Vino

Proizvodnja vina u Republici Srpskoj ima budućnost, a usvajanjem nove zakonske regulative koja je u pripremi, domaći vinari biće dodatno zaštićeni.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakli su da je uočen niz nedostataka koji su onemogućavali funkcionisanje i razvoj ovog sektora.

"Na naš prijedlog u pripremi je usvajanje zakona o vinu i zakona o jakim alkoholnim pićima, kao što to nalažu propisi Evropske unije" - kazali su u Ministarstvu.

Vinari podržavaju usvajanje novog zakona i uspostavljanje vinskog i vinogradarskog registra koji će im omogućiti unapređenje proizvodnje i prometa, razvoj kapaciteta, a što je najvažnije, zaštitu geografskih oznaka vina i jakih alkoholnih pića. Jedno od gorućih pitanja je i problem proizvodnje vina od uvezenog grožđa jer se svake godine uveze na stotine tona grožđa koje služi za proizvodnju vina sumnjivog kvaliteta uglavnom u nelegalnim vinarijama.

"Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine aktivno učestvuju na doradi zakona. Mi u vinariji "Vukoje" proizvodimo vino od grožđa iz sopstvenog vinograda. Ne planiramo proširenje kapaciteta po svaku cijenu i orijentisani smo isključivo na kvalitet" - rekao je vlasnik vinarije "Vukoje 1982″ Zoran Obren Vukoje.

Vlasnik "Vinarije Jungić" Željko Jungić ističe da je potrebno zaštititi domaće vinare, ali da je zabrana uvoza grožđa za potrebe proizvodnje vina apsurdna.
"Jedna je šteta ako ne dobijete grožđe iz sopstvenog vinograda, ali je mnogo veća šteta ako ne proizvedete vino od grožđa koje možete da kupite. U tom slučaju možete da zatvorite pogon i otpustite radnike. Drugo je stvar kontrole geografskog porijekla i deklarisanje vina i podržavam da to bude jasno definisano" - rekao je Jungić, koji je naglasio da je šteta uzrokovana lošim vremenskim prilikama ogromna i da je oko 70 odsto roda njegove vinarije propalo.

Zasadi

Vinova loza je zasađena u RS na 413 hektara, a lani je ostvaren prinos od osam tona po hektaru, dok je ukupna proizvodnja iznosila 3.304 tone.

Ovogodišnji rod grožđa drastično je smanjen u odnosu na prethodnu godinu usljed bijele truleži i drugih bolesti, a procijenjeni su gubici do 70 odsto. RS je u prethodnoj godini uvezla 1.771 tonu grožđa. Ovogodišnji uvoz od 1.796 tona pokazuje da vremenske prilike nisu bitno uticale na uvoz.

U Srednjoj školi Ilok od prvog razreda rade u vinogradu, a u trećem proizvode svoje vino. Vinograd ima četiri hektra, rade rizling, traminac, pinot, chardonnay...

Od loznog cijepa do butelje školskog vina - to je slogan kojim se Srednja škola Ilok izdignula u poplavi poljoprivrednih škola na istoku Hrvatske. Na jednom brdašcu praktički se nalaze školska zgrada, sportska dvorana, učenički dom, garaža za četiri traktora, plugove i tanjurače, sušara, hladnjača, dva plastenika i vinarija.

Ravnatelj Ivan Bošnjak voli reći da su svi koji završe tu školu odmah kompetentni za posao za koji su se školovali. Vinograd se prostire na četiri hektara. U cijelosti je natkriven protugradnom mrežom vrijednom 189.000 kuna. Imaju zavidnu kolekciju od 94 sorte i klona u posebnom "klonskom vinogradu". A od posebnih sorti u školskom vinogradu uzgajaju graševinu, rajnski rizling, traminac, pinot bijeli, chardonnay i cabernet sauvignon. Škola je nekad obrađivala 300 hektara zemlje, sadila 250.000 loznih cijepova i 100.000 voćnih sadnica, a danas se zadovoljavaju sa 7000 cijepova i voćnim sadnicama isključivo za vlastite potrebe. Ipak, učenici nerijetko na vinskim natjecanjima osvoje i šampionske titule za vina.

Prije dvije godine na ocjenjivanju vina Podunavlja i Slavonije u Iloku dobili su najbolju ocjenu za rajnski rizling te trijumfirali s polusuhom graševinom na jakom vinskom festivalu Bonavita. Nadmašili su najveće i najuglednije slavonske "vinske igrače".

