Vino

U Novom Sadu, održan je 11. međunarodni festival vina Interfest 2014. koji tradicionalno okuplja proizvođače vina, turističke organizacije i sve one koji se bave proizvodnjom, distribucijom i promocijom vina.

Novosadski Interfest ove godine okupio je oko 120 vinarija iz 15 zemalja, a po prvi put i iz Australije i Južnoafričke Republike. Od europskih zemalja, između ostalih, bile su zastupljene Italija, Španjolska, Portugal, Hrvatska i druge. Organizator zajedničkog nastupa hrvatskih vinara okupljenih brendom "Vina Croatia-Vina Mosaica" bila je HGK-Komora Zagreb, a suoorganizatori HGK Županijska komora Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija.

U okviru hrvatskog izložbenog prostora svoja vina predstavilo je 15 vinara iz različitih vinogorskih područja - Pelješac, Srijem, Plešivica, Benkovac.

Vinari dubrovačko-neretvanske županije preko Udruge Plavac mali s Pelješca predstavili su se osim na samom sajmu i na posebnoj degustaciji u restaurantu Aqva Dorija koja je bila namijenjena trgovcima i ugostiteljima, potencijalnim partnerima. Prezentacija je vođena od strane prof. dr. sc Bernarda Kozine i mladog enologa Vanje Ljubotina iz vinarije Pelješki vrhov i - Janjina. Kušalo se šest plavaca i jedan prošek:

Dranče - 2010 - PZ Pelješki Vrhovi- Janjina; Libertas - 2010 - PZ Putnikovići; Dingač - 2010 - PZ Vinarija Dingač; Postup - 2010 - PZ Donja Banda; Dingač - 2010 - Vinarija Goranko Poljanić; Rota - 2010 - Terarota d.o.o.; Prošek-2010 - PZ Pelješki Vrhovi, Janjina.

Među 50 Decanterovim odličjima nagrađenih vina iz Hrvatske, čak tri su osvojila prestižni Regionalni trofej. Riječ je o beljskoj Goldberg graševini iz 2006. godine, koja je nedavno u vrlo limitiranoj seriji puštena u prodaju kao arhivsko vino, Graševini Turković iz 2012. te Tramincu iz 2012. godine Kutjeva d.d.!

Goldberg Graševina 2006. je osvojila Regionalni trofej u konkurenciji hrvatskih bijelih vina skupljih od 15 funti, Graševina Turković 2012. u konkurenciji hrvatskih bijelih vina jeftinijih od 15 funti te Traminac 2012. u konkurenciji hrvatskih slatkih vina skupljih od 15 funti. Zlatom se može pohvaliti još samo Vlado Krauthaker sa slatkom Graševinom iz 2011. godine.
Iz regije je veliki uspjeh polučila srpska vinarija Janko, koja je sa svojim Zavetom starim iz 2011. godine (kupaža cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca) osvojila Regionalni trofej za crvena vina skuplja od 15 funti.

Predsjednica ocjenjivačke komisije koja je kušala i ocjenjivala vina iz Hrvatske te regije bila je MW Angela Muir.

Srebrnom medaljom su nagrađena sljedeća vina:

• Benvenuti, Corona Grande 2013;
• Jako, Stina Pošip 2013;
• Orahovica, Ledeno vino 2011;
• Perak, Graševina Ledena berba 2012

Bronačnom medaljom su nagrađena ova vina:

• Benmosche Family, Dingač 2009;
• Benvenuti, Malvazija istarska 2010;
• Benvenuti, Malvazija istarska 2013;
• Bolfan, Sauvignon 2013;
• Capo, Malvazija 2012;
• Josić, Ciconia Nigra Cuvee Superior 2011;
• Kozlović, Teran 2012;
• Krauthaker, Mercs 2011;
• Kutjevo, Graševina 2013;
• Kutjevo, Maximo 2011;
• Kutjevo, Graševina 2011;
• Matošević, Grimalda 2011;
• Matošević, Grimalda 2011;
• Medea, Montiron Trenutak strasti 2012;
• Meneghetti, Chardonnay - Pinot Blanc 2010;
• Orahovica, Silvanac zeleni Izborna berba 2011;
• Pilato, Malvazija istarska 2012;
• Vina Laguna, Terra rossa 2012;
• Vina Laguna, Festigina Malvazija 2011;
• Zlatan otok, Pošip

