Vino

Za Vinariju Soldo može se reći da su "mladi" u poslu no kvaliteta koju nude pokazuje da je tu ipak prisutno i znanje i iskustvo. Vrhunska vina s malom količinom sumpora nude zadovoljstvo pri kušanju njihove plemenite kapljice, a više od deset vrsta vina spravljenih s velikom ljubavlju i modernom tehnologijom oduševljavaju sve koji ih posjete u Majdanskoj 53 u Vetovu. Više o svemu rekao nam je vlasnik vinarije Gojko Soldo.

Koliko dugo postoji Vinarija Soldo?
"Vinarija Soldo postoji od 2011. godine. Uzgajamo graševinu, chardonnay, traminac, mirisni traminac, pinot sivi i manzoni što je jedan talijanski hibrid, križanac između rajnskog rizlinga i bijelog pinota. Najprodavanija nam je graševina. Imamo i crne sorte merlot, zweigelt, crni pinot, popularne farmere kao što je alicante. Proizvodimo 85 bijelog vina, a 15 posto crnog. Sve vino se proizvodi visokom tehnologijom, kontroliranom fermentacijom i temperaturom,imamo modernu pneumatsku prešu, flotiramo moštove i sve radimo po modernim standardima."

Kakve su reakcije vaših kupaca?
Tržište nam je u Požeško slavonskoj županiji, u Zagrebu i po Jadranu. Reakcije su pozitivne, još uvijek nismo toliko poznati, ali tko kuša naše vino - oduševi se. Imamo već stalne kupce koje kupuju vino četiri godine."

Koliko vina proizvedete godišnje?
"Imamo 7 hektara vlastitog vinograda, proizvodimo oko 30 tisuća litara godišnje. Supruga i ja sami održavamo vinograd. Dodatnu radnu snagu trebamo samo za berbu. Imamo visoko kvalitetno vino i vrhunsko vino. To je po broju bodova kada nosimo na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo od 80 pa na više."

Koliko pomaže napredna tehnologija u spravljanju vina?
"Tehnologija pomaže puno. Dobijemo puno na vremenu. Naši preci su imali drugačije preše. Ja prešu programiram, odem u vinograd dovezem novo grožđe, ona sama radi. Mi svoje moštove nakon dva sata prešanja već imamo na fermentaciji, a nekada su ljudi bistrili mošt po dva dana. U startu stavljamo puno manje sumpora što je jako dobro za kvalitetu vina."

Koja je prednost vina s malom količinom sumpora?
"Naša vina dođu sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo s vrlo niskom procijenjenom količinom sumpora. Upravo nedavno je došlo vrhunsko vino chardonay s ukupnim sumporom 73, a po zakonu je dozvoljeno do 200. Prosjek je negdje oko 150 na više. Mi imamo 73 i naša vina mogu odležavati jako dugo, možemo ih čuvati duže, a od naših vina nikada ne boli glava baš zbog te manje količine sumpora."

Planovi za budućnost?
"Planiramo se proširiti na inozemno tržište za što sada postoje neke naznake. U planovima je i izrada kušaonice gdje će svi moći probati kvalitetno vino koje mi nudimo."

"Ovo je najbolje crno vino na svijetu!" – oduševljeno je uskliknuo Leo Gracin kušajući ga iz jedne bačvice Vedrana Kiridžije. Dr. sc. Gracin je itekakav vinski znalac, iskusan enolog i vinar, savjetnik, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, proslavio se i vlastitim babićem iz vinograda u okolici Primoštena. Vedran Kiridžija jedan je od najpoznatijih proizvođača dingača, iz Potomja je gdje mu je i podrum, nadomak slavnog Dingača; već nekoliko godina njegovi su dingači (a i obični plavci) u samom hrvatskom vrhu.

Leo mu je i partner i prijatelj (napravili su i jedan zajednički crnjak – Kontra – mješavinu plavca i babića) a u pet bačvica - barriqueua propisane zapremine 225 litara, od francuskog, američkog i slavonskog hrasta godinu dana je dozrijevalo 1100 litara tog dingača iz berbe 2012. Sada je na daljnjem zrenju u posudi od inoksa.

Što će gospar Vedran s tako dragocjenom kapljicom?

