Vino

S proizvodnjom od 20 milijuna hektolitara godišnje, koja pokriva 80 posto domaćih potreba, Kina zauzima peto mjesto u svijetu, a na istoj poziciji se nalazi i sa stanovišta potrošnje, pokazuju službeni podaci.

U ispijanju crvenog vina, Kinezi su na prvom mjestu u svijetu.

Međutim, bez obzira na to što proizvodnja i potrošnja vina u Kini posljednjih godina bilježi ekspanziju, kineska vina se ne izvoze zbog sumnjive kakvoće. Nijedan stručnjak iz ove oblasti ne smatra kako će Kina na kratak ili srednji rok postati ozbiljniji izvoznik vina.

Apetit za vinima "made in China" izvan granica zemlje vrlo je ograničen, ističu u kineskoj kompaniji Grace Vineyard koja u regiojama Šansi i Ningsja uzgaja vinovu lozu na površini od 300 hektara.

Dodaju i kako su svjesni toga da je Kina pionir u proizvodnji vina i da će trebati mnogo vremena da se osvoji inozemno tržište.

Kineska vina su srednjeg kvaliteta, namijenjena svakodnevnoj potrošnji.

Uprkos napretku u kvalitetu proizvoda, dolasku stranih investitora i suvremene tehonologije i angažmanu francuskih vinara, kineska vina su još uvijek neujednačene kakvoće, a najvažniji cilj proizvođača ostaje količina.

U Hrvatskoj uglavnom prevladava (na sreću krivo) mišljenje da Makedonija ima samo cjenovno dobra vina o čijoj bi se kvaliteti dalo diskutirati.1-Stobi-Petit VerdotTo i nije čudno s obzirom da su u posljednjih petnaestak godina tržište preplavili jeftini vranci, žilavke i razni makedonski 'francuzi', uz neizbježnu kupažu zvanu T'ga za jug, koji su hrvatske vinare nakratko dali u paniku da i oni moraju snižavati cijene ili barem dizati kvalitetu. Razloga za veću paniku ipak nije bilo, jer su makedonska vina, iako je odnos cijena-kvaliteta bio pristojan, teško nalazila put do restorana, zadržavši se uglavnom na policama trgovačkih lanaca. Urbane legende govore da u nekim plavcima ustvari pijemo makedonske vrance, ali to je već druga priča.

Stvari su se odnedavno počele mijenjati, jer na mala vrata počinju ulaziti vina iz gornjeg doma makedonske vinske scene. Tipični predstavnik je pogolema vinarija Stobi iz Tikveša, koja se sa pet svojih 'crnjaka' predstavila u zagrebačkom wine baru Sherry's. Degustaciju je vodio Nenad Trifunović, bloger poznat kao Vinopija, a da bi se vina još bolje doživjela, pripomogli su vrsni tapasi iz Pinkleca posluživani u pravilnim razmacima.

Novinarima su ponuđeni na kušanje: Petit Verdot 2011 (po francuski: mali zeleni), Aminta 2011 i 2009 (vranac, cabernet sauvignon, merlot), Vranec Veritas 2011 i Merlot 2011. Vina sve bolja od boljeg, pokazatelj da T'ga za jug i slične tekućine zaista pripadaju prošlosti i imaju samo nostalgičnu vrijednost. Ove 'radosti s juga' tek se probijaju na hrvatsko tržište: samo se Aminta 2011 može nabaviti u dućanima, a Vranec Veritas 2011 nalazi se na vinskoj karti tek nekoliko zagrebačkih restorana. Nadajmo se kako će se to uskoro promijeniti nabolje.

Вина доволно уникатни да го задоволат и наjпребирливиот вкус, а толку едноставни за секој да ги посака.

Tako kažu u vinariji Stobi o svojim vinima. Tko razumije, shvatit će!

U nastavnom objektu i klijeti koje se nalazi poviše 6 ha vinogradarskih površina iznad naselja Podgorje Veleučilište u Požegi provodi praktičnu nastavu za studente Studija vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo.

"Ovdje svaki naš student ima svoj red vinograda, posebno za svaku sortu, za kojega se brine kroz čitavu godinu, prati od cvjetanja do zrenja grožđe, donosi odluku o berbi, te od grožđa sam proizvodi vino. Nakon cijeđenja mošta prati fermentaciju, sam odlučuje o uvjetima i dužini fermentacije, te dalje njeguje vino, pretače ga, bistri, i odlučuje kada je ono najbolje za kušanje.

Ovdje svaki student ima svoju bačvu vina, te kroz vrijeme studiranja to vino služi i za njegov završni rad" - istakao je mr. sc. Josip Mesić, v.d. pročelnika Poljoprivrednog odjela, koji je za uzvanike proslave 16. obljetnice požeškog Veleučilišta priredio radionicu uz kušanje i ocjenjivanje vina.

