Vino

Jedna od ljepših stvari vina je kako utjelovljuje predanost tradiciji i drevnu praksu koju prihvataju najveće ličnosti u svijetu vina danas. To su ljudi koji su posvećeni mijenjanju profila skromnog grožđa na razne načine. Oni se nalaze u svim sferama vinskog svijeta, od vinogradarstva do restorana. U ovom tekstu predstavljamo 11 ljudi koji su uveli određenu inovaciju u vino. Nazdravlje!

Adi Badenhrost

"Adi Badenhorst iz vinarije AA Badenhorst (Južna Afrika) uživa u zasluženoj slavi. On je divan čovjek koji je skroman kao zemlja na kojoj uzgaja grožđe. Dio je Swartland revolucije, male skupine vinograda i vinara koji pokušavaju ponovo dići južnoafrička vina na svjetski nivo. Sebe opisuje kao čovjeka koji ne zna puno o proizvodnji vina, ali je prokleto dobar farmer. Njegova vina su jedinstvena jer predstavljaju južnoafrički terroir (posebno bijela i rose). Postaje sve više i više poznat u vinskom svijetu nakon svake berbe, ali će vam reći da bi bio jednako sretan družeći se sa svojom djecom, suprugom i psima slušajući Led Zeppelin i roštiljajući." - Brian Kane, sommelier, Zahav, Philadelphia.

Heidi Peterson Barrett

Kultni Cabernet je simbol Napa Valley-a, a žena koja je ovo omogućika je Heidi Barrett. Odrastajući u vinarskoj porodici, Barrett je napravila prvi korak sa Buehler Vineyards prije nego što je postala nezavisni vinar. Screaming Eagle 1992 je prodana za pola miliona dolara na aukciji 2000 Napa Valley Wine i tako je postala najskuplje plaćena boca vina do današnjeg dana. Danas, Barrett koristi svoju bogatu stručnost za svoju malu proizvodnju vina - La Sirena.

Abe Schoener

Ludi naučnik vinskog svijeta i kultnog statusa, Abe Schoener je bivši profesor antičke grčke filozofije koji je sredinom karijere postao vinar. Njegovo opsesivno eksperimentisanje se temelji na filozofskom uvjerenju da samo ako radimo nešto na rubu katastrofe možemo izazvati svoju percepciju i napraviti vino koje volimo. Ako jedan način ne uspije, nastavite dalje energično i ljupko, istražujući sve mogućnosti vina. Schoener planira otvaranje urbane vinarija u Los Angelesu, te je u procesu prikupljanja novca za pomenuti projekat.

Charles Bieler

Ovaj čovjek je putovao SAD-om u ružičastom Cadillacu šireći rose evanđelje i sipajući Chardonnay iz ekološkog tetrapaka. Također je podigao svijest o služenju vina na slavinu sa projektom Gotham. Bieler nikad ne kaže nikad, već kreira proizvode koje ljudi i ne znaju da su im potrebni.

Gordon Burns i Marjorie Burns

U Napa Valleyu 1978. godine Gordon Burns je otvorio prvu ETS laboratoriju zajedno sa suprugom Marjorie u podrumu zajedničkog doma. Tokom godina je tehnologija napredovala, a sa njom i laboratorije koje pružaju vrhunske analitičke usluge i poboljšavaju kontrolu kvaliteta mnogim vinarijama.

Laura Catena

Impresivno je kako Laura Catena upravlja svojim frenetičnim životom sa takvom lakoćom. Pored uobičajenog posla liječnice, Catena je provela posljednjih 13 godina nadgledajući program za istraživanje i razvoj u Bodega Catena Zapata u Mendozi, Argentini. Vinarija datira do davne 1912. kada je njen djed, italijanski imigrant, prvi put posadio Malbec. Zajedno s ocem i bratom, Catena je pomogla u razvoju visoko kvalitetnog argentinskog vina.