Dozrijevat će sigurno još 1,5 do dvije godine, a hoće li ga potom napuniti u boce kao posebnu, reprezentativnu seriju ili će ga izmiješati s dingačima iz ostalih bačava? Ovaj iznimno drag čovjek ali i podosta škrt u priči samo se nasmijao: A vidjet ćemo hoće li i onda biti najbolji na svijetu…

Aktualan je sada trenutak za priču o vrsnim Vedranovim vinima – na tržište kreću nova godišta: plavac '12 (sa 13,2 % alkohola), Tajano plavac mali '10 (14,2 %) i dingač '10 (15,3 %). Kao i u slavnih francuskih vinara – pravi vinoljupci s nestrpljenjem iščekuju što će konkretno ova nova serija (osim ushita) ponuditi.

Valja podsjetiti da se g. Kiridžija, iako je vinogradarstvo duga obiteljska tradicija, nije nekad time bavio: bio je pomorac, u Americi!

Odlično je zarađivao, ali je i posao bio iznimno naporan. Pa se mora i brodova ostavio potkraj 80-ih prošloga stoljeća i prionuo svojoj lozi – a valja podsjetiti i da vino radi samo od svojih trsova, i u podrumu je sve ručni rad!

Oko 20.000 je u njega panjeva, polovica od toga na Dingaču, ostatak u polju. Loze su stare 30-ak godina; odlično! Prvu je butelju napunio berbom 1995. Sada prosječno dobije do 4000 litara dingača i 6 -7000 plavca. Ključ je tu i za odgonetnuti značenje naziva Tajano plavac: stari je to peliški pojam za vino nastalo miješanjem s više položaja; u ovome slučaju plavca, nešto više od pola s Dingača a ostalo iz polja.

Sjajno vino u koje se zaljubi na prvi pogled, tj. gutljaj. A s dingačem, u modernoj izvedbi nasuprot nekadašnjoj sklonosti tradicionalnijoj, više rustikalnoj varijanti, obogatio je hrvatsko vinarstvo najvišim dometima.

Ovi lijepi dani sokole ga pred skoru berbu: očekuje nešto niži prinos, ali i niže alkohole, baš željene od 14,5 %. I na kraju, a moglo je i na početku: Kiridžijini su crnjaci i medicina, pravi lijek, kao što struka govori.

Čaša (takvog) crnog vina uz obrok krijepi i oporavlja, uvjerio sam se i osobno nakon infarkta početkom ove godine.

Ljetno ocjenjivanje vina Mundus Vini donijelo je fantastične rezultate za Vina Belje i to tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Zlatom su okrunjeni Goldberg merlot 2012, Goldberg frankovka 2012. i vrhunska graševina 2006., a Goldberg graševina 2012. osvojila je srebrnu medalju na ovom prestižnom svjetskom ocjenjivanju.

Mundus Vini najveće je svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV (International Organisationof Vine and Wine) koje seodržavasvake godine u Neustadtu u Njemačkoj. Od ove godine ocjenjivanja se provode 2 puta godišnje kako bi se pokrili svi noviteti vina koji na tržište izlaze tijekom godine, a ocjenjivački sud čine brojni kvalificirani međunarodni ocjenjivači – enolozi, vinski analitičari, trgovci vinom, somelijeri, restorateri i vinski novinari.

Na ovogodišnjem ocjenjivanju Vina Belje su nadmašila veliki uspjeh iz 2012. godine kada su vrhunska graševina Belje i Goldberg graševina osvojile dvije zlatne medalje.

Različitost nagrađenih sorti daje dodatnu vrijednost vinima Belje i potvrđuje značaj specifičnosti baranjskog terroira i posebne brige iskusnih vinogradara i vinara o svakoj sorti beljskih vina.

Poseban karakter Goldberg merlota i Goldberg frankovke dolazi od izabranih prosušenih bobica od njegovanih u bačvama od slavonskog hrasta u tišini stoljetnog podruma. Vrhunska graševina i Goldberg graševina zlatne selekcije iznimna su vina najvažnije hrvatske vinske sorte za čiju se domovinu smatra upravo hrvatsko Podunavlje.

