Vino

Ekipa berača, sastavljena većinom od vijećnica i vijećnika te zaposlenika gradske uprave, potpomognuta i glumačkom ekipom iz Velike Gorice, a u organizaciji i pod stručnim nadzorom članova Udruge vinogradara i vinara "Terra sancti Martini", obrala je u subotu 20. rujna gradski vinograd na Martin bregu.

Premda, kako je istaknuo predsjednik Udruge Ante Bauer, očekivanja od ovogodišnje berbe nisu bila prevelika jer je to bila tek druga berba u mladom vinogradu, a loše vrijeme je znatno smanjilo prinos, ubralo se solidnih dvjestotinjak kilograma grožđa. S druge pak strane, brojno stanje buradi u gradskom podrumu nije se smanjivalo pa je za očekivati da će vina biti u količinama kao i lani, za što će se pobrinuti vrsni gradski podrumari.

Da bi atmosfera među beračima bila što bolja pobrinuli su se članovi tamburaškog sastava "Martinus" koji su cijelu berbu popratili pjesmom i svirkom u samom vinogradu.

Debeli su slojevi oblaka, obilna kiša i prohladno vrijeme dosta poremetili ovogodišnju berbu na poluotoku Pelješcu. No, skoro da i ne postoji ta prepreka koja će stati između vinogradara i njegovih vinograda. Tako je stanje moštova u vinogradima pokazalo da je vrijeme za berbu, a sve kulminiralo 20. rujna kada su mnogi pelješki proizvođači vina odlučili pobrati plodove svoga rada i truda.

Već od sedam sati ujutro mnoge su skupine zašli da vide i uberu ono što je ljeto ostavilo na čokotima. Nažalost, berba je prekinuta zbog nevremena, no uspjelo se ubrati dosta grozdova.
Sam proces proizvodnje vina jest rad s nečim živim. Vino je kao živi organizam koji reagira na trešnju ili vibraciju i ono osjeća svaku rotaciju. Možda se na nepcu to i ne osjeti toliko, ali svakako je važno vino što manje izlagati nepotrebnim 'stresovima' i modernoj tehnologiji. Zbog toga se vraćamo tradiciji jer naše vino uopće nema dodira s modernom tehnologijom osim sa žaruljom", govori u šali voditelj vinarije "Matuško" u Potomju, Boris Violić.

Jedan od novijih proizvoda je i crno vino "Imperator", pitali smo zašto baš imperator i nije li to kakva asocijacija s carem Napoleonom čiji su trupe pohodili ove krajeve:
"Znate, u starome Rimu postojao je senat koji je bio utjecajan, ali zna se tko je bio glavni - imperator. Radi toga smo se odlučili na ovo ime."

Regija Dingač je mjesto gdje je priroda Pelješcu poklonila najslađe grozdove sivoga plavca malog od kojeg čovjek napravi vino koje liječi dušu. Naglasak je na vraćanje tradicionalnom načinu proizvodnje koje s komercijalnog gledišta i nije uopće isplativ, ali za sve pelješke vinare važna je tradicija koja se itekako osjeti na nepcu.

Tradicija znači i strpljivo "tribiti" grozdove, kako kažu pelješani, a u mjestu Golubinica održano je tradicionalno "gaženje" koje su odradile djevojke među kojima je bilo i mnogo Dubrovkinja. Tako zgnječeni grozdovi vinu daju djevojački šarm koji će znati cijeniti svaki budući degustator, a i ugodno je oku vidjeti taj način obrade.

Golubinica je okupila mnoštvo mještana, ali i gostiju na kojima se našao i jedan austrijski vinar.
"Ovo mi je prvi put da vidi ovakav način obrade i boravim ovdje već dva tjedna. Sudjelovao se i u berbi i to je poseban osjećaj. Tijekom boravka sam s ovdašnjim vinarima razmijenio nekoliko ideja i savjeta i jako mi se sviđa ovaj način proizvodnje", govori mladi vinar Ludwig.

Vlažnosti i kiši usprkos, svi oni koji su se našli u mjestu Golubinica imali si što vidjeti, čuti i probati. Oni koji su to sve proživjeli prvi put ostavili su radoznalost, a oni koji su već iskusni sa sobom su pri povratku doma ponijeli komadiće nostalgije koji se, a zna se to dobro, najbolje liječe kvalitetnim vinom.