Eric Levine

Eric Levine je radio u Microsoftu, a istovremeno je bio vinoljubac koji nije mogao upratiti koja vina ima u podrumu, pa je tako stvorio stranicu koja će imati tu funkciju. CellarTracker pokrenut je 2003., a počeo je kao puki hobi i procvjetao u robusni alat i ekspanzivnu vinsku bazu podataka. Stranica omogućava korisnicima da prate svoja vina i razmjenjuju ​​iskustva. CellarTracker sada ima više od 300.000 korisnika i 4,7 miliona degustacijskih bilješki.

Raj Parr

"Raj Parr je jedan od prvih sommeliera u SAD-u koji je u potpunosti "osvojio" Burgundiju i usprotivio se domaćim vinarima koji su inzistirali na proizvodnji pretjerano jakog Pinot Noira. Veliki je mentor mnogim mladim sommelierima kao što sam ja. Raj je također bio najuspješniji u skoku od sommeliera do vinara. Njegova vina nisu samo konkurencija, već premašuju velike, etablirane proizvođače" - Carlton McCoya Jr., MS i vinski menadžer, The Little Nell, Aspen

Alexander Payne

Njegova komedija Sideways iz 2004., u kojoj dva prijatelja kreću na putovanje da otkriju vina i romanse u Santa Barbari, je osvojila Oscara i Zlatni Globus. Pored priznanja, podigla je Pinot Noir na veći nivo. Merlot, ne toliko...

Madeline Triffon

Madeline Triffon je 1987. postala prvi ženski Master Sommelier u SAD-u, a drugi u svijetu. Ovakav revolucionarni uspjeh potaknuo je mnoge druge žene da izgrade svoj ​​vlastiti put u svim spektrima vinske industrije. Danas nadgleda gurmansku trgovinu Plum Market.

Gary Vaynerchuk

Kao dijete, Gary Vaynerchuk je iz Bjelorusije emigrirao u New Jersey. Njegove poduzetničke vještine su došle u prvi plan kada je podigao očevu trgovinu, Shopper's Discount Liquors, na viši nivo kroz sistem e-commerce poslovanja koji je nazvao Wine Library. Vaynerchuk je podigao prihod sa 4 miliona na preko 50 miliona dolara i probio se na društvene mreže svojim video klipovima o vinima (Wine Library TV).

U organizaciji Grada Orahovice, Turističke zajednica i LAG-a Papuk, a na izletištu Orah, odnosno orahovačkom jezeru održan je 2."Festival Zelenog Silvanca". U sklopu manifestacije, na mini sajmu vina predstavili su orahovački vinari, LAG Papuk je održao zanimljivo predavanje na temu vina, potom su u nastavku manifestacije i sajma održana još dva stručna predavanja i to na temu "Način služenja vina za kušanje" te predavanje pod temom "Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018.", a domaćice su svim posjetiteljima bile vinska kraljica sa Slavina 2014. Antonela Jurlina te njene pratilje.

"Cilj organizacije ovog festivala je bio promovirati orahovačka vina i vinare jer vinarstvo je svakako jedna od važnijih segmenata razvoja turizma u Orahovici. Prošle godine smo ovaj festival organizirali us klopu velikog EU projekta 'Mađarsko-hrvatske vinske priče' kojeg smo mi bili nositelji, a sudionici gradovi Ilok i Villany. Željeli smo nastaviti tradiciju ovog festivala i pokazati koliko Orahovica ima vrhunskih i kvalitetnih vina". - rekao je na otvaranju manifestacije i sajma orahovački gradonačelnik Josip Nemec.

U dva dana manifestacije organizator je za posjetitelje osigurao i prehranu, graha, fiš-paprikaš te šaran s rašljama i to sve po popularnim cijenama. Posjetitelji mini sajma vina mogli su degustirati sva vina.