U jednoj od najgorih vinogradarskih godina, počela je i jedna od najneizvjesnijih berbi grožđa, povezana s bolestima koje su napale vinovu lozu zbog rekordno obilnih oborina. Dosta je vinograda bilo poplavljeno, vinova loza zahvaćena je peronosporom, crnom pjegavosti i pepelnicom, ima puno truleži grožđa. Tamo gdje su okolnosti bile takve da se nije moglo ući u vinograd zbog oborina pa se kasnilo sa zaštitom, infekcije peronospore i crne pjegavosti sve su uništile, a ima i vinograda gdje štete nisu toliko velike. Još su teže pogođene bijele sorte grožđa koje su osjetljivije od crnih i na njima je prisutna trulež koja je nekima uništila čitav urod.

Urod je prepolovljen

U takvoj situaciji, mnoge ovih dana zanima kolika je cijena grožđa u otkupu i kakva je njegova kvaliteta, odnosno koliki su sladori s obzirom na pomanjkanje sunčanih dana u ovoj godini.
"Upravo sam u berbi u Nadinu i mogu reći da ova godina nije baš bajna za vinogradarstvo, osim sorti merlota i caberneta koje su nešto bolje, ali ove druge sorte, syrah i grenache, te još starije sorte, potpuno su podbacile. A o bijelom grožđu da i ne govorimo. S njim je manje-više svuda ista priča, maraština, debit... evo ja sam sad upravo u vinogradu debita gdje je stanje vrlo loše. Sladori su na merlotu 19,5 do 20, nisu loši, a cabernet je oko 17 gradi, ne više. Ostale sorte su oko 16, čak i manje, što je već u fazi propadanja. Urod je prepolovljen. Ja nešto sramežljivo prodajem, ali neke sam kupce u Bibinjama i na otocima već otkazao jer imam carignan koji je isto propao iako je bio u istim tretmanima kao ostale sorte, ali nije izdržao kao merlot i cabernet. Istoga dana tretirano, isto sve, ali nije išlo. Tako da je razlika i od sorte do sorte, a ne samo o vremenu i količinama tretiranja zaštitnim sredstvima. Valjda su ovo bili mladi panji pa su bili u boljoj kondiciji, dok su stariji valjda već na izmaku" – kaže Slavko Vrsaljko, nadinski vinogradar.

I cijene su, kaže, različite.
"Trenutno se kreću oko osam kuna za kilogram za merlot ili cabernet, a za ostalo ne znam. I Vinarija Benkovac počinje s otkupom, tako da ne znam kako će se cijene formirati za ostale sorte" – kazao je Vrsaljko.

Voditelj Vinarije Benkovac Božo Škara potvrdio je da sutra kreću s otkupom grožđa od kooperanata, ali nam nije otkrio cijenu.
"One će se, kao i do sada, obračunavati po jedinici sladora i kilogramu, ali koliko će iznositi, to je poslovna tajna i mi u Benkovcu ne možemo kazati kolika će biti, to morate pitati našu upravu Badela 1862. Mogu potvrditi da je urod u našim vinogradima bio dobar i da smo uspjeli lozu obraniti od bolesti. Odlični su rezultati i u vinogradima na imanju Korlat, s kojega dolaze naša vrhunska vina. Za berbu smo angažirali berače kao i prošlih godina i za sada se taj posao obavlja bez problema" – istaknuo je Škara.

'Bijelo je kritično'

Živo je bilo i na Veletržnici u Zadru gdje je pojačan promet bijelog i crnog grožđa, a za sada formirana cijena iznosi šest kuna za kilogram.
"Veliko je pitanje koliki je slador za tu cijenu, jer ako je ispod 17 gradi, što će vam to. Morate onda dosuti puno cukra u mošt, a onda to nije to, bolje onda i ne praviti vino. Ja ne znam hoću li kupiti grožđa ili ne, pogotovo zbog toga što sam uvijek radio bijelo vino, a ove je godine bijelo grožđe posebno kritično" – kazao nam je Ante iz Sukošana.

Kad se govori o šećeru, za njim je zavladala prava jagma jer će ove godine očito biti više "pojačavanja" nego do sada. Traži se šećer koji se prodaje "na akciji" u trgovačkim centrima, a cijene se kreću od četiri do šest kuna za kilogram, kako gdje. Neke su trgovine čak ograničile količine na stotinu kilograma po jednoj kupnji, što dovoljno govori o tome kolika je potražnja za šećerom.

