Vino

Iako je urod u vinogorju Komarna nešto lošiji zbog poznatih vremenskih (ne) prilika, kvaliteta plavca maloga iznimno je dobra. Kako plavcu uvijek fali kiseline, za razliku od bijelih sorti grožđa, ovakvo vrijeme na osunčanim padinama Komarne za njega i nije tako loše. Sve to jamči da će se proizvoditi kvalitetno vino - kazao je vinar Davor Martinović, čije je vino "Terra Madre 2011." pokupilo nagrade i priznanja na festivalima vina, vinarstva i vinogradarstva diljem Hrvatske.

Vjetar u leđa

Dok u drugim krajevima Dalmacije vinogradi propadaju, na predjelu Komarna niče novo vinogorje i stvara se novi investicijski zamah, grade se vinarija, podrum i kušaonica vina.
"S podizanjem novih vinograda na području Komarne krenuli smo 2008., bilo je teško, da bismo već 2009. zasadili 50 tisuća trsova plavca malog, koji je došao na berbu negdje 2011. godine. Komarna je nova vinska regija, iznimno zanimljiva zbog proizvodnje ekoloških vina" - pojasnio je vinar Davor Martinović.

Vino plavac mali "Terra Madre 2011"., vinogorja Komarna, osvajač je festivala vina "Dubrovnik FestiWine Trophy 2014.", što je potvrda da se vinogorje na padinama Komarne etabliralo kao vrhunska vinska regija uz bok Dingaču na Pelješcu.

A vinogradi ne idu bez podruma i kušaonice vina, koja će se graditi u Komarnoj. Za to je trebalo puno vremena, živaca i strpljenja - reći će Martinović.

Već je dobivena lokacijska dozvola, uskoro slijedi građevinska, a novac za izgradnju objekata tražit će se u strukturnim fondovima Europske unije, koja traži "čiste papire".

Martinović nam je otkrio da već postoje strani investitori, koji bi zajednički ulagali u ovaj projekt, što će nedvojbeno biti vjetar u leđa razvoju vinarstva i vinogradarstva na padinama Komarne, gdje se sade plavac mali, syrah, cabernet, chardonnay.

Ovo vinogorje u punoj rodnosti trebalo bi proizvoditi oko 150 tisuća boca vinskog brenda "Terra madre".

Da je rujan mjesec kada u ovom dijelu svijeta ožive vinogradi i konobe, jer je vrijeme od jematve, znaju i đaci u školama, no u našoj blizini postoje i đaci koji o jematvi i proizvodnji vina znaju, osim teorije i sve praktične stvari, a to su učenici srednje škole Braća Radić u Kaštel Štafiliću.

Posjetili smo ih ovih dana i kratko zavirili u njihov vinski podrum, gdje zajedno sa svojim profesorom Živkom Skračićem prolaze faze proizvodnje vina. Iako je vinogradarska godina označena kao loša, u školi su uspjeli nabaviti kvalitetno grožđe te se nadaju i kvalitetnom vinu.
"Za naše potrebe nabavili smo grožđe iz kaštelanskih vinograda i uhvatili se posla u ovom našem podrumu. Grožđe je prošlo kroz muljaču, kako bi odvojili peteljke od zrna, što je važno za aromu vina. Sada nam slijedi stavljanje u preše. Potom ćemo dodavati kvasce, šećere i što treba, no koliko i što, to je naša tajna o kojoj ne govorimo u javnosti" – s osmijehom nam je ispričao jedan od sudionika procesa proizvodnje, Bože Veljača, učenik trećeg razreda voćarsko-vinarskog-vinogradarskog usmjerenja.

Proizvodnjom vina u poljoprivrednoj školi Braća Radić bave se duži niz godina, čime na praktičan i konkretan način upoznaju učenike s ovom djelatnošću.

Profesor Živko Skračić tako je do sada u podrumu radio vino s brojnim generacijama učenika i učenica, pa nam je s ponosom kazao kako je jedna od bivših učenica ove škole, inače studentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Mara Miošić, upravo sada na specijalizaciji u Kaliforniji, gdje se, u sklopu zaklade Miljenko Grgić, dodatno usavršava na području proizvodnje zinfandela, odnosno crljenka kaštelanskog.