"Ako mi nećemo pobjeđivati i time ukazivati na znanje naših učenika, onda je sve besmisleno" - hvali se ravnatelj.

Sandra Banožić, glavna enologinja, kaže da učenici praksu od prvog razreda imaju u vinogradu.
"U trećem razredu svaki učenik dobije inox posudu od 70 litara u kojoj uči napraviti svoje prvo vino. Osim toga, zajednički radimo školsko vino, koje je kvalitetom davno premašilo školske gabarite" - kaže Sandra.

U školi se šale da su jedina obrazovna institucija u kojoj je u zraku koncentracija alkohola veća od promila.
"To zadirkivanje je posljedica našeg inzistiranja da u školi učenicima stvorimo mogućnost i da praktično nauče cjelokupni proces proizvodnje" - kaže ravnatelj.

Srednja škola Ilok osnovana je 1899. kao Kraljevska vinogradarsko-voćarska škola. Kralj Aleksandar za svoju ženidbu s princezom Marijom od Rumunjske 8. lipnja 1922. posudio je (i nikad vratio!) konjski četveropreg. Iz tih prapočetaka škole još egzistira golema betonska cisterna u vinskom podrumu. Nekad su proizvodili i prvoklasni vinjak, ali danas im je to zakonom onemogućeno. No imaju se čime hvaliti i bez toga. U njihovu parku raste 180 različitih vrsta drveća i grmova. Imaju najstariji sortni nasad lješnjaka u bivšoj Jugoslaviji. Uzgajaju cvijeće, krizanteme i božićne zvijezde, a kao jedini uzgajivači istočno od Vukovara - sve prodaju. Zasadili su na jednom hektaru krumpire. I to su prodali! Zasadili su i batat, pšenicu, kukuruz i suncokret. I to su prodali. Pravi primjer poduzetnicima.

Društvo Poljičana "Sv. Jure - Priko" u suradnji s Općinom Podstrana na Martinje, po sedmi put organiziralo je Smotru i ocjenjivanje mladih poljičkih vina u restoranu "Amigos", u nazočnošću stotinjak obožavatelja "lijepe kapljice".

"Ova godina nije bila na nekoj zahvalnoj visini, što se tiče samog grožđa, odnosno njegovog uroda, tako da ne možemo biti (pre)zadovoljni, s količinom, pogotovo primjeraka koji su stigli na Smotru", rekao je Petar Rodić, veliki poljički knez i nastavio: "Ove godine je skoro upola manje primjeraka, nego što je bilo prošle godine, ali dio tog vina je ipak zadovoljavajući. Moramo priznati, veliki dio ovdje prikazanog trebao bi ,na popravak'. Znači, dobro je što smo nastavili tu tradiciju ocjenjivanja, da ljudi koji su na ovaj način upozoreni, dobiju ocjenu da vino treba ići na doradu, ili ga se ne smije piti. To je dovoljan razlog da mi kontinuirano nastavljamo sa Smotrom vina, svake godine. Ja se nadam da će ovo biti vrijedna pouka tim vinogradarima-vinarima, kako da se poprave, kako iduće godine ne bi napravili slične greške, jer jednostavno kod same berbe i sortiranja tog vina ne smiju se brati one sorte koje ne zadovoljavaju kvalitet. Ja se nadam da je ovo dovoljna pouka i dobra priča svim tim mladim ljudima, koji ulaze u sadnju vinograda , da će proizvoditi vino po tradiciji naših očeva i djedova, koji su to uspješno radili više stotina godina, i da će zadržati kvalitetu, koju su Poljičani imali stoljećima na svojim obroncima - uz more. Kao što znamo, Poljica imaju idealan prostor za uzgoj vina, a to je južna padina, oli ti Primorska Poljica, gdje bi te sorte plavca i ostalih sorti crljenka i svih ostalih sorti vina, koji se ovdje uzgajaju.
Znači, i ova Smotra je poticaj kako bi se naši mladi ljudi što više zainteresirali pričom da se ponovno vraća proizvodnja kvalitetnih vina na ove poljičke prostore…", rekao je Petar Rodić.

Kažimo i to da su uz ocjenu vina, glavnu riječ imali i naši enolozi (njih pet, na čelu sa dr. Zdunićem), a prve nagrade u kategoriji crnih vina, osvojili su: Luka Marić - Banje, Ivo Marić - Banje i Zdravko Tomasović, dok su prve tri nagrade u kategoriji bijelih vina, ponijeli: Mario Tomić, Željko Karaman i Luka Marić - Banje.

