Vino

U organizaciji Udruge vinogradara i vinara "Grk-Lumbarda", TZO Smokvica i TZ Grada Korčula, održan je u nedjelju navečer (20.7.2014.) na trgu sv. Justine u Korčuli Festival vina otoka Korčule pod nazivom Crni otok-bijela vina, na kojemu su brojni vinoljupci kupovali praznu čašu po cijeni od 100 kuna, kojom su degustirali vina izlagača.

Iz Lumbarde: Branimir Cebalo, Zoran Cebalo-Popić, OPG Lovrić, Frano Milina - Bire i Bartul Batistić - Zure.

Iz Smokvice: Obiteljska vinarija Kunjas, OPG Miroslav Stanojević, Vinarija Didovinka - OPG Tonči Didović, Vinarija Plasa - Milan Pecotić, Vinarija Grošić i OPG Radovanović.

Iz Čare: PZ Pošip, Vinarija Krajančić, P.Z. Nerica i Pošip - Export.

Iz Blata: Blato 1902, OPG Bačić i P.Z. Korčula-vino Blato. Njima se je priključila i Korta Katarina iz Orebića na poluotoku Pelješcu.

Svojim je nastupom ovu korčulansku vinsku večer nadopunila klapa "Arti" iz Lumbarde, koja je tijekom večeri pjevala u više navrata, žureći usput stotinjak metara do Ljetnog kina gdje su kao pobjednici prve večeri stekli nastup u Superfinalnoj večeri Marko Polo Festvala s pjesmom "Dalmacijo, cvite moj". Festival vina je otvorio korčulanski gradonačelnik Vinko Kapelina, pozvavao svih da probaju najbolja vina koja dobivaju brojne svjetske nagrade.

Da nebi bilo samo vino na prazan stomak, brojne cu djevojke u narodnim nošnjama nudile posjetitelje s poznatim korčulanskim slasticama.

Prema podacima Maje Cebalo (tajnica udruge Grk Lumbarda) Festival vina je nastao kao nastavak već postojećih događanja: Dana Pošipa koji se organiziraju u Smokvici i Čari te Festivala Grka u Lumbardi.
"Naziv festivala Crni otok Bijela vina je po poznatoj crnogoričnoj šumi na otoku Korčuli kojega su stari Grci nazvali Korkyra Melaina, a u doba Rimskog carstva bila je poznata kao Korkyra Nigra", kaže Maja Cebalo.

Za razliku od ostalog dijela Dalmacije, koja je znamenita po crnim vinima, Korčula nudi zanimljiva bijela vina od autohtonih sorti grožđa, koje je u središnjem dijelu otoka Pošip i Rukatac koji se uzgajaju u Smokvici i Čari, a u Lumbardi na istočnom dijelu otoka je Grk. Nakon zajedničko druženja u Korčuli, Festival vina se nastavlja u Lumbardi od 27 srp­nja do 10. Kolovoza, u Čari i Smokvici od 26.7. do 3.8.2014.

Okupani suncem i Dunavom, Erdutski vinogradi d.o.o., smješteni na krajnjem istoku Hrvatske, s tri strane omeđeni Dunavom, aktivno rade na razvitku turističkog duha ovog kraja.

Nadaleko poznata ljubav vina i turizma i ovdje je urodila plodom. U Erdutu, mjestu bogato povijesti, okruženim prekrasnim krajolikom i tradicijom vinarije dugom 280 godina, svaki gost pronaći će nešto za sebe.

Riznica povijesti odvest će vas u okružje nekoć srednjovjekovnog utvrđenog feudalnog grada, utemeljenog 1359. Godine kao Erdod (šumski put ), čemu svjedoče sačuvane kule - Castellum Erdeed iz 15. stoljeća, ponosno uzdignute nad Dunavom.

Bogatu i zanimljivu prošlost, svojom arhitektonskom jedinstvenošću te izvorno sačuvanim dijelovima perivoja, svakako krasi još jedan zaštićeni spomenik culture, dvorac Adamovich-Cseh, iz prve polovice 19.stoljeća, danas jednim dijelom pretvoren u restoran. Erdutski vinogradi smješteni su na istočnim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, koja oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom. Plantažni se vinogradi pruža na plodnim lesnim nanosima u pravcu istok-zapad na obroncima Erdutsko-Daljske planine, s najvišim kotama od 130 do 190 m, te se blago spušta prema jugu, u uvjetima koji su izrazito pogodni za uzgoj vinove loze na tom pjeskovito-ilovastom tlu.