Kao i u godinama ranije, iz školskog podruma uskoro će izaći oko 500 litara vina, koje će se spremiti u boce te tijekom godine podijeliti kao suvenir prijateljima i suradnicima.

Pupitres (u prijevodu s francuskog - izraz za konstruirane stalke za šampanjce u čije se otvore, pod kutom od 30 stupnjeva, postavljaju grla boce kako bi se u njih spustio talog) je posvećen razvoju održive kulture vina. Riječ je o inspirativnom boutiqueu vinske kulture, koji svojim klijentima i korisnicima pruža usluge koncentrirane na vino, vinarstvo, različitu paletu usluga vezanu uz vino, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, strateški razvoj i obrazovanje. Tako ćete u Pupitresu moći zatražiti vinske konzultantske usluge, kao i usluge stručnih treninga, kontinuiranog savjetovanja i praćenja uspješnosti u poslovanju te održavanje reputacije na tržištu, savjetovanja u uspostavljanju vinskog bara, pripreme vinske karte, obuku osoblja i voditelja vinskog bara, te druge savjetodavne i obrazovne programe prilagođene potrebama prvenstveno poslovnih klijenata.

Osim ponude za poslovne klijente, Pupitres će nuditi i niz ekskluzivnih usluga, koje su posebno osmišljene kako bi se provodile u okružju doma privatnih klijenata. Riječ je o uslugama kućne vinske škole i wine & cheese partyja, kao i usluga "sommelier u vašem domu", koja iskustvo večere u ekskluzivnom restoranu donosi unutar vaša četiri zida.

Posebno su interesantni obrazovni programi za građanstvo čiji je cilj širenje održive vinske kulture i razvijanje kroz Vinske škole Jelene Šimić Valentić. Prva takva škola održala se prije nekoliko dana u zagrebačkom Velvetu i naišla na odličan odaziv. Jelena Šimić Valentić kroz program Vinske škole prenosi znanje o vinu i želi podijeliti kulturu vina s entuzijastima i znatiželjnicima koji su voljni uložiti vrijeme i trud kako bi produbili vlastito razumijevanje i uživanje u vinu. Temeljni program osmišljen je kao zaokružena cjelina osnovne edukacije podijeljene u tri tematska druženja na kojima sudjeluje dvadesetak polaznika.

Vinska škola kroz enološko putovanje otvara vrata u svijet vina, vinogradarstva i vinove loze kroz upoznavanje popularnih vinskih sorti, njihovih mirisa i okusa, stilova vina, pravilnog rukovanja s bocom, otvaranje, dekantiranje i skladištenje vina te degustaciju i vinsku analizu. Bitan dio vinske kulture zacijelo je i upoznavanje vinskog bontona i vinskog rječnika, metode degustacije vina, vježbanje i prepoznavanje vinskih aroma. Nakon stečenih osnovnih znanja i vještina, škola pruža i izazove profesionalne organoleptičke analize putem radionice, te savjete kako sljubiti hranu i vino te odabrati pravo vino za svaku prigodu.

Obraše se vinogradi i u Sremu. Malo po suncu, malo po kiši, tek čokoti su prazni. U Irigu je, tim povodom, održana velika, lepa smotra, 22. po redu "Pudarski dani".

U vinariji Save Jojića, poznatijoj kao "Mačkov podrum", takođe u Irigu, okupili su se prijatelji, poznanici, vinari i vinogradari da obeleže kraj berbe. Ponos ove vinarije je "Portugizer mlado vino", dobijeno od sorte "plavi portugizer", koja je nekada bila česta u vinogradima Fruške gore.

Mirišu Srem i Fruška gora ove jeseni na mlado vino, ali je Sava Jojić gostima predstavio i nešto posve novo, vino "Frajla". I, ništa tu ne bi bilo neobično da vino nije posvetio svojoj supruzi Đurđici.