Zajednička inicijativa HGK Županijske komore Osijek i Osječko baranjske županije omogućila je vinarima i proizvođačima rakije nastup i predstavljanje na velikom, iznimno dobro organiziranom sajmu u Poljskoj. Uz predstavljane kvalitetnih i vrhunskih vina i rakija, zamisao je bila da se u neposrednom kontaktu sa potencijalnim kupcima pokuša ostvariti poslovna suradnja i dogovori plasman na veliko poljsko tržište.

Nastup na sajmu u Krakowu "bolno" je postavio stvari na svoje mjesto- naša vina preskupa su za veliko poljsko tržište. Navika pijenja vina u Poljskoj u drugom je planu, jaki alkoholi (votka) neprikosnoveno "drže" prvo mjesto, dok se vino tek "otkriva".

Veliki problem za naše vinare predstavlja činjenica da su police poljskih trgovina doslovno zatrpane vinima iz čitavog svijeta, koja su cijenom znatno jeftinija od naših vina , pa se tako butelja kvalitetnog vina može naći već od 18 kuna. O kvaliteti navedenog vina nije naše da raspravljamo, ali ta činjenica ograničavajući je faktor u svim daljnjim poslovnim razmišljanjima.

Problem slavonskih i baranjskih vinara , kao i ostalih vinara u Hrvatskoj neće se moći riješiti bez aktivnog uključivanja Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, budući da hiperprodukciju vina možemo rješiti samo zajedničkom, dobro osmišljenom akcijom. Iako smo ograničeni raznim zakonima i propisima koje nam je nametnula Europska unija pod "parolom" zaštite tržišnog natjecanja, a u stvari radi zaštite njihove proizvodnje ,još uvijek, iako sve manje, imamo mogućnost da u vlastitoj zemlji ali i na tradicionalno za naše proizvode zainteresiranim tržištima potaknemo pojačanu promidžbu i prodaju naših vina. Isto tako već dugi niz godina provlači se ideja spajanja proizvođača prehrambenih proizvoda i vina sa turističkom industrijom kako onom na moru tako i sve aktivnijom kontinentalnom, no do sada niti jedna vlada nije učinila ništa konkretno po tom pitanju, iako se ta ideja pojavljuje u svakom predizbornom programu. Upravo turizam , tj veliki broj potencijalnih potrošača naših vina nudi mogućnost da se kvalitetnom ponudom ( pod kvalitetnom ponudom smatramo cijenu koja bi se trebala formirati kao rezultat dogovora između proizvođača, ugostitelja i trgovaca na način da se formira kao preporučena cijena za određene vrste vina u određenim objektima uz minimalnu dobit za proizvođača ali i minimalnu maržu za ugostitelje i trgovce) goste upozna ali i pridobije kao stalne potrošače za naša vina. Takav proces nije niti lagan niti kratak, zahtjeva dobru volju , jasna pravila i korektan odnos svih učesnika poslovnog događaja ali to je jedina mogućnost da se izbjegne totalni krah u vinskoj industriji, budući da se konkurenciji australskih, južnoameričkih, južnoafričkih a uskoro i kineskih vina ne možemo suprotstaviti.

I ove je godine bilo veselo na fešti vina u Gašpinoj mlinici, a kako i neće kad je svit po domaću, ka i lani, zabavlja "Brajo bend", a koncesionar "Septima", odnosno dobar dio obitelji Poljak, donija za stolove punu teću fažola, sira, slanih srdela, pršuta i - vina, naravno.

I dok su enolog, mr.sc. Stipe Ivić i sommelier Anđelko Duvančić, kušali vina koja su Solinjani i njihovi gosti donijeli na ocjenu, posjetitelji su se zabavljali uz ćakulu, spizu i lutriju. U bubanj, za šta je u duhu starih vrimena, kojima odiše ova tristotinjak godina stara mlinica, poslužija stari bronzin i velika drvena žlica, brojeve je vješto miša 14-godišnji Marin Poljak, dok je Tanja, simpatična solistica benda, a ujedno i voditeljica večeri, svečano na mikrofon objavljivala izvučene dobitnike, kao uvertiru vinima.

Od većih nagrada, domaća torta otišla je u ruke Mije Milardovića, sudoper devetogodišnjem Tomi, špina Benjaminu Perošu, a i našega je fotoreportera Jakova poslužila srića, dobija je bačvicu, za koju litricu vina.

