojnog Andrije Ćorića, privlači sve više poznatih imena gospodarskog, političkog i estradnog života, a postaje i prepoznatljivi dio projekta vinskih cesta. Ovo je prilika da se kuša mlado vino, da se upoznaju nova lica i da se razviju oblici suradnje.

Tradicija vinarstva u Ćorića

Nema sumnje zašto se Andrinje slavi u Podrumima Andrija. Miro Ćorić se prisjetio uspomene na pokojnog oca, osnivača vinarije te kako je otac uvijek imao običaj napraviti slavlje na blagdan svog zaštitnika svetog Andrije apostola. Tu tradiciju oni nastoje očuvati i danas.
"Prvo što je to tradicija u našoj obitelji. Moj pokojni otac se zvao Andrija, moj sin se zove Andrija. Moj najstariji brat fra Šito, otkad pamti zna da su prijatelji i svećenici dolazili tati na Andrinje, da smo mi kao mali okretali janjce, dimili se, ono ručno i feštalo se. A kako smo mi rasli, zajedno s podrumom, nastavljali smo tradiciju i danas kada se širimo, imamo dosta kupaca, iz čak 16 zemalja i ovo je prilika da počnemo vinsku novu godinu kušajući mlada vina", objašnjava Ćorić.

Andrinje je tako u posljednjem desetljeću postalo tradicionalno okupljanje poslovnih partnera, kupaca i općenito vinoljubaca iz Bosne i Hercegovine, ali i šire. Na zadovoljstvo obitelji Ćorić, ovaj događaj iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja.
"Mi smo ovdje željeli podsjetiti na naša vina, da se predstavimo onima koji nikad nisu bili u našim podrumima, da obiđu, vide gdje vino nastaje, da se upoznamo bolje, da uspostavimo prijateljske kontakte jer vino združuje ljude. Ovdje se dogodilo da braća 35 godina nisu pričali pa su se ovdje pomirli, prijatelji iz rata, jedan drugomu je pomogao, nakon dvadeset godina dođe iz Njemačke, pita za nekoga ovdje i ponovno se pronađu. Vino, dakle, spaja ljude", dodaje Ćorić.

Tradiciju vinogradarstva i vinarstva Ćorići njeguju već cijelo stoljeće. Ne postoje jasni podaci kad je sve počelo, ali Miro Ćorić navodi da je njegov djed Šimun za svoje bogate prijatelje, još u Austro-ugarsko doba, odradio vojni rok.
"Išao je tri godine za sebe pa za jednog imućnog sina tri godine, za drugog tri i onda ga je uhvatio Prvi svjetski rat i 11,5 godina je bio u Austro-ugarskoj vojsci. Kad se vratio, došao je ovdje i ti su mu prijatelji platili u vinogradima. I mi smo već tada postali vinogradarska obitelj", podsjeća Ćorić, navodeći kako je tradiciju odlaska na sajmove i ocjenjivanja prvi u broćanskom kraju baš primjenjivao njihov otac Andrija.

Danas su iz te tradicije nastali podrumi godišnjeg kapaciteta milijun litara, čija su vina poznata na više kontinenata. Svake godine dobiju više priznanja za kvalitetu, a postala su i nezaobilazni dio domaće trpeze.

Teška godina, rezulati iznenađuju

Andrinje je postalo nezaobilazni događaj za vinoljupce i posjetitelje vinske ceste, ali je mjesto i gdje se okupljaju prijatelji vinari i poznavatelji kvalitetne kapljice. To je svakako prigoda da se rezimiraju rezultati ove za vinare iznimno neuobičajene godine.