Neko bi rekao: pa, i to nije neobično. E, u ovom slučaju jeste, jer priča o Savi i Đurđici podseća kao da je istrgnuta iz požutelih spomenara.

Ovako je počeo priču Sava Jojić:
"Kao mlada, Đurđica se zagledala u bećara po imenu Sava "Mačak", dakle u mene. Nosio sam šešir ukoso i peštanske brkove, voleo sam rujno vino, a i bricu sam neretko vadio iz džepa. Đurđicini roditelji su branili našu ljubav, a kako je svaka mladost, pa i naša, po običaju ludost, ona je jedne letnje večeri spakovala u zavežljaj ono najnužnije i odbegla od kuće."

Nakrivio je Sava Jojić ponovo šešir, pa je nastavio sa kazivanjem:
"Dugo je u roditeljskom srcu tinjala srdžba, sve dok se jednom sa ćerkom nisu sreli baš u vinogradu. Majka ju je pozvala da pomogne u kopanju vinograda, što je bio znak pomirenja. Mi, danas, u slavu ljubavi, romantične i roditeljske, nudimo vino napravljeno od "Portugizera", i to baš iz ovog vinograda u kojem su se Đurđica i njeni roditelji sreli i pomirili."

Lagano, pitko vino, nežne ružičaste boje, cvetnog mirisa, idealno se uklapa uz dobru hranu, dobru muziku i, naravno, uz dobro društvo.

Ima u "Mačkovom podrumu" i drugih vina. Na suncem obasjanim južnim padinama Fruške gore, na nadmorskoj visini od 280 do 320 metara, uspeva prvoklasno grožđe od kojeg vinari, poput Save Jojića, prave vrhunsko vino.

Uz nekoliko tradicionalnih manifestacija (Vinkovo, Martinje) koje svake godine obilježava Udruga voćara i vinogradara "Sv. Vinko" iz Starog Petrovog Sela, ona možda i najzanimljivija, a kojom se želi vratiti stara tradicija, jest obilježavanje početka berbe grožđa u Starcima.

Vinogradarska godina je dosta teška, mnogi bi bili zadovoljni i s prepolovljenim urodom, a dosta proizvođača ove cijenjene kapljice u Hrvata, govore kako su urodi smanjeni za čak i više od 90%. No, svaki pravi vinogradar bit će sretan na svaki mililitar svojeg vina, jer je upravo u svaki od njih uložio maksimalni trud, posvetio dosta vremena i ljubavi, pa tako u Starcima na ovogodišnjoj manifestaciji s kojom se obilježio početak berbe grožđa nije nedostajalo veselja, pjesme, plesa i naravno dobrog vina.

Dubiel, Plavac, Turkalj, Majer i ostali ljubitelji i proizvođači vina staropetrovoselskog i šireg kraja bili su proteklog vikenda na jednom mjestu, u malom živopisnom mjestu Starci iznad Staro Petrovog Sela, mjestu na kojem se nalazi neki od najboljih vinograda u ovom dijelu Brodsko-posavske županije, ali možemo reći svakako i Slavonije.

Vječne su dileme čija su vina bolja, dalmatinska ili slavonska, svatko voli svoje mnogi će reći, ali graševinu kakvu proizvode Slavonci nemaju, usudili bi se reći, čak ni poznati svjetski proizvođači vina. Stoga, napravit ćemo kompromis, Slavonija ima najbolje bijelo vino, a Dalmatinci crno (za rakiju nemamo kompromis).

Svakako, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tržište vina je još više otvoreno, ali i veća je konkurencija. Naravno, vinogradari, članovi Udruge "Sv. Vinko" iz Starog Petrovog Sela, još nemaju tolike količine vina za izvoz, pa su svi zadovoljni i opskrbom lokalnih restorana i kafića, a neki se mogu pohvaliti i s vlastitim kušaonicama i prodajnim mjestima.