"Ovo je bila prilika da predstavimo svoja vina, plod našeg rada kroz cijelu godinu. Obzirom na glazbeni festival Ferragosto Jam, dosta je ljudi obišlo naše štandove i kušalo vina, a bilo je tu i posjetitelja iskusnih vinara s našeg i šireg područja. Nama privatnim proizvođačima ovakvi festivali jako dobro dođu jer su nam prava promocija, a paralelno promoviramo i svoj grad i županiju" - rekao je Stanko Jović jedan od najpoznatijih orahovačkih vinara.

Drugi Festival Zelenog silvanca svojim posjetom uveličala je i generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu, Ružica Ivanković, koja je razgledavši grad, izletište Orah i sajam vina ostala oduševljena onim što Orahovica ima za ponuditi. Iako je posjet bio manji od očekivanog, manifestacija je uspjela, potvrdila je to i stručna suradnica pri Turističkoj zajednici grada Orahovice Kristina Vasić:

"Mi smo organizacijski sve odradili prema planu, a ono što je najvažnije nastavili smo s tradicijom ove manifestacije i promovirali svoja orahovačka vina. Nadam se i vjerujem kako će ovaj festival s godinama postajati sve veći i značajniji za što ćemo se mi i iz organizacijskog odbora još više potruditi" - zaključila je Vasić.

Na jugu Crne Gore u basenu Skadarskog jezera nalazi se crmnička regija od davnina poznata po uzgoju vinove loze i proizvodnji crnog vina "Vranac" vrhunskog kvaliteta i domaće rakije.

Nedaleko od Skadarskog jezera nalazi se selo Donji Brčeli na 300m nadmorske visine. Njegov položaj i infrastruktura je veoma dobra jer je od mora udaljeno 18 km, Cetinja 21km, Podgorice 36 km tako da spaja kontinentalni i primorski pojas. Selo je po mnogo čemu poznato, tu su Balšići podizali svoje zadužbine, u XVIII v. Vladika Danilo je sagradio svoju zimsku rezidenciju Manastir Petrovića, u XV v. Jelena Balšić je podigla Manastir u Donjim Brčelima u okviru kojeg se nalazi crkva Sv.Nikole u kojoj je sahranjen car Šćepan Mali.

Porodica Kopitović se u Donjim Brcelima naselila u XV vijeku i od davnina se bavi uzgojem vinove loze prvenstveno sorte vranac i u nesto manjim kolicinama kratosije. Vinogradi se nalaze na idealnoj nadmorskoj visini, obasjani velikim brojem sunčanih dana koje izlazi iza brda Sojak i plodnoj zemlji. U okviru kuće se nalazi konoba preko trista godina stara koja je služila za proizvodnju i čuvanje vina i rakije. Tradicija se nastavlja uz primjenu neophodnih savremenih tehnoloških metoda koje ne mijenjaju već odavno prepoznatljiv kvalitet crmničkog vina. Vino i rakija se proizvodi u ograničenim količinama, jer se time želi postići dobar kvalitet.

U sklopu porodične kuće napravljena je degustacioni restoran u autenticnom stilu u kojem vam se pruža prilika da probate domaće vino i rakiju kao i domaću tradicionalnu kuhinju.Takođe u programu imamo jednodnevni izlet u koji su uključeni obilazak manastira i crkve kao i( po želji) kupanje na rijeci Opačac.

Za sve ljubitelje vina, rakije, domaće kuhinje i seoskog ambijenta ovo je pravi izbor.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske kroz program dodjele bespovratnih potpora pod nazivom "Konkurentnost turističkog gospodarstva", financira, između ostalog, i razvoj turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

Tako je ove godine Ministarstvo turizma odobrilo financiranje 83 projekta u ukupnoj vrijednosti od 3 milijuna i 680 tisuća kuna za OPG-ove diljem Hrvatske.