Nakon ocjenjivanja 23 uzorka vina njih 19 dobilo je srebrne diplome a 4 najbolja studentska vina zlatne diplome. Studentima Stjepanu Adžiću, Marijanu Crnjcu i Dorijanu Hajda zlatne diplome uručio je v.d. dekana dr. sc. Dinko Zima.

Vino s najboljom ocjenom koje je dobilo uz zlatnu diplomu i šampionsku titulu proizvela je i odnjegovala studentica Marija Mijoković, a diplomu joj je uručio predsjednik Upravnog vijeća mr. sc. Ivan Čolak.

"Studentica sam 3. godine Studija VVV, a šampionsko vino uspjela sam napraviti od graševine berbe 2013. godine. U berbi je imala 105 eksla i uspjela sam dobiti jednu poluslatku suhu graševinu s ostatkom šećera. Kad sam nakon berbe dobila mošt, dodavala sam kvasce, brinula se o fermentaciji koja je trajala dugo. Držala sam ga sve do prvog mjeseca i tek onda prekinula fermentaciju, jer sam htjela dobiti jednu suhu graševinu. Kada sam ocijenila kušanjem da je to ono što želim prekinula sam fermentaciju. Onda sam ga pretočila, dodavala sumpor i dala na ocjenjivanje. Zadovoljna sam što sam po ocjenama stručne komisije ja napravila najbolje vino. Sa vinom se već pomalo bavim i kod kuće jer imamo 5 ha vinograda i proizvodimo vino. Malo su kod kuće gledali sumnjičavo na moje poteze, stalno su pitali hoćeš li ti to znati, no evo sad je moje vino šampionsko" - kaže Marija koja će očito brigu o vinu kod kuće uskoro preuzeti na sebe.

Ako ste zagriženi fan "gemišterica" (čaša bačvasta oblika koji nove generacije ne poznaju, s bijelom oznakom - crticom i natpisom "2 dl", obavezna oprema birtija iz vremena socijalizma) s drukčijim čašama za vino nećete se puno zamarati.

Ostali će možda poželjeti imati čaše za bijelo vino, čaše za crno vino, veće, manje, čaše za pjenušce...

I sva je prilika da će ih se u kući nakupiti više nego što je doista potrebno.

Oblik čaše može istaknuti ili pak uništiti osobine vina - mjehurići pjenušca će vrlo brzo oslabjeti iz niske, široke čaše, na primjer. Postoje čak čaše koje su oblikovane za određena vina i sorte grožđa.

No Joanna Simon, autorica Velike knjige o vinu, tvrdi da nam čak nisu potrebne različite čaše za bijelo i crno vino te da je dovoljno u kući imati "osnovni trojac".

Važno je da je vinska čaša na nožici kako ne bismo rukom zagrijavali vino, da je dovoljno velika i u obliku tulipana koji se sužava prema vrhu.

Idealno je čašu napuniti do jedne trećine, osim ako je mala - tada je napunite do polovine. Staklo mora biti bezbojno, fino i glatko, a tri oblika koja će biti dovoljna za sve prilike čine dovoljno velika višenamjenska čaša (spomenuti oblik tulipana) za bijela i crna vina, copita, manja verzija vinske čaše, za porto ili cherry, te flûte, viša i uža čaša koja čuva mjehuriće pjenušavih vina.

Važno je i da čaše držite spremljene uspravne, na nožici. Držite li ih preokrenute, dobit će ustajao miris.

Perite ih vrućom vodom i s malo deterdženta, a u perilici suđa nemojte istodobno prati vinske čaše i ostalo posuđe. Također, nemojte ih pustiti da se suše na pari - bolje ih je obrisati.

Kako navode iz čitlučke vinarije Obiteljski podrum Brkić, ovo je već treća isporuka, s tim da ovaj put osim u Californiu, dio vina ide i u New York. Uvoznik je kao i do sada tvrtka "Blue Danube Wine Co" Iz Los Altosa,(CA), s kojim imaju izuzetno korektnu suradnju.

"Trenutno, obiteljski podrum Brkić izvozi u USA oko 30% svojih količina a nadamo se da će do kraja godine taj iznos biti povećan na 50%", ističu iz ove vinarije.

Inače, Obiteljski podrum Brkić ima relativno malo vinogorje, i nisu željeli ići u proizvodnju svjetskih sorti grožđa, već su ostali vjerni autohtonim sortama, žilavki i blatini i s njima žele biti najbolji na svijetu.