Članovi KUD-a Godinjak, tamburaški sastav "Zlatne žice", gaženje grožđa na onaj starinski tradicionalni način, pucnjevi iz topova, bogata ponuda vina i jela po pristupačnim cijenama, izbor vinske kraljice (ove godine to je Nikolina Prša iz Godinjaka), sve to je obilježilo ovogodišnju manifestaciju. Netom prije početka tmurne oblake iznad Staraca razbilo je sunce, što je dalo poseban ugođaj i prekrasan pogled na bogate vinograde i voćnjake toga kraja. Zaista, kada budete svjedoci takvih prizora, sretni ste što živite u Slavoniji koja je zaista bogata takvim područjima. Šteta što to više ne iskorištavamo u turističke svrhe, ali polako i takvu vrsta "zanimacije" počeli su raditi pojedini vinogradari. Nadamo se da će ovakvih sličnih manifestacija biti više, pa će se i kvaliteta našeg vina moći prepoznati, struka je prepoznala, na red su došli konzumenti.

Možemo još samo zaželjeti našim vinogradarima sljedeću godinu bolju nego ovu, ali prije svega moramo se moliti Majci prirodi, možda nam se i smiluje.

Na ovogodišnjem velikom svetskom takmičenju vina "AWC Vienna 2014" koje se već tradicionalno održava u Beču crvena vina Vinarija Zvonko Bogdan su još jednom potvrdila svoj kvalitet i jasno pokazala svoj integritet, doslednost i nivo koji odgovara svetskim trendovima.

Najsjajnijom zlatnom medaljom nagrađeno je vino Život teče iz berbe 2012 dok je srebrnu medalju osvojilo vino Cuvee No.1.

Sva nagrađena vina se nalaze na našem tržištu i široko su dostupna svom ljubiteljima i poštovaocima vina Vinarije Zvonko Bogdan.

"Lošije nije moglo. Ljudi idu u berbu kako bi spasili što se spasiti dade, al nema tu sriće - ništa od dobrog vina ove godine. Od ovako rane berbe bit će više štete nego koristi" - govori mr. sc. Marijo Tomić iz drniške Poljoprivredno-savjetodavne službe opisujući trenutačno stanje u vinogradima koji su ove godine, kao malo kada, poharani tučom, bolestima, poplavama…

Vrijeme za berbu još nije jer su kiseline u grožđu jako visoke, a šećer nizak. Kiseline kod bijelih sorti iznose 12-13, a kod crnih od 8, 5 do preko 9. Šećera je malo, najviše do 15 "gradi".

Nestabilno vrijeme sa mjestimičnim obilnim oborinama natjeralo je dio vinogradara na ranu berbu, dok će drugi sačekati kraj tjedna koji je pred nama.

Govoreći kako je stanje u vinogradima loše Tomić nije mislio samo na stanje u vinogradima drniškog kraja, već gotovo cijele županije, Dalmacije, a i šire. Vinogradarska godina je po svemu bila vrlo posebna i najbolje bi ju bilo zaboraviti ili, da je moguće-preskočiti, domeće Tomić navodeći bolesti koje su se od početka godine naslanjale jedna na drugu i uništavale vinovu lozu, a posljedice će se na pojedinim dijelovima u zemlji osjetiti ne samo ove, već i naredne godine.
"Iz vrlo blage zime ušli smo u kišno proljeće, onda u još kišnije ljeto, a najveće oborine pogodile su nas u rujnu, dakle neposredno pred berbu. Oborine su bile takve da ih ni najstariji ljudi ne pamte. Zbog obilnih kiša danima se nije moglo ući u vinograde i ponovo prskati lozu kako bi je zaštitili od bolesti. Zaboravio sam spomenuti tuču koja je desetkovala vinograde na širem području Drniša. Ove su godine, inače vladali iznimno povoljni uvjeti za nastanak bolesti, od pepelnice, sive plijesni, plamenjače…Mnogi nisu znali, ili nisu htjeli, spašavati vinovu lozu zaštitnim sredstvima. Iako smo, kao struka, stalno na terenu i održavamo brojne tribine na kojima gostuju uvaženi stručnjaci, ni to nije puno pomoglo jer je odaziv vrlo slab. O osiguranju vinograda od elementarnih nepogoda da i ne govorim. Na drniškom području osigurano je - 0 vinogradara", otvoreno će Tomić.