Ili, kako bi rekla stara poslovica, vino se čak i od grožđa može napraviti. Možda je i moglo prijašnjih godina, ali ove jeseni, prerada će, prema svemu sudeći, biti vrlo neizvjesna jer kvaliteta grožđa ne obećava dobru sezonu.

Eh, ja ću pravit kvasinu...

Razmišljam da ove godine od onog grožđa što uberem, a toga neće biti puno jer su bolesti uništile dvije trećine uroda, napravim – kvasinu. Dobra se vinska kvasina uvijek traži i cijeni i više od deset kuna za litru, a nije je uopće lako dobro napraviti. Premda se obično misli da će dobiti kvasinu onaj tko ne zna napraviti vino, to nije točno, jer je postupak za kvasinu jednako složen kao i za vino – rekao nam je jedan zadarski vinogradar koji je ipak želio ostati anoniman. Možda zbog kvasine..

Iako u Hrvatskim okvirima nije među vodećima, Vinarija Zdolc iz Pregrade svakako je jedan od značajnijih vinskih brendova sjeverozapadne Hrvatske.

Kako pojašnjava Robert Zdolc, vlasnik OPG-a Zdolc u sklopu kojeg djeluje i vinarija, njegova obitelj njeguje stoljetnu tradiciju proizvodnje grožđa i vina na ovim prostorima.
"Prije svega zahvaljujući toj tradiciji ali i entuzijazmu i ljubavi u ovoj vrsti proizvodnje, postigli smo današnji uspjeh. Zagorje ima dugu povijest u proizvodnji vina, međutim, nije se moglo pohvaliti odgovrajućom kvalitetom. Međutim, u posljenjih 5 do 7 godina napravljen je veliki zaokret, prije svega zahvaljujući educiranosti vinara i usvajanju novih tehnologija. Uz iskustvo, primjenu nove tehnologije, potrebno je ugraditi veliki dio sebe, entuzijazam i strast. To je i naš ključ uspjeha", objašnjava Zdolc.

Dodaje da, uzimajući u obzir vrlo pogodne klimatske uvjete, te trend pijenja svježih lepršavih vina, smatra da vina u Zagorju imaju svijetlu prespektivu.
"Krapinsko zagorska županija je prema vinogrdarskom registru, 2. županija u Hrvatskoj po količini zasađenih vinograda. Zvuči nestvarno, ali istinito. Međutim, veliki je problem 'razbijenost' parcela, puno malih proizvođača koji se teško probijaju na današnjem tržištu vina koja je zbog recesije ionako zasićeno. Udruživanje vinara i brendiranje te okrupnjavanje zemljišta, jedni su od osnovnih zadaća na županijskoj i lokalnoj razini", kaže vinar iz Pregrade.

Danas OPG Zdolc u ponudi ima kvalitetna i vrhunska vina, degustacije vina za grupe posjetitelja u kušaonici vina uz razgledavanje podruma, vinograda i prekrasnih obližnjih brežuljaka.
"Vinski turizam bilježi rast i odlično nadopunjuje turističku ponudu Zagorja - vjerski turizam, toplice, muzeji i dvorci. Mi smo mali iproizvođač, fokusirani na vrhunska vina, i tu je teško govoriti i očekivati velike količine. Trenutno proizvodimo oko 7000 boca godišnje", navodi Zdolc.

Njegov sortiman obuhvaća Sauvignon Blanc, Pinot sivi, cuvee Zdolc, a posebice je ponosan na svoju graševinu koja je upravo osvojila zlatnu medalju u kategoriji polusuhih vina na Sajmu vina u Mariboru. U narednom razdoblju planira značajna ulaganja u proširenje vinskog podurma te nove nasade. Za sada još nema razrađenu financijsku konstrukciju, no računa i na novac iz EU fondova.

U vinogradima Poljoprivredne zadruge "Vrbnik" na otoku Krku počela je berba grožđa sorte žlahtina bijela u kojoj se ove godine očekuje ukupni urod od oko 850 tona grožđa. Enolog Poljoprivredne zadruge "Vrbnik" Marinko Vladić kaže da sa sa ukupno 85 hektara zadružnih vinograda očekuje urod na razini prošle godine i proizvodnja od ukupno oko 600.000 litara vrbničke žlahtine.