Tako će, prema odobrenim sredstvima, hrvatska turistička ponuda biti bogatija za 20 novih kušaonica vina i maslinovog ulja na OPG-ovima - četiri iz Zadarske županije, tri iz Bjelovarsko-bilogorske, po dva iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Sisačko-moslavačke te Međimurske županije i po jedan iz Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke te Virovitičko-podravske županije.

Osim kušaonica vina i maslinovog ulja, među projektima za koja su odobrena sredstva Ministarstva turizma, nalaze se primjerice, i gradnja bazena u sklopu OPG-ova, ulaganje u uređenje izletišta, razvoj dodatnih sportsko-rekreativnih i kreativno-edukativnih sadržaja, rekonstrukcije kamenih mlinova, uređenje apartmana, izgradnja vidikovaca i vjetroelektrane i drugo.

Ukupan proračun programa Konkurentnost turističkog gospodarstva iznosio je 26,65 milijuna kuna, a na mjeru A3 koja se odnosi na OPG-ovce otpada gotovo 4 milijuna kuna.

"Program poticanja konkurentnosti turističkog gospodarstva usmjeren je na podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma, kroz podizanje kvalitete smještaja, dodatnih sadržaja u smještaju, uključivanje u prestižna udruženja, podizanje prepoznatljivosti brenda, korištenje novih tehnologija, pripreme projektne dokumentacije. Dakle, radi se o najširem paketu koji je usmjeren na podizanje kvalitete turističkih proizvoda i usluge te svega onoga što poboljšava turistički doživljaj prilikom boravka u destinaciji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva vrlo su bitan segment ponude, u kojem turist može uživati u domaćim proizvodima, ali i iskusiti kakav je autohtoni život u Hrvatskoj, te osjetiti duh naše tradicije i baštine", ističe ministar turizma Darko Lorencin.

Dokaz da se trud, rad i upornost i te kako isplate, dokazuje i primjer Vinograda Nuić, koji već godinama uživaju na tronu vrhunskih vina. Osim osvojenoga domaćega tržišta, gdje svi iskusni vinoljupci i zaljubljenici mogu uživati u dobroj kapljici u svim boljim restoranima, a od nedavno i svadbenim salonima, vina iz ove vinarije već polako počinju osvajati i svjetsko tržište.

O kojem je točno tržištu riječ, te kakvi su planovi za budućnost doznajemo od Ivana Planinića, direktora prodaje u Vinogradima Nuić, koji je kazao kako će se ovih dana otpremiti druga pošiljka vina za tržište Australije. Pored Australije, njihova vina su zastupljena i u Japanu, a što se tiče europskih zemalja, Njemačka je najznačajnije tržište dok su još zastupljeni u Hrvatskoj, Nizozemskoj i Crnoj Gori.
"Radimo dosta na izvozu, a samo za Njemačku smo tijekom ove godine izvezli četiri puta. Svi su zadovoljni kvalitetom vina. U ekspanziji smo, osvajamo tržište Njemačke, i vjerujem kako će ona u skoro vrijeme postati nositelj naše proizvodnje i prodaje. Pored toga, moram istaknuti da imamo narudžbe za Švicarsku, a u pregovorima smo i sa Srbijom i Slovačkom", kazao je Planinić.

Kada se govori o izvoznim količinama, Planinić ističe, kako je plan da se sedamdeset posto asortimana izvozi, a preostalih trideset bude raspoređeno na tržište Bosne i Hercegovine, a ostvarenje zacrtanog plana se, kaže on, može očekivati već u idućoj godini.
"Na stranom, izvoznom tržištu, najtraženije su nama autohtone sorte, žilavka i blatina, koje su u drugim zemljama smatraju egzotičnima. Ali, isto tako, ne zaostaje ni preostali dio asortimana, pa možemo reći da se sve naše etikete uspješno prodaju", kaže on.