Dominantna sorta je Graševina, zatim Chardonnay, mirisni Traminac, Rajnski rizling i Pinot sivi od bijelih sorti. Od crnih sorti, koje čine 20% udjela u sortimentu najzastupljeniji je Zweigelt, zatim Cabernet sauvignon, Pinot crni, Merlot i Frankovka.

Svojim posjetiteljima Erdutski vinogradi nude i razgledavanje izvornog podruma iz 1730. godine te podruma i vinarije kapaciteta 6 milijuna litara, smještenog neposredno uz 460,00 hektara vinograda. Podzemni dio vinarije krije i najveću bačvu u uporabi na svijetu, zapremine 75 000 litara, koja će svakog ljubitelja dobre vinske kapljice ostaviti bez daha. Upravo ovdje, za posjetitelje, omogućena je i degustacija palete vrhunskih i kvalitetnih vina Erdutskog vinogorja.

Graševina vrhunska iz 2011 godine, kasna berba, izbor suhih bobica je poluslatko vino, svježe i ugodne arome, zelenkasto žuto boje, vino je koje je osvojilo brojne nagrade - zlatna medalja - šampion graševine - Sabatina 2013; zlatna diploma - Dionizijana, Split; zlatna medalja - Bonavita 2013. I Mostarski sajam, brončana medalja - Decanter wine fair London

Traminac vrhunski - kasna berba 2011, izbor suhih bobica je poluslatko vino raskošne arome i finog bouqeta, preporučuje se kao aperitivno ili desertno vino osvajač je mnogih medalja na sajmovima i natjecanjima.

Traminac ledena berba 2012, vino zlatno žute boje s izraženim mednim mirisnim notama s dominantnim mirisom divlje ruže - osvajač je Velikog zlata Bonavita 2014 i Zlatne medalje na Danima vina i turizma OBŽ 2014

Merlot barique 2012, suho vino s malim taninima i visokim alkoholima, u potpunoj zrelosti ima izražen miris suhe šljive i crnog ribiza. Osvajač je srebrnih nagrada i plaketa na natjecanjima tijekom 2014 god - Sajam Gast, Bonavita, Dani vina i turizma OBŽ

Rose kvalitetno vino 2013, vino je nježno ružičaste boje s jantarnim odsjajem, dobiveno iz Crnog Pinota, elegantno, zaokruženo, srednjeg tijela s izdašnim i vrlo privlačnim voćnim i cvjetnim aromama i mirisima poput jagode i višnje te divnom svježinom u završnici - pobjednik u kategoriji Rosee vina na 6. međunarodnoj smotri vina Putevima vina 2014. i osvajač srebra na Danima vina i turizma OBŽ 2014.

Wine Island će ove godine biti prvi put predstavljen na Hvaru i njegovom malenom susjedu, prvom Paklenom iz Paklenih otoka, na Gališniku.

24. srpnja Gališnik će biti ekskluzivni pionir novog i modernog koncepta druženja vinskih eksperata kao i vinskih zaljubljenika, gastronomskih, enoloških entuzijasta, te vrhunskih glazbenika.

Na samom eventu će se predstaviti ukupno 30 odabranih hrvatskih i slovenskih vinara. Svrha ove vinske manifestacije je izgrađivanje vinske kulture, hrvatsko - slovenskog prijateljstva i približavanje izabranih vrhunskih i kvalitetnih vina urbanoj publici. Osim same degustacije vina, na eventu će naglasak biti i na vrhunskim glazbenicima koji će se pobrinuti za spektakularni Jam Sassion. U večernjim satima, kao završetak vinske večeri, nastupa Matija Dedić (sin legendarnog šansonjera Arsena Dedića), te Lovre Ravbarja (saksofonista i člana popularnog slovenskog benda LeeLooJamais) i Paris meets Dubai.

Nakon Ljubljane, Beograda, Zagreba i drugih mjesta, Društvo Presežek predstavlja Wine Jam festival u novom, poletnom konceptu pod imenom Wine Island. Nakon najvećeg dosad wine festivala u Križankama 09.05.2014. u Ljubljani, ovaj wine event, koji je dobio i svoj otok, bit će najotmjeniji i najprestižniji dosad, gdje se cijela priča seli na more s najljepšim pogledom na Jadranu. Urbani festival vinske kulture, koji isprepliće vino i glazbu, održat će se 24.07. na prvom Paklenom otoku arhipelaga Paklenih otoka, nasuprot prelijepog povijesnog grada Hvara. Gališnik će biti kroz cijeli dan i noć središnja scena za 30 odabranih majstora kulinarske umjetnosti i glazbenih virtuoza.