Vinogradi ne samo na drniškom, već i na području cijele Dalmacije, odnosno Hrvatske, danas izgledaju kao da ih je poharao požar. Nakon luga, tj. pepelnice, lozu je zahvatila plamenjača zbog koje loza izgleda kao da je kroz vinograd protutnjala vatra.
"Onaj tko se odlučio na kupnju i tretman odgovarajućim zaštitnim sredstvima sada ima koliko- toliko pristojno stanje u vinogradima. Ostali zbrajaju štete."

Na upit je li skupoća zaštitnih sredstava kriva za aktualno stanje većine vinograda Tomić odgovara kako je najskuplje stanje koje imaju danas, a to je potpuno uništeni vinograd u kojem se nema što brati. Dakle, svako je sredstvo jeftnije od posljedica koje se danas zbrajaju.

Na području Drniša nalazi se plantažni vinograd Dalmacijavina koji se prostire na oko 200 hektara površine. Zahvaljujući brizi imat će se što ubrati, a urod će, kažu stručnjaci, biti solidan. Ovo pod pretpostavkom da kiše koje upravo padaju ne unište ono što je ostalo na trsju. Na pojedinim dijelovima plantaže berba je već počela, a beru se sorte koje ranije sazrijevaju. Zaštita ovih vinograda potvrđuje Tomićevu priču o nužnosti pravodobnog tretiranja bolesti vinove loze.

Vlasnici vinograda u Primoštenu, posebice na zaštićenom području Bucavca, također strahuju od konačnog ishoda- berbe. Oni koji su uložili u kupnju zaštitnih preparata danas imaju što preraditi, a drugi u vinograd ne trebaju ni ulaziti, sumira za Tris stanje na ovom području Ante Gracin, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i maslinara Primoštena. Konačna odluka o početku berbe još nije donešena.
"Gradacija je niska, najviše do 17, a to je za sortu babić premalo. Trebali bi čekati da se popne na barem 21, 5, međutim prognostičari najavljuju nove oborine pa je zapravo loše sve što se sada poduzme-čekati još malo sunčanih dana ili brati grožđe slabe gradacije, sa malim postotkom alkohola. I na ovom području vinograde je najprije zahvatila pepelnica, a nakon nje plemenjača. Na kraju se dogodila velika kiša, a 150 litara koliko je nedavno ovdje palo u tri dana po jednom četvornom metru ostavilo je strašne posljedice po grožđe ali i po lozu. Nakon te velike poplave uslijedilo je nekoliko manjih koje su dokrajčile ono što je uspjelo preživjeti", kazuje Gracin navodeći kako su samo zadnje padaline spustile gradaciju za čak 2 stupnja( po babou).

"Imali smo sreću što je od ponedjeljka do petka bilo sunca, zapuhala je i tramuntana (sjeverni vjetar), a ujutro nije bilo puno rose pa se ono što je preživjelo lagano oporavljalo, ali ne leži vraže, evo ponovo velike kiše."

Gracin je ljut na mjerodavne poljoprivredne institucije, organizacije i fakultete kojima zamjera što nisu pravodobrno reagirali na terenu, savjetovali vinogradare, preporučivali…
"Institucije su nas iznevjerile i zbog toga smo strašno ljuti. S druge strane, vinogradari su se ponašali kao da su u normalnoj vinogradarskoj godini, a ona takva nije bila ni u jednom svom dijelu. Danas imamo situaciju dvaju potpuno različitih vinograda koji se nalaze jedan uz drugog. U onom u kojem se primijenila zaštita stanje nije loše, a u drugom čiji je vlasnik zaboravio na svoj vinograd, nema se što brati."

Za vinogradarima cijele Hrvatske je, očito jedna loša godina koju bi, kako nam reče Marijo Tomić, bilo najbolje zaboraviti i okrenuti se novoj.