Osim konstantnog izvoza, dokaz uspješnosti i kvaliteti koju Vinogradi Nuić stalno poboljšavaju i pospješuju su priznanja koja stižu sa sajmova vina diljem Europe. Tako su od početka ove godine, poslali tri uzorka vina na Mundus Vini, međunarodno ocjenjivanje vina u Njemačkoj, gdje su osvojili tri medalje, dva srebra za Cabernet Sauvignon i Blatinu Barrique te zlato za Žilavku Selekciju.

Isto tako, uzorci su poslati na vinsko natjecanje AWC Vienna, s čega se još očekuju rezultati. Planinić ističe kako je jedan od planova za sljedeću godinu vino poslati na vinsko natjecanje Decanter. Inače, Vinogradi Nuić su jedini u Bosni i Hercegovini koji proizvode Pošip i to iz vlastitih vinograda, a ono što se kod svake vrste želi postići je kvaliteta a ne kvantiteta.

Planinić je prokomentirao i ovogodišnju berbu te cjelokupnu vinogradarsku godinu, koja na žalost nikome nije išla na ruku. Unatoč lošim vremenskim uvjetima, Planinić ističe kako su oni u prednosti jer se njihovi vinogradi nalaze na kamenitom terenu, pa nakon obilnih kiša i vlage, ne treba dugo čekati da se može pristupiti potrebnim radovima, pa se stoga može zaključiti kako je pred njima, još jedna uspješna berba.

Miodrag Bjelica, fantastični vinski rookie i jedinstveni garažni vinar iz središta Novog Sada, meteorskim uspjehom sa svoja prva četiri vina (Saga, Graffiti crveno vino, Graffiti rosé i Babaroga) uspio je preko noći Ljubinje, rodni kraj svojih roditelja u hercegovačkoj zabiti između Stoca i Trebinja, predstaviti u nekom drugom svjetlu izvan proizvodnje duhana i rasnih odbojkaških talenata.

Ruku na srce, Miodrag nema nikakve veze s Ljubinjem, čovjek je rođen u Loznici, profesionalno stasao u Beogradu, a garažu opremio prije nekoliko godina u blizini legendarnih restorana Petlov salaš i Kod Bate Pežoa, no teško će u emotivnom prisjećanju na svoje prve dodire s vinom izbjeći spominjanje Dubrava, obiteljskih vinograda na visoravni nedaleko Stoca u kojima je praktički načinio prve korake. Kaže, "ostala mi je u glavi žilavka iz vinograda starog 75 godina, čisto ulje"! Ruku na srce, ti onodobni kontakti s grožđem bili su "mehanika" koja se naraštajima prebacivala s koljeno na koljeno, ali koja ga nikad nije trajno odredila da ide u tom smjeru. Čak ni njegova rodna Loznica, koja priziva vinovu lozu, nije imenom odredila put kojim je odlučio krenuti prije nekoliko godina.

"Znate, vremenom čovjek shvati da su hrana i vino važniji od nekih drugih stvari. Tako sam i ja shvatio da pihtije dolaze s godinama", sa smiješkom priča Miodrag Bjelica.

Zato i ne čudi što smo sigurno prvih sat i pol našeg druženja proveli gutajući sline u pričama o brudetu od gambora i ugora, što je Miodragu jedno od omiljenih jela za pripraviti, ili o peki od janjetine ili teletine, junećim repovima, šaranu u rašljama ili, pak, kulenima koje sam pravi i suši. Miodrag ne voli, štoviše prezire, izraz hedonizam, ali dobra hrana i piće su mu postali životni imperativ. U svemu tome ni traga diplomi strojarstva ili mouse padovima koje prodaje kao vrstan marketinški stručnjak.

"Svi me pitaju zašto sam se odlučio početi baviti vinskim poslom i svima odgovoram da mi je za radnog vijeka želja osigurati ugodan i miran život u mirovini. A to znači da u trećoj životnoj dobi želim uživati u dobrim vinima. Zasad treba samo pričekati da ja stasam kao vinar, a i loza kao biljka", priča Miodrag.