Najpoznatiji vinari Požeške kotline svoja su vrhunska vina predstavili Vrbovščanima. Požeški vinari bili su glavni gosti na 1. Festivalu vina, meda, sira i domaćeg kruha koji su zajednički organizirali Komunalac d.o.o. , Turistička zajednica i Grad Vrbovsko.

Festival koji se održava u vrbovščanskom Domu kulture svečano je otvorio gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić koji je pozdravio goste i posjetitelje te istaknuo da Vrbovsko do sada nije imalo priliku ugostiti ovako veliki broj vrhunskih vinara na jednom mjestu zahvalivši im se na odazivu te naglasio da je značaj manifestacije u kombinaciji ugostiteljstva i turizma.

Pozdravnom riječju okupljenima se obratila i direktorica TU Vrbovsko Tatjana Kušić koja je kazala da uz vina ovaj Festival ima za cilj i promociju domaćih proizvoda meda, sira i domaćeg kruha koje posjetitelji uz degustaciju mogu i kupiti. Kušić je istaknula da se nada da će i ova nova manifestacija imati svoj uspješan nastavak i idućih godina te postati tradicionalna.

Nakon pozdravnih riječi i plesne točke KUD-a Frankopan iz Severina na Kupi posjetitelji su tako imali priliku degustirati vina poznatih vinara Krauthakera, Mihalja, Mitrovića, HŠ UŠ Požege i Kutjeva d.o.o.. Koordinator te vinske ponude bio je Ante Miličević (vitez vina) koji je posjetitelje proveo i upoznao sa izloženim proizvodima.

Festival vina još uvijek traje pa ako niste svakako ga posjetite jer uz vinsku kapljicu druženje ispunjava i živa glazba grupe Barabe.

Pjesnik je jednom rekao: "Čitav svemir je u čaši vina." Vjerojatno nikada nećemo saznati što je on mislio, budući da pjesnici ne pišu da bismo ih razumjeli.

Ipak, ukoliko pomno pogledamo čašu vina mi možemo vidjeti čitav svemir. U njoj postoje dijelovi fizike: tekućina koja isparava ovisno o vjetru i vremenskim prilikama, odsjaj čaše i privid atoma koji nam omogućava naša mašta. Čaša je destilacija zemljina kamenja, u njoj je sačuvana tajna o dobi svemira i evoluciji zvijezda.

Kakav zanimljiv poredak kemikalija nalazimo u vinu? Kako je on nastao? Postoje fermenti, enzimi, supstrati i finalni proizvodi. U vinu nalazimo veliku generalizaciju; čitav život je fermentacija.

Nitko ne može otkriti kemijsku pozadinu vina bez otkrića uzročnika mnogih bolesti. Kako su samo žive boje vine, one svoje postojanje prikazuju svijesti koja ih nadgleda!

Ako naši mali umovi, iz nekog razloga, podijele tu čašu vina, taj svemir, u dijelove - fiziku, biologiju, geologiju, astronomiju, psihologiju itd. - zapamtite da priroda toga nije svjesna!

Stoga vratimo tu podjelu na početak da ne zaboravimo za što ona služi. Neka nam da finalno zadovoljstvo; popijmo ju i zaboravimo na sve!

U prekrasnom ambijentu restorana Bistro Apetit, ovaj tjedan su predstavljena svijetu već dobro poznata vina i šampanjci vinarije Baron Phillippe de Rothschild

Vina je u Hrvatsku uvezao Žara Malić, direktor Pago Croatia, a riječ je o staroj francuskoj vinariji koja je bila pionir svjetskim vinskim promjenama. Tako je primjerice Baron Phillippe de Rothschild prvi botiljirao vina u podrumu, što je pridonijelo revolucionarnom iskoraku u vinarstvu, te je prvi na bocu odlučio zalijepiti etiketu. Posebnost etiketa vinarije Rothschild je i u tome što su ilustracije za njih radili najbolji svjetski umjetnici poput Salvadora Dalíja, Joana Miróa te Pabla Picassa. Kao još jednu posebnost moram spomenuti i francusko-kalifornijsku suradnju Barona Phillippea de Rothschilda, s njegovim znanjem i legendarnim Robertom Mondavijom koji je investirao u vinograde te su zajedno 1979. godine kreirali jedno od najboljih svjetskih vina Opus One.

Kroz cijelu večer i vinske sljedove, vodio nas je Ivan Jug, sommelier i voditelj restorana Bistro Apetit, koji je u istom restoranu počeo raditi još za vrijeme kada je restoran bio u vlasništvu Cristiana Cabaliera. Novi su vlasnici svoj poslovni smjer restorana jasno pokazali kroz ovako elegantnu i značajnu večer, te dokazali da će pokušati vratiti titulu najboljeg hrvatskog restorana.