Vinsko druženje 30 izuzetnih vinara iz Hrvatske i Slovenije također će biti popraćeno i kulinarskim afrodizijačkim performansom nekim od najboljih master chef-ova i teasting majstora iz obe zemlje.

Mladi u srcu

Festival je namjenjen svima koji se osjećaju mlado kako u srcu tako i u duši, poznavateljima vina, a nadasve onima koji znaju da uživanje nije samo trendovska priča. Posjetitelji, koji će doći i kupiti ulaznicu, uz glazbu će sa "otoka vina" dobiti i najbolje od vrhunskih vina hrvatskih i slovenskih izlagača. Vaše nepce će uživati u vrhunskim kulinarskim izvedbama Toma Gretića i JB Janeza Bratovža. Budući da je cilj ovog festivala i obrazovne prirode, kao za vinske znalce, tako i za one koji su tek počeli upoznavati čudesni svijet vina i koji će moći dobiti odgovore i savjete od enoloških stručnjaka na sva svoja pitanja vezana za vina i vinske tajne. Na festival su uz vrhunske vinare pozvani i svi ljubitelji hedonizma, fine hrane, dobre kapljice i vrhunske muzike; tako da će se za glazbeni dio pobrinuti najbolji izvođači jazz i funky žanra.

Odgovorno piti vino

Na Gališniku, otoku vina, sofiticirane umjetničke instalacije dizajnirat će Igor Andjelić, koji na Hvaru svoje orginalne radove predstavlja u novootvorenoj Igor Andjelić Gallery; a njih će moći uživo vidjeti i svi posjetitelji Wine Island-a; gdje će se moći doživjeti jedinstveni spoj vina i umjetnosti s elementima urbane kulture. Naglasak je i na humanitarnom dijelu festivala, gdje se dio od prodanih ulaznica, preko Rotary Club-a Hvar, usmjerava na mjesto gdje je novac u tom trenutku najpotrebniji i njima se za taj humanitarni dio festivala posebno zahvaljujemo. Budući da je glavni cilj manifestacije Wine Island-a promicanje odgovornog pijenja vina i izgrađivanja odnosa prema vinskoj kulturi, obavjesti ćemo slati i putem društvenih mreža - Facebooka.

Festival međunarodne ponude i sudjelovanja

Wine Island će posjetiti niz stranih uglednih gostiju, kao i naši dragi vinari, enolozi, glazbenici i cijenjeni posjetitelji - zaljubljenici u vino. Organiztori festivala Društvo Presežek povezalo se sa slovenskom turističkom organizacijom SPIRIT i turističkom zajednicom u Hvaru, preko kojih su organizirali 2 - ili 3 - dnevne pakete koji uključuju posjet i degustacije u najboljim hvarskim vinskim podrumima uz posjet i Wine Island-u. Iz Hvara se Wine Island seli na završni ljetni događaj u Budvu, Crna Gora.

U idealnim uvjetima na vrhu Skitače i četiristo dvadeset pet metara nadmorske visine, s pogledom na Pulu na jednoj strani, i riječki zaljev na drugoj, otoke Cres i Lošinj, pa sve do Unija, Velebita i talijanske obale, uz lagani poslijepodnevni povjetarac, okupili su se zaljubljenici u istarska vina, koja su u subotu devetnaestog srpnja, dobila najbolje ocjene Komisije za organoleptičko ocjenjivanje vina.

Na devetoj po redu smotri vina, održanoj pod nazivom "Summer wine day" vina od Ližnjana do Kastva, zlatnu medalju za najbolje ocijenjeno bijelo vino Malvazija, dobio je Josip Siljan iz vinorodnog područja koje se za njegovu lozu proteže između Marčane, Krnice i Duge uvale. Dobio je najviše bodova, čak osamdeset sedam.

Zlatnom medaljom za bijelo vino Malvazija, nagrađeni su Alen Miletić, Srećko Kos i Redento i Bojan Kiršić, ali sa nešto manje bodova od prvonagrađenoga.