Ako treba suditi po njegovim prvim vinima, nikakvo dokazivanje mu neće trebati, jer je za svoje, praktički, "nulte berbe" na značajnoj bečkoj vinskoj smotri IWC osvojio tri srebra, na Decanterovom ovogodišnjem natjecanju okitio se s preporukom i dvije bronce, a na slijepom kušanju najboljih vina Srbije bio je među najboljima sa svojim crvenim vinom Graffiti, sjajnom kupažom merlota i marselana.

Zvuči nevjerojatno, ali ni svemogući google vam neće otkriti više od dva (2) teksta u kojima se Miodrag Bjelica koliko-toliko predstavlja javnosti kao vinar. Stoga i ne čudi kad me po dolasku u Novi Sad odmah na vratima zapitao: "Kako ste došli od mene, pa mene nema nigdje?"

"Moja vinska priča je prilično luksuzna, jer proizvodim toliko malo vina da mi uopće nije potrebno ulagivanje bilo kome, pa i medijima. Vina koja želim praviti ne idu uz kulturu tamburica i volova na ražnju. Ne zanimaju me ni trgovine, a nemam nijednu bocu sačuvanu od prošle berbe", priča Miodrag.

Nakon tragičnih svibanjskih poplava, krajem toga mjeseca je u Riznici vina, popularnoj beogradskoj vinoteci, održana humanitarna dražba srpskih vina, a sav prihod se uplatio u Fond Novak Đoković, odakle se dalje novac podijelio potrebitima. Najveću cijenu, 17.000 dinara, dostigla je butelja chardonnaya Babaroga Miodraga Bjelice. A vino se još nije bilo ni pojavilo na tržištu!

U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku za babarogu piše da je to "zamišljeno biće kojim se plaše djeca, često u opominjanju da ne odlutaju na neko mračno mjesto", a sugerira se i ironično značenje te riječi kao "sredstvo za zastrašivanje kojim se tko služi, a koje nitko ne uzima ozbiljno". Miodrag je razvidno očekivao i ovakvo tumačenje, te je u prigodnoj knjižici napisao da je babaroga "visokorangirana vještica iz mitologije južnih Slavena koja je stoljećima imala dominantan utjecaj na obrazovanje neposlušne djece. Osnovna obilježja su rog, veliki nos s bradavicom, manjak zubi i pećina u kojoj živi. Djeca su je odavno raskrinkala i ne vjeruju više u nju, ali se kao izraz koristi u žargonu, umjesto pomalo zaboravljenog 'strava!', za nešto izuzetno, nesvakidašnje dobro..."

Bilo kako bilo, Babaroga je fascinantno vino, ponajbolji chardonnay na ovim prostorima i ne bi bilo netočno, makar i na simboličnoj razini, da ga je Miodrag nazvao i po položaju Veliki vrhovi na kojem je vinograd odakle je došlo grožđe za vino.

"A znate li kako smo došli do imena koje u Srbiji predstavlja nešto jako, jako dobro?! Pa, kod susjeda smo došli probati rakiju koju je upravo bio ispekao. Kad smo popili nekoliko kapi gotovo u glas smo rekli: "Auuuu, ovo je Babaroga!" I onda smo se dosjetili da ću tako nazvati svoj chardonnay koji se upravo spremao za buteljiranje i koji je de facto proizvod nulte berbe s položaja Vrhovi zemlje", ispričao je Miodrag.

Pritom je dodao da postoji i obiteljska verzija imena, a tiče se njegovih kćeri zbog kojih je morao mijenjati prvobitnu etiketu i od mladog slikara Ivice Stevanovića tražiti da na etiketi budu dvije djevojčice koje će predstavljati njegove kćeri Katarinu i Mariju. Naime, otkako je u garaži i u podrumu kuće posložio bačve, starija kćer je plašila mlađu da ne smije tamo ići, jer tamo je - Babaroga! Međutim, mlađa je imala spreman odgovor: "Znam, tamo je vino!"