"Sudoper je tu da se ima di prat suđe kad se pravi i prilije vino, a špina za malo mutit vodu u njega" - našalija se i Tomislav Poljak, voditelj mlinice, a onda je uslijedio tajac, isčekivanje nagrađenih od stručnog žirija.

A, prvaci koji su se okitili zlatnim medaljama su: Ivo Brkljačić za staro crno vino, Željko Drašković za staro rose, Ivica Čerina Ćiro za staro bijelo, Alen Lelas za mlado crno vino, Ante Matulović za mlado rose i Željko Bulj za mlado bijelo vino.

"S obzirom na izrazito lošu vinogradarsku godinu, vina koja su pristigla odlikuje povišen sadržaj ukupnih kiselina, što zapravo i nije loše za bijela vina. Od crnih su se ove godine dobrim pokazale uvezene sorte merlot i cabernet, a ostala su, ajmo kazat, korektna. U kategoriji rosea također je povišen sadržaj ukupnih kiselina, no, uz pravilan nadzor, odležavanjem i redovitom kontrolom osnovnih parametara, vjerujem da će se dobiti kvalitetna vina" - kazao je enolog Ivić uoči dodjeljivanja nagrada, pozvavši vinare koji smatraju da im treba pomoć na savjetovanje u Institut za jadranske kulture.

"Ja san jin ove godine nosija, i evo, vidite, prvo misto!" - u svom je stilu u prilog struke dodao i jedan od nagrađenih Ivica Čerina Ćiro. Potporu manifestaciji dali su Grad i Turistička zajednica Solina, te brojni sponzori.

Nagrađeni

Druga nagrada za staro crno vino pripala je Dragi Bubiću, a treća Mirku Višiću, dok je u kategoriji rose staro vino drugi Marin Uvodić, a treći Živko Grubišić Bajin.

U konkurenciji starih bijelih vina drugo mjesto otišlo je Marku Matkoviću, a treće Marinu Uvodiću. Drugi za crno mlado vino je Stipe Perko, a treći Ivan Radić Ribak.

Za mlado rose vino drugi je Marin Uvodić, a treći Mladen Drašković, dok je kod mladih bijelih vina drugo mjesto osvojio Mirko Višić, a treće Mate Taraš.

Dan otvorenih vrata peljeških podruma samo je jedna od niza aktivnosti koje provode vinari uključeni u Udrugu Pelješki vinski puti i Udrugu Plavac mali-Pelješac.

Brojnim promocijama vina i turizma pokušava se zainteresirati širi krug ljudi da je vino i turizam na jači adut DNŽ-e. Kolektivna je želja zainteresirati širi krug korisnika, uvaženih proizvođača, trgovaca, ugostitelja i potrošača za bogatu vinarsku proizvodnju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a prezentaciju vina izdići na razinu koju prihvaća europski svijet vina. Kako bi se proširila i obogatila vinska ponuda vinari Pelješca po deveti put organiziraju Dane otvorenih vrata peljeških podruma.

U petak 5. prosinca u Trpnju bit će organizirana vinokušnja mladih vina i prikazani film "Dossier zinfandel" u organizaciji Udruge vinara i HGD-a Biranj iz Kaštela Lukšića, nakon čega će se održati takmičenje u kuhanju dalmatinskog brodeta.

U subotu 06.prosinca u Kneževom dvoru u Stonu u 11.sati organiziran je doček uz prezentaciju vina i vinara sa područja općine Ston, nastup KUD-a Poskočica iz Ponikava, HGD Biranj a sve uz pratnju grupe Gusari, nakon čega se kreće u obilazak Peljeških podruma a sve završava u Zadružnom domu u Potomju uz grupu Gusare.

Vinari Pelješca pozivaju Vas da i ove godine dođete u Carstvo vina Pelješca i kušate najbolja hrvatska vina.

Povodom blagdana sv. Martina jučer je u prostorijama Vinarije "Vina Zadro" u Domanovićima upriličena tradicionalna manifestacija kušnja mladih vina.

Ovom prigodom su se mogla kušati vrhunska vina iz bogatog asortimana Vinarije Zadro, kao što su : Blatina, Žilavka, Cabernet Sauvignon, Merlot, Charrdonnay, Rose, te hercegovački pjenušac Domano.

Martinje je privuklo preko 500 gostiju i uzvanika među kojima su bili i načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić sa svojim suradnicima, predstavnici ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, predvođeni ministrom Donkom Jovićem, te brojne osobe iz područja gospodarstva i kulture sa područja općine Čapljina i HNŽ-a.