Glavni enolog Podruma Andrija Josip Martinović zadovoljan je mladim vinom, no ističe da je rezultat neobičan i da su Žilavka i Blatina ove godine sličnije svojim sjevernim rođacima.
"Sada, na prvu ruku, mogu reći da sam zadovoljniji nego što sam očekivao. Godina je bila jako teška počevši prvo u vinogradu, stalna kiša, a onda smo i u vrijeme berbe imali razdoblje tri dana kiše, jedan dan sunca i sve tako. Nasmijao sam se kad nam je jedan vinar iz Istre rekao da je ovo ljeto kiša padala samo dva puta, ali dva puta po pedeset dana. Žilavka i blatina, naše autohtone sorte, nisu navikle na to, međutim, stvari koje se događaju u podrumima, sviju nas pomalo iznenađuju. Razvijaju se neki mirisi koji se nisu razvijali tijekom ranijih godina, vina su sa manje alkohola, međutim, ti mirisi koji dolaze kada su noći hladne, a dani ne toliko vreli, žilavka postaje sličnija sjevernijim vinima, što je, opet s jedne strane, njegova prednost, iako na štetu punoće koju je imala berba 2012. godine", objašnjava Martinović dodajući kako se kombiniranje vina i hrane neće mnogo promijeniti, i dalje će žilavka izvrsno ići uz bijelo meso i ribu, a blatina pogotovo uz začinjenu divljač, ali će ovogodišnja berba ići uz nešto manju količinu začina, sukladno blažoj prirodi vina.

Enolog Tihomir Prusina navodi kako je ovo bila izuzetno loša godina, ali ne zbog činjenice da je berba propala, nego ako se usporedi s vrhunskim berbama proteklih pet godina.
"Bilo je ovakvih berbi i ranije. Male količine grožđa bit će vrhunska kvaliteta vina žilavke i blatine, ali u rukama dobrog enologa, bit će sasvim dovoljno kvalitetnog vina, sa možda nešto pojačanim kiselinama što jeste neuobičajeno za Hercegovinu, ali dobar tehnolog svejedno mora moći proizvesti zdravo vino bez obzira na uvjete."

Prusina navodi kako posljednjih godina nema mjesta strahu jer u posljednjem desetljeću Hercegovina je najviše napredovala u vinskoj oblasti. Uvijek je, kako objašnjava, bilo velikih skokova u vinogradarstvu, što je i za očekivati, ali posljednjih godina dostignut je određeni standard, zbog čega i vinari neprestano ostvaruju bolje rezultate, a mijenja se i kultura ljubavi prema vinu.
"Prije se govorilo, Hercegovci dobri vinogradari, a loši vinari, međutim posljednjih godina su toliko uznapredovala vina u kakvoći, i žilavka i blatina, govorim o autohtonim sortama samo, i to u većini hercegovačih podruma. Što mi je drago, mladi i sposobni ljudi u vinarijama ostvaruju ove rezultat. To su entuzijasti. Oni i moraju voljeti vino, voljeti lozu, voljeti žilavku i blatinu."

Prusina navodi da se također i ukus domaće mladosti okreće prema vinu. Uvijek će, kako navodi, ljudi piti pivo i nema tu ništa loše, ali posljednjih godina sve češće mladi ljudi piju vino.

Zahtjevi vinara

Da bi vinogradarska i vinarska djelatnost dodatno napredovale, treba još mnogo učiniti na zakonskom definiranju oblasti. U Mostaru je stoga održana tribina o proizvodnji vina u 2014. godini, čiji je cilj bio sagledati posljedice iznimno teške vinogradarske sezone i definirati aktivnosti na ublažavanju posljedica.

U radu tribine sudjelovali su predstavnici struke, predstavnici svih razina vlasti i akademske zajednice iz ove oblasti. Prema vlasti su upućeni sljedeći zahtjevi da se osigura jednokratna pomoć u iznosu 500 KM po hektaru za sve proizvođače upisane u Registar poljoprivrednih gospodarstava (RPG); poveća iznos izravnih plaćanja po hektaru za vinograde upisane u RPG u iznosu od 1000 KM po hektaru; uvede model kapitalnih ulaganja za podizanje vinograda na razini 30 posto od investicije; uvede model kapitalnih ulaganja za rekonstrukciju i proširenje postojećih vinarija i uvođenje novih vinarskih tehnika i opreme kao i za podizanje novih vinarija; donese zakon o vinu u BiH i zakon o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda u skladu s uputama EU.

Potrebno je dati i potporu udrugama vinara, klasterima izvoznika u promociji BiH vina na domaćem i izvoznom tržištu kao i potporu vinogradarima i vinarima prilikom uvođenja standarda GlobalGap HACCAP i ISO 9001.

Marko Ivanković iz Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar navodi da je najvažnije uvesti standarde Europske unije, koje su vinari i vinogradari manje-više već uveli zbog zahtjeva izvoza. Zakon o vinu na razini Bosne i Hercegovine je u tom pogledu spreman, ali nije još moguće prognozirati kada će biti usvojen.