Srebrnu medalju za bijelo vino Pjenušac, i najveći broj bodova, osamdeset dva, dobio je Josip Siljan. Još osam proizvođača vina nagrađeni su srebrnom medaljom, Mauricio Čekada, Dorijana Lautizar "Lautizar", Neven Roce, Denis Višković, Valneo Verbanac, Goran Zahtila, i Ivan Franković za Malvaziju, te po treći puta Josip za Muškat bijeli.

Brončanom medaljom nagrađeni su Davor Glavičić, Elvis i Eler Vlačić, Lari Juričić, Lea Martinić i Klaudio Gasprotić za Malvaziju, te Gianni Vlačić za Muškat žuti i Oriana Načinović za Chardonnay.

U kategoriji crnih vina, za Teran Barrique 2012. Kao najbolje ocijenjeno crno vino, zlatnom medaljom nagrađen je Srećko Kos, s osamdeset pet bodova. Za vino Merlot zlatnu medalju dobio je Ivan Bralić, a Valdi Franković za Cabernet Sauvignon Barrique.

Srebrnom medaljom nagrađeni su Lari Juričić, Srećko Kos, Josip Siljan i Milan i Alenka Poldrugovac za vino Teran. Mauricio Čekada dobio je srebrnu medalju za Crno stolno vino. Korado i Lino Živolić, Josip Siljan i Bogomil Franković za Merlot i Lea Martinić za vino Cabernet Sauvignon.

Merlot Oriane Načinović ocijenjen je najboljim u kategoriji vina za koja su dodijeljene brončane medalje. Dobili su ih Lorena i Reanto Dušati za Refošk - Merlot, Dalibor Kvaternik za Cabernet Sauvignon i Fredi Licul zaTeran.

Dodijeljene su i počasne medalje, za bijela vina dobio je Nelo Dobrić za Malvaziju i Mauricio Čekada za Muškat žuti. A za crna Elvis i Eler Dobrić za vino Pucovac, Bojan i Redento Kiršić, za Refošk, Denis Višković za Crno cuvee i Valdi Franković za Teran dobili su počasne medalje.

Sva vina ocjenjivala je Komisija od tri člana, predsjednik je sommelier Sendi Paris, i članovi, Toni Betel i Sergio Bile, oba enolozi.

Nakon svečane dodjele diploma, i kraćeg kulturno umjetničkog programa u kojem su pjesnici, Nikola Šumberac iz Labina i Branko Valić iz Raklja, čitali poeziju, nastupilo je RKUD Raša, a čitavo je vrijeme pozornicom vladao "Amaro bend" iz Pazina, Swing glazbu izvodio je Alex.

Za sve posjetitelje konobe su bile otvorene od devetnaest sati i trideset minuta. Degustacija bijelih vina bila je organizirana u Kući bijelih vina tzv. Christas Haus, a u Čiketovoj kuća degustacija crnih i rose vina. A za dvadeset četvoro vinara izvan konkurencije, organizirana je degustacija u prostoru planinarskog doma Skitači.

Ove godine bilježimo treću obljetnicu održavanja festivala GRK-a u Lumbardi. Kao i ranijih godina tijekom ljeta biti će tako održana tri festivala kako bi što veći broj gostiju imao priliku kušati što veći broj Lumbarajskih vina na jednome mjestu.

Mjesto radnje je na platou ispred Općine u samom centru mjesta, a datumi su sljedeći: 13. srpnja, 27 srpnja i 10. kolovoza. Sve tri su nedjelje i sve je u periodu od 20h do 23h.

Vina Lumbarde imati će također jedno gostovanje na popularnoj vinskoj fešti u Korčuli pod nazivom “Crni otok bijela vina” i to na datum 20.07.2014. sa početkom u 20h.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je još jedan natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja, koji je otvoren do 31. srpnja 2014. godine. Natječaj je dio 'Vinske omotnice', odnosno bespovratnih sredstava Europske unije kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanja vinarija te projekata marketinga i promocije vina

Korisnici ove mjere su proizvođači vina, fizičke ili pravne osobe, upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika državnog proračuna, te udruge proizvođača vina i zadružni savezi, čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina.