Berba je ove godine počela nešto ranije, no ona se u pravilu ne veže uz kalendar, nego ovisi o tehnološkoj zrelosti, koja je sada dostignuta, rekao je Vladić dodavši da vinova loza dobro reagira na klimatske promjene te da veće količine kiše ipak nisu uzrokovale znatniju štetu u vinogradima na Vrbničkom polju.

Pojasnio je da će sadržaj šećera u plodovima biti niži, kao i alkoholi, ali da vrbnička žlahtina nije visokoalkoholna i da te promjene neće bitno utjecati na njenu kvalitetu, naglasivši da u zadruzi imaju dovoljno znanja i iskustva da amortiziraju sve nastale razlike.
"Bit će nešto više šteta od truleži i biljnih bolesti, nekoliko postotaka, ali moramo biti zadovoljni", rekao je.

Po riječima Vladića, berba, u kojoj je angažirano oko 100 ljudi, trebala bi biti gotova u roku od sedam dana.

"Očekujemo da ćemo u roku od sedam dana ubrati svo grožđe, preraditi ga i krenuti u proizvodnju vina", kazao je dodavši da vjeruje da će i fermentacija biti dobro odrađena, da je grožđe hladno i da se mošt neće morati hladiti.

"Općenito, urod je dobar, dan je sunčan, berba je započela", naglašava Vladić ističući da je vrbničko područje, što se tiče vinove loze, a u odnosu na druge hrvatske krajeve, pogotovu one koje je poharala poledica, dobro prošlo.

Poljoprivredna zadruga "Vrbnik" ima oko 120 članova, vinogradara s manjim posjedima, ali ima ukupno najviše vinograda i najveću proizvodnju na tom području pa se, kako je potvrdio Vladić, očekuje da će nakon te zadruge u berbu krenuti i ostali vinogradari.

"Iznimna nam je čast i zadovoljstvo pozvati Vas da budete naši dragi gosti i dio našeg društva, te nam se u subotu 20. rujna 2014. godine u Golubinici (na poluotoku Pelješcu) pridružite u berbi i preradi grožđa", pišu iz Općine Orebić, HTP Orebić i Udruge "Krek" iz Orebića.

Od 10 do 13 sati organizirana je berba u vinogradima Dingača i Postupa, u 14 prerada u Golubinici - ručno odvajanje bobica, u 17 sati je gaženje bobica, a od 19 sati slijedi odmor i zajedničko druženje uz klapu Kumpanji.

Pelješac je sinonim za dobro vino – asocijacija na Dingač i Postup, zaštićene zemljopisne položaje na kojima caruje plavac mali, ali i sva druga blaga prirode koja vrijedne ruke pretoče u prošek, likere, rakije i djevičansko maslinovo ulje. Pelješac je sinonim i za najkvalitetnije školjke (kamenice i mušule/dagnje) iz Malostonskog zaljeva i raznoliko bogatstvo ribe koje Vas uz vino vodi u neponovljivi eno-gastro svijet, a prirodne ljepote prekrasne plaže, skrovite uvale, čisto more, nedirnuta priroda i miris ljekovitog bilja odvode Vas u prostor kakav se danas rijetko nalazi. Padine vinograda pružaju jedinstvene vizure.
Kultura i civilizacija odavno stanuju na Pelješcu. Život ovdje seže još u vrijeme kamenog doba i antike. Ovaj važni kutak Mediterana živio je kroz stoljeća pod utjecajem brojnih kultura koje su ostavile svoj trag. Upravo kroz ideju o spajanju prijateljstva, vrijednog rada, Bogom dane prirode i bogate tradicije započela je priča o Imperatoru.

Priča počinje u kasno ljeto 2011. godine, kada je grupa mladih peljeških vinogradara i vinara odlučila ujediniti snage i pretočiti ih u vino od grožđa s najboljih položaja Dingača i Postupa. Svatko od desetorice odabranih izdvojio je po dvije kašete svojeg najboljeg grožđa, koje su zatim ručno i na tradicionalan način preradili. Ulog se višestruko isplatio te su kao rezultat dobili vino iznimne kvalitete i kakvoće. Već četvrtu godinu održava se, sada već tradicionalna berba i prerada grožđa za vino znakovito nazvano "Imperator". Imperator se puni u magnum butelje i njegovi ga proizvođači od milja zovu društveno vino - Vino od društva za društvo