Za pripremu i sljubljivanje hrane s odabranim vinima pobrinuli su se poznati hrvatski chef Gregorio Mannucci, ujedno i glavni chef restorana Bistro Apetit, te chef restorana Wine Vault u Rovinju Tom Gretić. Večer je započela sa Champagne Baron De Rothschild Rose, koji je zbog svoje elegancije, nježnog okusa, te izražene voćnosti poslužen kao aperitiv. Nakon njega, uslijedio je nešto moćniji primjerak šampanjca, Champagne Barones De Rothschild Brut, koji se zbog svoje snage, zaokruženosti, voćnosti te prepečenih nota odlično sljubio s millefeuille od škampa, Jakobovih kapica i zelene jabuke, koje su svojom slatkoćom i svježinom izbalansirale snagu posluženog šampanjca.

Vrhunac večeri bila je degustacija dvaju crvenih bordoških vina, Chateau D'Armaihlac 2010 i Chateau Mouton Rothschild 2008, koja su se odlično uklopila s dva glavna mesna slijeda. Oba vina izmamila su uzdahe, međutim, osobno bih voljela probati ista ta vina koja se ističu svojom elegancijom, karakterom te začinskim notama, otvorena za nekoliko godina, obzirom da će odležavanjem još samo dobiti na kvaliteti.

Za desert, umjesto očekivanih slatkih kombinacija, na moju radost, servirana je varijacija sireva i Chemex te espresso kave u izvedbi Nika Orosija, vlasnika Eliscaffea i trostrukog pobjednika natjecanja Croatian Barista Champion 2006., 2007. i 2008. godine. Na prvu, mnogi bi rekli da je to kava kao i svaka druga, međutim, zaljubljenicima u kavu bilo je interesantno čuti da je poslužena kava mješavina 100% arabica ovogodišnjeg ploda, te da je pržena tek nekoliko sati prije večere. Rezultat je kava kremastog tijela, voćnog mirisa te mirisa čokolade i lješnjaka. Zanimljiva je i informacija da se ta kava pije i u vrhunskom danskom restoranu Noma.

Sve u svemu, vrijedilo se potruditi i kušati sve kreacije chefova sljubljene s vrhunskim vinima ove francuske vinarije, koja je sada i nama na dohvat ruke.

Svečanim mimohodom od srednje škole dr. fra Slavka Barbarića do Broćanskoga trga jučer je započelo obiležavanje središnje manifestacije ovogodišnjih 59. Dana berbe grožđa Brotnjo 2014. U mimohodu su kao i dosadašnjih godina sudjelovali članovi brojnih kulturno umjetničkih društava iz Bosne i Hercegovine, susjedne Hrvatske ali i nekih europskih zemalja.

Svečano otvorenje

Nakon kratkog predstavljanja svih skupina, uslijedila je svečanost otvorenja ovogodišnje manifestacije. Najprije je sve nazočne pozdravio domaćin, načelnik općine Čitluk Ivo Jerkić, ovom prilikom kazavši kako je s obzirom na to kako je ovo područje od davnina poljoprivredni kraj, a vinogradarstvo najstarija poljoprivredna grana i ljudi su za nju najviše vezani, tako je i interes za jednu ovakvu manifestaciju uistinu velik.

"Manifestacija ima za cilj druženje, kako gospodarstvenika, poljoprivrednih proizvođača, tako i kulturnih djelatnika a tu su i sportska natjecanja, ali najznačajnije je predstavljanje naših vinogradara i vinara kao i degustacija naših najboljih vina, žilavke i blatine. Može se slobodno kazati kako su ove dvije sorte zaštitini znak ovoga kraja i ovih ljudi. Kako reče jedan književnik, kod nas u brotnju rađa se sa vinom, odrasta sa vinom i umire sa vinom", kazao je između ostaloga načelnik Jerkić, iskoristivši priliku da okupljenim brotnjacima ali i gostima koji su u velikom broju došli sa svih strana, ukratko prezentira projekte realizirane u proteklom periodu, ali i da još jednom čestita brotnjaku Marinu Čiliću na sjajnom rezultatu.

Čast da manifestaciju svečano proglasi otvorenom pripala je predsjedniku HDZ BiH, dr. Draganu Čoviću, koji je istaknuo značaj jedne ovakve manifestacija koja traje već skoro šest desetljeća.