"Iskreno se nadam da će on biti usvojen odmah po formiranju Vijeća ministara BiH, iz razloga što smo verziju zakona mi pripremili još 2013. godine, 7. veljače, i u njegovu priremu su bili uključeni svi oni koji nešto rade u vinogradarstvu i vinarstvu, sve ovlaštene institucije, sva ministarstva entitetska i županijska. Prijedlog zakona je pripremljen, sada je stvar procedure kada će biti usvojen", navodi Ivanković, podsjećajući da u javnosti ne vlada takva slika, ali da je ovo tek drugi prijedlog tog zakona, samo što donošenje traje godinama.

Zoran Obren Vukoje, predsjednik Asocijacije vinara i vinogradara Bosne i Hercegovine objašnjava kako je dio zahtjeva jednokratna pomoć jer je ovo jedna od težih godina, a još uvijek nemamo standardiziran mehanizam za sutavnu pomoć vinogradarskoj i vinarskoj oblasti.
"Ovo je bila jedna od najtežih godina u proteklih 30, što se tiče vinogradarstva bar, sastali smo se da bi zajednički zatražili neku pomoć od države, obeštećenja ili poticaj. Loše godine su bile i '79., '84., '95. i 2002., ali ova ih je nadmašila. Bila je skupa i po pitanju zaštite, bilo je potrebno uložiti mnogo više sredstava, samo onaj tko je uložio znatno više nego inače, mogao je izvući neku korist. Konkretno, i naša vinarija je imala 30 posto manji prinos nego uobičajenih godina", objašnjava Vukoje.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović također navodi da imamo mnogo toga za naučiti iz iskustva 2014. godine.
"Ova godina bit će dugo pamćena među vinogradarima i vinarima, kada govorimo o uloženom i aspektu zaštite. U jednoj prosječnoj vinogradarskoj godini imamo razdoblja u vegetaciji kada prag pojave određenih bolesti pređe dozvoljenu granicu i to je obično kraj travnja, provlači se kroz svibanj i obično bude i sami početak lipnja. Ove godine je prag štetnosti počeo u travnju i završio tek sredinom listopada", pojašnjava Jović.

Jović nije želio špekulirati o zadatcima kojim će se morati baviti njegov nasljednik jer je vrijeme formiranja nove vlasti, ali zaključuje da će ova godina svakako biti model za formiranje strategije za godine koje dolaze, upravo zbog svoje karakteristično dugačke sezone tretiranja zaštitnim sredstvima, što je zahtijevalo dodatna financijska izdavanja, a ne postoji sustav pravovremenog odgovora u obliku pomoći sa svih razina vlasti kao što imaju vinogradari u zemljama regije.

Ovogodišnja berba nije bila na razini, no marljiviji vinari uspjeli su proizvesti nešto blaža i aromatičnija vina, sličnija vinima iz sjevernijih krajeva. Vlastima ostaje zadaća da odmah po formiranju pokušaju pronaći model sustavnog praćenja prilika na terenu i žurnog odgovora na loše prilike za poljoprivrednu djelatnost poput ovogodišnjih.

Sjajno, živo, veliko vino za posebne trenutke. Pomalo su škrti na pisanoj riječi bili ocjenjivači Vinskih zvijezda nakon kušanja vina Bodren Icewine 2011. No, tko ih je gledao, vidio je zadovoljstvo, veselje, gušt koji izaziva kapljica tog grožđanog nektara, gustog soka iscijeđenog iz smrznutih bobica.

Pet zvjezdica se podrazumijevalo za to vino, uostalom, ono je i najbolje ocijenjeno od 191 vina koje je bilo uključeno u ovogodišnju akciju.

Bodren je ime vinarije Borisa Drenškog, kralja slatkih vina koji u svojoj vinariji u Humu na Sutli nema dovoljno zidova da objesi sva priznanja koja su njegova vina osvojila. Ponajprije na jednom od najvećih ocjenjivanja vina na svijetu koje u Londonu organizira britanski časopis Decanter. Gotovo da mu se pozlatilo sve što je poslao.