Preporuke su dobili:

• Badel 1862, Korlat Merlot 2010;
• Degrassi, Terre Bianche Cuvee Blanc Riserva 2011;
• Dražen Bedeković, Muškat 2013;
• Ekološka vinarija Škaulj, Cabernet sauvignon 2012;
• Iločki podrumi, Principovac Graševina 2011;
• Kabola, Amfora Malvazija 2009;
• Korta Katarina, Pošip 2012;
• Kozlović, Santa Lucia 2011;
• Kraljevski vinogradi, Pošip 2013;
• Kutjevo, Graševina 2012;
• Masvin, Shiraz Kotar Superior 2012;
• Meneghetti, 2009;
• Mrgudić, Mare 2010;
• Orahovca, Zeleni silvanac Jezerac 2011;
• Vina Belje, Merlot 2012;
• Vina Laguna, Festigia Cabernet sauvignon 2011;
• Vina Laguna, Festigia Malvazija 2013;
• Vina Laguna, Malvazija 2013;
• Vina Laguna, Festigia Malvazija Akacija 2012;
• Vina Laguna, Festigia Chardonnay 2011;
• Vina Laguna, Muškat ruža 2013;
• Jako, Stina Prošek 2010;

Prošle godine, primjerice, titulu Regionalnog trofeja dobio je Traminac Ledeno vino 2011 Kutjeva d.d., i to u konkurenciji slatkih vina iznad 15 funti, nitko nije dobio zlato, srebrnu medalju je osvojilo 14 vina, 30 se okitilo broncom, a preporuku je dobilo 27 vina.

Decanter World Wine Awards svoje prvo izdanje imalo je 2004. godine, a u konkurenciji je bilo više od 4.000 vina. Tada je, kao jedini hrvatski predstavnik, nastupio Ivan Enjingi i za svoje Venje iz 1998. godine osvojilo titulu svetskog prvaka, a za Graševinu iz 2002. zlato i titulu regionalnog trofeja.

Ove godine je čak 224 vinskih stručnjaka iz cijeloga svijeta, uključujući i 66 Masters of Wine i 18 Master Sommelijera u travnju u Londonu kušalo 15.007 vina iz 52 zemlje svijeta.

Nagrađeno je 10.455 vina - 125 je dobilo priznanje Regionalnog trofeja, 454 vina je osvojilo zlatnu medalju, 2.003 srebro, a 4.378 vina broncu, dok je 3.620 vina dobilo preporuku.

Preporuke su zaslužila vina od 81 do 84 boda na ljestvici do 100, broncu 85-89, srebro 90-94, a zlato 95-100 bodova!

Tabui služe da bi se rušili, a to su dobrim delom, pre svega vrhunskim radom i originalnom pristupu vinarstvu postigli u porodičnoj Vinariji Mrđanin, pre svega spravljajući vrhunska crvena vina. Naprosto, nisu priznavali "kalup" po kom su fruškogorski vinogradi za klasu pogodniji za bela vina, nego su pokazali da su posvećenost, znanje i entuzijazam ono što kapljicama božanskog nektara daje ukus, ton, buke... A potrošači su oduševljeni rezultatima, čak toliko da se prodaju sve proizvedene godišnje količine! Pored toga, iz ove vinarije čiji je glavni tehnolog Vlada Kovač, prve sa ovih prostora, odlično i pristupačno vino krenulo je u izvoz u Kinu.