Degustacija vina

"Naša želja je da upravo kroz ove manifestacije se svaki dan možemo ponositi. Grožđe i vino su nešto posebno, i mnogo više od običnog proizvoda kojega nudimo svijetu. Vjerujem kako danas u svijetu nema destinacije gdje ne možete čuti za Hercegovinu, bez obzira govorili mi o Australiji, Novom Zelandu, Aziji ili negom drugom kraju svijeta", naglasio je Čović, čestitajući proizvođačima na uloženom trudu te im poželio mnogo uspjeha u dajnjem radu.

Njegovim govorom ovogodišnja 59. Manifestacija Dani berbe grožđa Brotnjo 2014. Su službeno započeli, a ono što je uslijedilo je nastup brojnih folklornih skupina koje su svojim nastupom željeli predstaviti dio tradicije i narodnih običaja svoga kraja.

Tijekom večeri, posjetitelji su imali priliku kušati vrhunske kapljice brojnih vinara broćanskoga kraja, a da bi se imalo za čime piti, nudila je se i okrijepa u hrani, pa su se tako posluživali hercehovački uštipci, sir, pršut i mnoge druge delicije. Za kraj kažimo kako su u glazbenom dijelu večeri svoj nastup imali i članovi tamburaškog sastava Fijaker.

Mnogi vinogradari u Hercegovini ove godine uopće neće imati berbu grožđa. Urod je na području hercegovačkog vinogorja manji za više od 50 posto. Nepovoljno vrijeme i obilne kiše glavni su krivci za štetu čija će se vrijednost u novcu tek procjenjivati.

"Ne pamtimo lošiju vinogradarsku godinu. Palo je, za naše podneblje, nenormalno puno kiše koja nije jenjavala tijekom svih ljetnih mjeseci. Naši ljudi, nenavikli na ovakve vremenske uvjete se nisu snašli i nisu adekvatno zaštitili lozu od propadanja. Veliki proizvođači su se oslonili na stručne savjete agronoma pa su umjesto uobičajenih 8 puta, vršili polijevanje vinograda 12 puta. Zbog toga su veću štetu pretrpjeli mali seoski proizvođači koji su se oslonili na svoje iskustvo, nego vlasnici velikih posjeda", kazao je Mladen Gašpar, savjetnik za vinogradarstvo u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar.

Ove godine je harala plamenjača, najčešća bolest loze. Poljoprivrednici se nisu uspjeli snaći i zaštititi svoje vinograde. Bolest je napadala list, cvijet, grozd i mladice. Bez obzira radi li se o primarnoj ili sekundarnoj zarazi, zaražene zone lista postaju smeđe nakon čega se tkivo loze počinje sušiti i odumirati. Pjege se prvo pojavljuju na nekoliko mjesta na listu, nakon čega u krajnjoj fazi dolazi do sušenja i otpadanja lista i ploda.

Pomoć poljoprivrednicima

Loza koja je ipak rodila ove godine će imati znatno lošiju kvalitetu uroda. Razina šećera koja u žilavci i blatini zna prelaziti i skalu od 20 gradi ove godine je zbog kiše znatno manja. Vinari će zbog toga morati uložiti više sredstava i dodataka pri pravljenju vina kako bi njegov okus dobio odgovarajuću kakvoću suhoga vina. Iz Agromediteranskog zavoda pozivaju sve male vinare da im se obrate u vezi bilo kakvog stručnog savjeta o zaštiti loze i vina.
"Mi smo tu da pomognemo svima kojima je potrebna pomoć ili savjet za uzgoj bilo kakve vrste, posebno u ovoj godini kada su mnoge poljoprivrednike zatekle mnogobrojne bolesti stabala", kazao je Gašpar.

Najteža godina

Dolaskom naše ekipe na teren, zatekli smo radnike zavoda u berbi grožđa, koji uzgajaju vinograde isključivo radi eksperimenta i analiziranja stanja hercegovačkog vinogorja.
"Trenutačno imamo kolekciju od petnaest sorti i to 10 crnih i 5 bijelih. Zavod je posadio vinograd prije 4 godine i u tome razdoblju aktivno pratimo svaku promjenu ili eventualnu bolest na vinovoj lozi. U skladu s tim savjetujemo vinare kako postupiti", kazao je Gašpar.

Zavod je uz pomoć stručnog nadzora uspio proizvesti tonu autohtonih i svjetskih sorti grožđa, a sve u cilju istraživanja i praćenja uzgoja kvalitetnog grožđa.