Dopuštena ulaganja unutar mjere su: objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u odnose s javnošću, promociju i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja, ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja te ulaganje u provođenje istraživanja tržišta trećih zemalja. To su sljedeće zemlje: Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Lihtenštajn, Norveška, Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Japan, Kina (uključujući Hong Kong), SAD, Kanada, Meksiko, Brazil, Australija, Koreja, Indija, Tajland, Malezija, Indonezija, Singapur.

Ukupna visina raspoloživih sredstava potpore u mjeri Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini iznosi milijun eura. Razina potpore iznosi do 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50 posto prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30% od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva državne potpore proračuna RH.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu je EUR 200.000. Minimalni iznos potpore po projektu je EUR 3.000, a maksimalni po projektu je EUR 100.000 iz sredstava Europske unije. Dodatno će se odobriti potpora po projektu u maksimalnom iznosu do EUR 60.000 iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ova vijest posebno će biti zanimljiva iločkim vinogradarima čiji su posjedi jučer pogođeni tučom, pa je stradalo i do 80 posto vinograda na nekim mjestima. Vinogradi u Iločkom vinogorju oštećeni su ledom, tako da negdje nije ostalo ni lista na trsu, a pogođeni su bili i voćnjaci.

Budući da Hrvatska i dalje uvozi velike količine vina iz gotovo svih dijelova svijeta, od Italije i Francuske do Australije, Čilea i Novog Zelanda, sigurno je da postoji potreba za novim promotivnim kampanjama. Naš uspjeh u Njemačkoj može biti dobar primjer, jer tamo naši vinogradari najviše izvoze, primjerice 2011. godine 628 tisuća litara vina u vrijednosti od 2,7 milijuna dolara, dok su tri puta manje uvezli vina iz Njemačke.

Dalmacija je zemlja na kojoj čovjek tisućama godina u znoju lica svog, žuljevitim rukama i s molitvom na usnama uzgaja lozu. Dalmacija je zemlja koja daruje život, stoljećima živi s vinom, za vino i od vina. Čovjek je svoju sudbinu i opstojnost neraskidivo vezao uz vino. Ne kažu bez razloga da je vino krv Dalmacije. Arterijama Dalmatinaca teče vino,a venama maslinovo ulje.

I zemlja drniškog kraja daruje vino osebujnog okusa,vino koje je drugačije,jedinstveno i posebno. Kako bi rekao moj djed: "Vino je teško pitanje, i kad ga ima puno i kad ga je malo,i kad je vrhunsko i kad ode na kvasinu,kad ga se prije 'prikoviše' i kad se ne pije nikako…" Vino je vječni izazov, vino je poezija u boci. Vino je tekućina koja život znači, koliko ga razumijemo, toliko ga i cijenimo. Ako razumijemo vino, nikad nećemo reći: "Sva su jednaka."

Pijenje vina nije gašenje žedi, već čista ugoda. U vinu valja otkriti arome i okuse prirode. Piti valja pozorno i umjereno, s poštovanjem i ljubavlju. Gledajući čašu, valja osvijestiti istinu da su fina vina djelo umijeća, strpljivosti i teškog rada vinogradara i vinara.

Ljekovitost vina - mudrost iz davnina

Naši stari bi znali reći da je prije dobar izbor vina u podrumu bio važniji od ormarića s lijekovima u sobi. I zaista, vino kao božanski nektar, pomaže zdravlju, snaži duševne boli, rastjeruje neraspoloženje, okrjepljuje umornu dušu.

Vinova loza - čuvarica Dalmacije

Od 7. stoljeća je vinova loza čuvarica Dalmacije i ona je uz ječam, pšenicu i masline jedna od najstarijih uzgajanih biljnih kultura. Napredovanju vinove loze i kvaliteti vina doprinose upravo škrta i kamenita tla, te zlatne zrake sunca.

Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka i njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga naš težak toliko i zavolio.

U kršu Zagore lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je ona sasvim obična biljka,ne bi preživjela stoljeća! Naša želja je da i Drniš jednog dana dobije svoje vinske podrume gdje bi se na jednom mjestu mogle kušati autohtone sorte vina,te doživjeti najbolji okusi i mirisi. U sklopu obilježavanja Dana Grada Drniša mogle bi se upriličiti i fešte vina, mi se i na tom polju zaista imamo čim pohvaliti. Imamo dosta malih vinara koji se s ponosom mogu podičiti vinima iz vlastite proizvodnje. Manifestacija bi imala gospodarski, kulturni i turistički značaj.

"Tko vino ne pije, taj iz Drniša nije"…