Sa 6,5 hektara vinograda na plodnom Čeratu, sa kog puca predivan pogled, na oko 250 metara nadmorske visine, u porodičnoj manufakturi uzgajaju se Italijanski Rizling, Chardonnay, Cabernet Souvignon (od njega se pravi i Rose), Cabernet Frank, Merlot,... A vina koja se spravljaju od suncem okupanog grožđa imaju odličan ukus i više nego povoljnu cenu: buteljke svih vina koštaju 500 dinara sem Bermeta koji je 700, a vrlo povoljna je i kupovina u rinfuzi, s obzirom da je cena svih vina 230 dinara, sem Frankovke koja je 250. Merlot i Cabernet Souvignon-a ima i u barikiranim hrastovim buradima iz kojih buteljka košta 600 dinara, dok se u rinfuzi ne prodaju. Jedan od favorita Vinarije je Probus, autohtona sorta iz koje je moguće izvući još bolje rezultate.

I dok Kinezi degustiraju vino sa fruškogorskih obronaka, u Vinariji rade na završetku degustacione sale sa pogledom na Sremske Karlovce i okolinu. Pa uskoro...

Vinarija Mrđanin
Jovana Grosa 16
Sremski Karlovci
Srbija
Tel: +381. 21. 881. 410
+381. 63. 534. 226

www.vinarija-mrdjanin.rs

U suorganizaciji Općine Kneževi Vinogradi, Turističke zajednice Baranja, Belja i APP-a, 13. i 14. lipnja 2014. godine, održan je Gator fest, promotivna turističko-gastronomska manifestacija. Nakon prvog festivalskog dana održanog na vinskim cestama i podrumima Zmajevca, drugi i završni dan Gator festa održan je u Kneževim Vinogradima. Uz sjajna vina, glazbu i autohtonu gastro-ponudu, festival je u potpunosti opravdao očekivanja. Ponudi Gator-a, osim vinara, pridonijeli su i svi OPG-i ovoga kraja, te ostali turistički subjekti.

Vedran Kramarić, zamjenik načelnika općine Kneževi Vinogradi, kao cilj ove manifestacije istaknuo je promociju turistčke ponude Općine s naglaskom na vinsku ponudu ovoga kraja.

Ideju organizacije ovakvog festivala pohvalili su svi vinari jer Baranja je vinska regija koja zaista zaslužuje veću promociju kako bi učvrstila svoju poziciju na vinskoj karti Hrvatske. Vinar, Slavko Kalazić smatra da su Istra i Kutjevo odlični primjeri kvalitetne promocije vina, te da Gator fest, uz dogradnju u organizaciji koja svake godine pokazuje napredak, ima potencijal prerasti sadašnje okvire. Za enološko natjecanje prijavljeno je više od 140 vina, a sudjelovalo je 100-tinjak izlagača iz Baranje i drugih dijelova Hrvatske. Posjetitelji su bili u mogćnosti kušati vina uz kupnju vinske kušateljske čaše po simboličnoj cijeni.

Vinari su nagrađeni u dvije kategorije:

• Najbolje bijelo vino - Traminac, Vinarija Kalazić, Batina
• Najbolje crno vino - Merlot Goldberg, Belje

Ukupno je dodjeljeno 23 zlatna odličja, od kojih je najviše bilo beljskih, 48 srebrnih, te 23 brončana.

Nekoliko hrvatskih vinarija pohvalilo se uspjesima na domaćim i međunarodnim izložbama i ocjenjivanjima.

Tako su Vina Belje na nedavnoj 46. izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Sv. I. Zelini i na Festivalu graševine u Kutjevu osvojila ukupno osam zlatnih medalja. U Zelini osvojili su šest zlatnih medalja za vina Graševina vrhunska berbe 2012, Chardonnay vrhunski 2012, Cabernet Sauvignon vrhunski 2012, Cabernet Sauvignon vrhunski 2009, Merlot Goldberg 2012 i Chardonnay Goldberg 2012. Na ocjenjivanju u Kutjevu graševina Goldberg 2012. i vrhunska graševina, arhivsko vino iz 2006. godine, osvojile su zlatna odličja.