A vina su mu doista posebna i vjerojatno je najzaslužniji što se uz pojam zagorska vina više ne veže rugalica kiseliš. Njegova su vina slatka poput meda, u svakoj je litri nekoliko stotina grama neprovrelog šećera, ali, za razliku od drugih slatkiša, koji znaju biti i pregusti, preslatki, čak i naporni za piti, Bodrenovi su živi, živahni, gotovo radosni u ustima zahvaljujući visokim i ugodnim kiselinama. Ovaj Icewine je od sivog pinota, lijepo ga je pijuckati samog, odlično pristaje uz gusju jetru, pa i uz neke ozbiljnije sireve, ali preporuka je svakako potražiti posebno društvo, neku doista dragu osobu i s njom podijeliti užitak. Ako u tom druženju udvoje ovaj ledeni sivi pinot bude prva stanica, o sljedećima nije pristojno pisati, ali ih je lijepo zamišljati.

Ni o cijeni nije pristojno govoriti. Bočica je malena, poput parfema, a i cijena je slična cijeni ponajboljih parfema. No, samo jednom se živi, a navodno se samo jednom i ljubi... U zdravlje

Proizvodnja vina datira još 4000 godina prije Krista. Tada su u vinu uživale kraljevske obitelji i svećenici. Danas je vino dio svakodnevne prehrane i postalo je dio uravnotežene i zdrave prehrane, dok god se konzumira umjereno.

Vino sadrži sol

Vino obično sadrži malu količinu soli. Mješavinom soli i vode se često špricaju listovi i grožđe. Tada biljka apsorbira sol i nju možemo pronaći u vinu.

Odrasle zdrave osobe ne bi smjene unositi više od 2300 miligrama soli dnevno. Vino sadrži jako malu količinu soli. Jedna čaša vina u prosjeku sadrži oko 5 miligrama soli.

Vino sadrži kalij

Jedna čaša vina sadrži i malu količinu kalija zbog čega se često preporuča osobama s poteškoćama u radu kardiovaskularnog sustava.

U jedno čaši vina možemo pronaći u prosjeku 150 miligrama kalija. Preporučena dnevna doza kalija je 4700 miligrama.

Vino sadrži fosfor

Fosfor je mineral koji čini oko 1% ukupne tjelesne težine. Fosfor igra važnu ulogu u razvoju i rastu kostiju i važan je za proizvodnju energije.

Jedna čaša vina sadrži u prosjeku 30 miligrama fosfora. Preporučena dnevna doza fosfora je 700 miligrama.

Smijete li vitamine uzimati uz crno vino?

Ako uzimate vitamine, najbolje je da ih uzimate s vodom. Alkohol iz crnog vina može otežati apsorpciju nutritivnih tvari.

Alkohol prije svega otežava razgradnju nutritivnih spojeva, zbog čega dolazi do otežane apsorpcije nutritivnih tvari. Alkohol će također otežati prijenos i pohranjivanje nutritivnih tvari, stoga će one, čak i ako se apsorbiraju, biti neadekvatno iskorištene.

Može li bijelo vino sniziti razinu glukoze?

Sve vrste alkohola, uključujući i bijelo vino, odmah nakon konzumacije snižavaju razinu glukoze i takvo djelovanje imaju iduća 24 sata.

Ovo može biti zabrinjavajuće za dijabetičare jer njihova razina glukoze može postati preniska. Kako biste spriječili dramatično padanje razine šećera, vino popijte netom poslije jela.

Koliko šećera i ugljikohidrata sadrži bijelo vino?

Postoje različite vrste bijelog vina pa točan udio ugljikohidrata i šećera ovisi o vrsti vina i načinu same proizvodnje.

U prosjeku, jedna čaša bijelog vina sadrži 3 grama ugljikohidrata. Gotovo polovica toga, odnosno 1.4 grama, dolazi iz šećera.

Može li vino zbilja pospješiti zdravlje srca?

Vino, naročito crno, se često preporuča kao dio uravnotežene i zdrave prehrane zato što vino sadrži antioksidant resveratrol. On pomaže u prevenciji krvnih ugrušaka, može smanjiti razinu lošeg (LDL) kolesterola i spriječiti oštećenja krvnih žila.

No, stručnjaci diljem svijeta ističu kako je potrebno provesti daljnja istraživanja na ovu temu kako bi se otkrilo je li resveratrol taj koji djeluje pozitivno na zdravlje srca i koliko vina je potrebno unijeti da bi se osjetile prednosti.