"Što vole žene, a što muškarci u vinu", radionica je kroz koju su zaljubljenici u vino Jadranka Svaguša i Gino Matulić, na drugom sajmu "Vinski podrum", upoznali posjetitelje s različitim sortama, mirisima, okusima, a i muško-ženskim afinitetima i senzibilitetima u vinu i kroz vino. Okupljeni su tako dobili priliku kušati tri francuska i jedno hrvatsko vino: dva crna, jedan rose i jedno desertno, a zatim raspravljali o tome koje bi vino više odgovaralo muškarcima, a koje ženama. Tako se, primjerice, za rose Domaines OTT - Chateau de Selle iz 2012. pokazalo da je, po mišljenju većine, a priori žensko vino.

"Boca u obliku amfore kojom se želio dati hommage antičkim amforama, zatim nježna, gotovo bezbojna boja, aromatika i činjenica da ide uz praktički sva jela i predjela - idealno za žene" - zaključila je Svaguša, koja zajedno s Matulićem proizvodi G&J vina, a njihov prvijenac "Tvoja krv i moja" iz 2009., koji su također donijeli okupljenima, njihov je najveći ponos.

Oduševljeni turisti

"Žene su danas prisutne u svakom segmetnu proizvodnje vina. U Francuskoj su tako većina sommeliera žene, a istraživanja su pokazala i kako 80 posto osoba koje kupuju vino u slobodnoj prodaji u Francuskoj čine pripadnice ljepšeg spola" - kazala je Svaguša.

Na pitanje koja i kakva vina preferiraju žene, Svaguša je odgovorila kako su to crna i crvena vina, te rosei.
"Vino kakvo žene vole treba biti profinjeno, ukusno, ali i konkretno. Vino treba pričati priču, a ne samo lijepo mirisati" - zaključila je Svaguša.

Istoga dana u prekrasnom prostoru hotela "Vestibul Palace", koji je nedavno u Beogradu dobio nagradu "Brand Leader Award 2014.", održala se radionica "Bijela vina Dalmacije", koju je vodio doc. dr. sc. Leo Gracin.

Osnivač poznate primoštenske vinarije "Suha punta" tom je prigodom namjerno izostavio pošip kao najpoznatiju bijelu sortu u našoj regiji kako bi pokazao da Dalmacija ima i drugih odličnih bijelih sorti. Bijela vina Dalmacije predstavljali su tako Kujundžuša Grabovac 2013., Debit Birin Vodice 2013., potom Rukatac Smokvica OPG Radovanović 2013., Vugava Stina 2013., Vugava Lipanović 2011...

Ta, ali i mnoga druga vina koja su se predstavila na sajmu oduševila su domaće, no posebno turiste, koji su u velikom broju i s oduševljenjem šetali podrumima cara Dioklecijana. Čaša vrhunskog vina ispijena u hladu više od 1700 godina starih zidina drevnog cara, odmor je kakav bi baš svatko poželio.

Film "Dossier Zinfandel"

U sklopu sajma vina i delicija predstavljen je i dokumentarni film HTV-a "Dossier Zinfandel" autorice Milke Barišić, u kojem je prikazano kako je sorta zinfandel, koju su Amerikanci htjeli zaštititi kao svoju autohtonu zapravo crljenac kaštelanski. Osim toga, posjetitelji vinske fešte mogli su vidjeti kako zadarski meštar od čokolade Dubravko Vitlov spaja čokoladu i vino u ukusne praline, te uživati u njegovoj vrhunskoj gastro-čaroliji.

Pet različitih berbi dingača

Poznata vinska kuća "Saint Hills", iza koje stoje Ivana i Ernest Tolj, na "Vinskom podrumu" predstavila se s pet različitih berbi dingača "Sv. Lucija", od kojih su dva imala premijerno predstavljanje. Ova zrela, kompleksna i velika vina predstavio je Tomislav Svalina, enolog u "Saints Hillsu".

Bivši trener Manchester Uniteda Alex Ferguson zaradio je četiri milijuna dolara na prodaji dijela svoje kolekcije vina na aukciji u Hong Kongu.

Aukcijska kuća Cristies priopćila je kako je najuspješniji trener u istoriji britanskog fudbala zaradio 3,8 miliona dolara u 257 prodaja.

Najvišu cijenu dostigla je boca vina Domaine de la Romanee-Conti Romanee-Conti, koja je prodata za 158.000 dolara.

Fergusonov vinski podrum ima vina iz svake godine njegove karijere u Manchester Unitedu (1986-2013), tijekom koje je osvojio 38 trofeja.

Ostatak Fergusonove kolekcije od 5.000 boca biti će prodan na druge dvije aukcije - u Londonu 5. lipnja i na internetu od 9. do 23. lipnja.