Iz Mladine su se pohvalili sve većim uspjesima svojih pjenušaca, jer su u Zelini zlatne medalje osvojili njihovi POY Premium i POY Rosè. Potvrda je to da regija Bregovita Hrvatska i vinogorje Plešivica imaju velik potencijal za proizvodnju pjenušaca najviše kakvoće.
Pjenušac POY Premium prirodno je pjenušavo vino dobiveno klasičnom champagne metodom vrenja u boci, odležano 12 mjeseci, od chardonnayja, pinota bijelog i rajnskog rizlinga. POY Rosè proizveden je charmat tehnologijom vrenja u tankovima od poznatog portugisca.

Na prestižnom London Wine Fairu 2014. (LWF), namijenjenom prvenstveno trgovcima, vina Badela 1862 ovog su mjeseca predstavljena na dva mjesta: na štandu Hrvatske gospodarske komore ali i na štandu Eurowinesa, jednog od vodećih uvoznika i veletrgovaca vinima s jakom distribucijskom mrežom u Velikoj Britaniji i novog Badelovog distributera za TO tržište. Vina iz Benkovca i Svirča izazvala su veliku pozornost na izložbenom mjestu Eurowinesa, a dobavljači restorana i maloprodaje bili su vrlo impresionirani s premium Korlat Cabernet Sauvignonom i plavcima, javljaju Badelovci.

Britanci pokazuju sve veće zanimanje za vina iz Hrvatske. Na LWF-u Badel 1862 je izložio svoja najpoznatija vina, većinom već nagrađena na velikim svjetskim ocjenjivanjima (Decanter i International Wine Challenge u Londonu, Vinalies Internationales u Parizu, Vinitaly u Veroni…).

Eksperti Eurowinesa su ocijenili da visok potencijal za tržište Velike Britanije imaju vina s Korlata - Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah, nova zvijezda među dingačima - Dingač 50°, vina najnagrađivanije hrvatske vinarije Daruvar - Sauvignon i Graševina Daruvar, Ivan Dolac s Hvara i dr.

Ulazim u malu vinoteku u zagrebačkom Boćarskom domu i dočekuje me ljubazna, plavokosa gospođa. "Gospođa Nina?", pitam. Predstavlja se kao Milka i kaže: "Sad ću pozvati Ninu". Uskoro dolaze još dvije nasmiješene dame i slika je skoro pa potpuna. Nina Schmidt, Milka Damjanović, Tanja Hrenar i Ljiljana Režek, jedina koju nisam uspjela upoznati, vlasnice su Vivatine, vinoteke koja je naslijedila gotovo 20 godina dugu tradiciju, ali u posljednje dvije godine izrodila i nešto sasvim novo - prepoznatljivost prve "eko friendly" vinoteke i iznimno ljudski odnos prema poslu.

"Eko friendly" Vivatina

Nina Schmidt s bivšim je poslovnim partnerom prije gotovo 20 godina pokrenula vinoteku Vivat fina vina. Nakon što su se zbog različitih poslovnih vizija razišli, Nina je zajedno s dotadašnje tri djelatnice vinoteke, na istoj lokaciji, osnovala Vivatinu. Od 2012. godine posluju pod epitetom "eko friendly" vinoteke, prve takve u Hrvatskoj, što znači da podržavaju vinare i proizvođače hrvatskih delicija koji proizvode na ekološki i organski način. S preko 500 etiketa vina, pjenušaca, šampanjaca, rakija i likera te nebrojeno puno "divljih" delikatesa, čovjek se lako izgubi u mirisima i okusima, a na pamet mu padnu samo dvije riječi - čisti hedonizam.

Obilaskom prostora saznajem da većina proizvoda dolazi od hrvatskih proizvođača, nešto je stranog uvoza, no ono što ih sve veže jest istinska ljubav prema vinu i hrani te ekološki pristup proizvodnji. Nina mi kaže da na tome inzistiraju i pomno biraju s kime će surađivati. Vivatina je nedavno pokrenula i vlastitu liniju proizvoda Wauu, koja nastaje u suradnji s raznim domaćim proizvođačima, a primarno je orijentirana na izvoz.