Miodrag rado naglašava svoju pedantnost u pristupu proizvodnji vina. Primjerice, u vrijeme berbe svaki radnik dobije plitku gajbicu s inicijalima u koju ni slučajno ne smije staviti 'loš' grozd. Primjeti li da je nekome, makar i slučajno, promaknuo grozd s neodgovarajućom kvalitetom bobica, taj radnik taj dan neće dobiti svoju dnevnicu!

Na etiketama za rose i crveno vino Grafiti Miodrag mijenja slike, a konstantan je natpis iz Pompeja koji se smatra jednim od najstarijih grafita: "Provalili smo te, gazda, ti piješ dobro vino, a nama daješ ono razvodnjeno!"

Grafiti predstavljaju autentičnu umjetnost novog doba, često neshvaćenu i omalovažavanu u konzervativnoj javnosti. Paradoks je da su ova umjetnička djela besplatna i svima dostupna, a da su njeni autori često proganjani od policije i stvaraju u teškoj ilegali. S obzirom da sam fasciniran tom umjetnošću, smatram svojom obvezom najozbiljnije grafite sačuvati od zaborava i zuba vremena i uvrstiti ih na etikete svojih vina koja će, tako, svake godine imati drugu sliku. Znam da će sigurno na sljedećoj etiketi Grafita biti portret Boba Marleya s Lekinog Brda, priča Miodrag.

Njegova logika je da će ljudi koji popiju dobro vino automatski i etikete na tim buteljama doživljavati pozitivno. U tom kontekstu su njegovi Graffiti rosé i crveno vino najbolja moguća galerija srpske grafiterske scene.

U malenom istarskom mjestu Kaldir s pogledom na nedaleki Motovun rastu Malvazija Istarska, Teran i Muškat. Imanje je to obitelji Benvenuti, koje se već tradicionalno bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Posebni mikroklimatološki uvjeti i terasasta konfiguracija terena grožđu daju poseban karakter.

Vinariju zajedno vode braća Albert i Nikola Benvenuti s ocem Livijem, a proizvode vina koja zbog specifične nadmorske visine i sastava tla imaju osebujan karakter. Naime, posebnu svježinu vinu daje uzgoj vinograda na 350 m nadmorske visine, kao i čuvanje u hrastovim bačvama. Neka se od proizvedenih vina nalaze u ograničenim serijama, što već samo po sebi dovoljno govori o važnosti koju ova obitelj daje na kvalitetu svojih proizvoda.

"Upravo iz želje da u vinima izrazimo terroir ovih specifičnih vinograda, ona su sva proizvedena s minimalnom intervencijom u vinogradu i podrumu. Svojim radom želimo prikazati kako u Istri proizvodimo vina za odležavanje, izrazite aromatske kompleksnosti te s dugogodišnjim potencijalom", ispričao je Benvenuti.

U vinariji proizvode i Teran, jednu od najznačajnijih istarskih sorti. Radi se o svježem i kompleksnom vinu, kojeg javnost prepoznaje iz godine u godinu, kao jedno od najboljih. Među najboljima svakako se nalazi i Malvazija Istarska, a vinogradi od čijeg se grožđa proizvodi smješteni su na 250 do 400 m nadmorske visine. Osobito je i vino naziva Corona Grande, slatko i specifične arome. Svoje su proizvode predstavili i na nedavno održanom privatnom kušanju za predstavnike ugostitelja, vinara i medija.

O kvaliteti vina Benvenuti svjedoče brojne nagrade, a vinarija je 2010. godine uvrštena i u vodeći talijanski vinski vodič Vini Buoni d'Italia. Osim u Hrvatskoj, vina su dostupna i u inozemstvu te se mogu nabaviti i u Bosni i Hercegovini te Srbiji i Italiji, što svjedoči o velikom interesu, potražnji i kvaliteti.