Ruža Skenderović, viša stručna savjetnica u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Belog Manastira kaže kako je stanje na državnoj razini - raznoliko.
"Ima dobrih i loših vinograda, ali ostaje činjenica da u grožđu prevladava mali postotak sladora i veliki postotak kiseline. Zdravstveno stanje vinove loze, također je, ocjenjuje, šaroliko i ovisi od vinogorja do vinogorja. Najotpornijom sortom na području Baranje pokazala se graševina koja ima otpornije bobice. Sorta chardonnay je dosta stradala jer ima tanju kožicu na bobicama zbog čega ona brzo puca. Slično je i sa sortama muškat ottonel, tramincem… Usljed velikih kiša u vinogradima Baranje razvila se siva pliesan- botrytis (trulež) koja je poharala većinu vinograda", konstatira Skenderović.

Zajednička karakteristika za sve vinograde u Hrvatskoj ove godine bit će-brza berba. Mnogi kreću u ranu berbu zbog truleži koja je zahvatila vinograde, međutim branje grožđa koje u sebi nema dovoljno šećera otežat će proizvodnju vina koje, zasigurno neće biti dobre kvalitete. Na dobitku će biti samo šećerane jer će se nedostatak prirodnog šećera nastojati nadoknaditi onim industrijskim.

Dalmatinski vinogradi su dosta stradali, ocjenjuje naša sugovornica. Posebno ističe područje oko Zadra na kojem grožđe ima veliku kiselost. Pepelnica i plamenjača uništile su dosta manjih vinograda, dok je u onim većim stanje dosta bolje. Drži kako se sa zaštitom nije navrijeme interveniralo. Za neke je ona bila preskupa što ima se danas osvećuje.

Šibenska "Vinoplod-Vinarija" još nije donijela konačnu odluku o početku otkupa. Sve su oči ovih dana usmjerene u nebo i prema prognostičarima koji, iz dana u dan, mijenjaju svoje prognoze.

Prema riječima Ivana Vranjića, tehničkog direktora, početak berbe u njihovim vinogradima u Vrgorcu počet će, najvjerovatnije tek krajem idućeg tjedna nakon čega će uslijediti i otkup. Zapravo, sve su opcije otvorene, a poteze će diktirati vremenske prilike. A one su trenutačno takve da svima zadaju glavobolje- i onima koji su zbog straha od novih kiša odlučili pobrati što je ostalo na panjevima ali i oni koji čekaju da se zemlja barem donekle osuši, a grozđe dobije na sladoru. Još uvijek nije donešena ni odluka o otkupnim cijenama za bijela i crna grožđa, te ona posebna, najviša koja se određuje za sortu babić.
"Prošle godine otkupili smo oko 120 vagona bijelog i crnog grožđa, a koliko ćemo uspjeti otkupiti i ubrati ove godine, teško je reći. U jedno smo sigurni-bit će to značajno manje količine, posebno kod bijelih sorti. Da se barem možemo pouzdati da će nam se pružiti prilika za nekoliko sunčanih dana, malo sjvernog vjetra i jutra bez rose i vlage, situacija bi se popravila pa s berbom ne bi žurili. Ali, tko nam to može garantirati. Nitko! Situacija nikako nije dobra. Ovo je jedna od lošijih vinogradnih godina", zaključuje Vranjić.

Vinogradi u okolici Šibenika već na prvi pogled doista izgledaju kako da ih je netom zahvatio požar. Od bijelog grožđa malo je što ostalo. Sama trulež. Kako reče jedan vinogradar kojeg smo zatekli u berbi na Danilu, od najega će napraviti rakiju jer za vino ove godine nije. Takvu situaciju u svom vinogradu ne pamti.

"Zbog velikih kiša i jutarnje vlage u zadnjih mjesec dana trava je u vinogradima "prišešala", a kako je među njom i dosta koprive, noge su nam opečene, samo se češemo. Jedva čekam da ovo završi, da ne gledam ovu tugu od grožđa. Pogledajte na šta liči. Na vraga, eto na šta", reče naš poznanik Nediljko i otresitim pokretom ruke baci truli grozd najdalje što je mogao.