Biznis vođen ženskom rukom

Dolazimo do druge prostorije gdje nas na stolu čekaju delicije poput jelenjeg pršuta, kobasice od vepra te namaza od tune i lješnjaka. Milka otvara bocu pjenušavog vina PerlApp i nastavljamo razgovor. Slušam te "super žene" koje vode svoj biznis, imaju obitelji, svakodnevno uvode inovacije, a uz sve to se stignu i dodatno educirati na polju u kojem rade. Nina je samohrana majka četvero djece, Tanja ih ima troje, Ljiljana dvoje, Milka jedno, a mene zanima kako uspjevaju držati sve konce. "Sve se može kad se čovjek dobro organizira", kaže Milka i dodaje da si sve četiri međusobno pomažu, uskaču kada i gdje treba i da je tako sve lakše.

Ono što me u cijeloj priči najviše fascinira jest inovativan i, rekla bih, topao odnos prema poslu. Ovdje nije riječ o običnoj vinoteci gdje dođeš, kupiš i izađeš van. Riječ je o biznisu koji je odavno nadišao okvire vinoteke, o pravom pokretu, kulturi uživanja u dobroj hrani i piću te stvaranju bliskih, gotovo domaćih odnosa s gostima i kupcima. Zapravo se u poslovanju itekako osjeti ona "ženska nota". Kako kojoj padne na pamet ideja za novi proizvod, događanje ili smjer poslovanja, tako zajedno razrađuju plan i nikada zapravo ne stoje na mjestu. Na pitanje stvara li im to što su žene poteškoće u poslovanju, Nina kaže da problema zna biti, predrasuda tipa "vidi ove četiri plavuše, što one znaju o vinu" ima, no oni koji s njima surađuju te osjete na svojoj koži iskren i kvalitetan odnos, svakako ostaju vjerni.

Za razliku od strogo financijskog gledanja na biznis, ove četiri dame ne prave kompromise kada je u pitanju kvaliteta i izlaženje ususret svojim partnerima i kupcima, a dodana vrijednost je to što vas ne tretiraju kao broj već kao da ste jedini na svijetu.
"Vi možete doći kod nas, reći kakvu vrstu vina želite, za koju vrstu jela, koliko ljudi i po kojoj cijeni, i mi ćemo vam točno preporučiti idealno piće. Često nam se ljudi znaju povratno javiti i reći da su oduševljeni jer smo točno pogodile njihove želje", kaže Nina. S obzirom da se njih čak tri školuju za sommeliera te imaju godine iskustva rada u ovom području, pozitivni komentari ni najmanje me ne čude.

Najbolje se uči na vlastitim greškama

Otvaramo drugu bocu, ovog puta Stingovo crno vino, i saznajem da nije sve baš tako bajno, pa ni poslovanje u ovom sektoru. Kao i mnogi, i Vivatina se bori s naplatom potraživanja, konkurencijom koja udara "ispod pasa" te nepredviđenim tehničkim poteškoćama, no Nina i Milka mi kažu da nipošto nisu požalile ulazak u ovaj biznis. Da su na početku znale ono što znaju danas ne bi, priznaju, ulazile u neke narudžbe koje se ne isplate i prilagodile bi pristup nekim ljudima, no čovjek najbolje uči na greškama i tako raste.

Neki klijenti dolaze njima, neke one same kontaktiraju, a s obzirom da su u ovom podučju već zbilja dugo, stvari su danas ipak lakše. Ne zanimaju ih masovna prodaja i komercijalizacija biznisa, već podupiranje domaće proizvodnje i širenje kulture uživanja. S obzirom da istražuju autohtone hrvatske proizvode, često putuju po poljoprivrednim gospodarstvima, upoznaju ljude i puno uče, a uz sve to imaju priliku kušati najfinije delicije. Zvuči kao posao iz snova zar ne? Barem nama hedonistima.

Zbog lakšeg gostovanja na raznim manifestacijama i sajmovima, nedavno su osnovale i Klaster Natura, koji podržava proizvodnju vina, meda i maslinovog ulja po eko standardima, a u sklopu njega djeluje i Klub Vivatina, čiji članovi mogu sudjelovati u degustacijama i promocijama ekoloških proizvoda iz ponude vinoteke. Njihov djelatnik Tomislav, "Tomica" kako su ga predstavile, dao je najnoviji obol ponudi Vivatine svojim ručno rađenim drvenim daskama za ugostiteljstvo i domaćinstvo te kutijama za poslovne poklone. Još jedna stvar koja ovoj vinariji daje poseban "štih".

Pitate li ih na koji način treba poslovati, reći će vam iskreno i ljudski.
"Ponekad se opečemo jer previše vjerujemo ljudima, ali mi smo jednostavno takve i to je dio posla", priznaje Nina. Dodaje da im je najvažnije ostvariti ono što su ljudima obećale i ne praviti kompromise oko kvalitete. Pametnom dosta, ali ja bih samo dodala - ako sve to napravite s iskrenim osmijehom kakav ih krasi, uspjeh vam je zagarantiran. Živjeli!

Degustacije vina u vinogradima postoje koliko i sami vinogradi, ali su u današnje vrijeme postale totalni hit. Diljem svijeta, arhitekti su izgradili divljenja vrijedne spomenike trsovima i vinu u nekim od najvažnijih vinskih regija svijeta, impresivne objekte izgrađene u svrhu promocije vina. Ovdje je popis 12 najimpresivnijih vinarija svijeta pa izaberite koja vam je najzanimljivija, i - krenite na put!

Bodegas Ysios

Ovu vinariju projektirao je Santiago Calatrava u španjolskoj regiji La Rioja. Zamišljena je kao mjesto obožavanja vina. A tako i izgleda...

Chateau Margaux

Jedna od najpoznatijih vinarija u svijetu čiji je dvorac toliko poznat da se pojavljuje na svakoj etiketi.

Mission Hill Winery

Centralni dio ove kanadske vinarije su 12 zvonika koji zvone za dobrodošlicu gostima i time navodno u njima probude čula koja će im trebati pri degustaciji. Ne bismo se baš kladili, ali reklama je reklama...

Darioush Winery

Zgrada i zemljište ove vinarije u Napi nalikuju na perzijski dvor, vlasnik je vjerojatno imao peticu iz povijesti....

Chateau Pichon-Lalande

Jedna od najviše fotografiranih vinarija na svijetu. Sada je u vlasništvu obitelji Rouzaud, koja posjeduje i Louis Roederer.

Marques De Riscal

Slavni arhitekt Frank Gehry ovom je građevinom prema želji vlasnika Marquesa De Riscala postigao da svaki posjetitelj osjeti inovativni duh i svijet osjetila koje pružaju vina.

Dornier Winery

Dizajnirana od strane osnivača, Christopha Dorniera, ova južnoafrička vinarija bi se trebala savršeno stopiti s okolinom.

Castello Di Amorosa

Dario Sattui odlučio je izgraditi najljepšu i najzanimljiviju građevinu u Sjevernoj Americi za predstavljanje vrhunskih vina, pa je napravio ovaj dvorac u Napi.

Opus One

Projekt baruna Philippe de Rothschilda i Roberta Mondavia. Stvoren da bude prvo američko ultra-premium vino.

Chateau Ducru-Beaucaillou

Dizajniran od strane poznatog pariškog arhitekta Paula Abadie, i ovaj je dvorac tako kultan da i on krasi etiketu vina.

Ledson Vinarija

Ova je građevina proslavila vinariju prije nego što je to učinilo vino. Ozbiljno. Obitelj Ledson je tek nakon što su građevinom privukli pažnju javnosti, proizvodnju vina stavila na prvo mjesto.

Bodegas Irius

Jedna od najmodernijih vinarija u Španjolskoj. Zgrada bi trebala nalikovati leptiru, iako nas više podsjeća na leptir-mašnu.