Vino

Bliži se peto izdanje Vinart Grand Tastinga, jedinstvenog sajma vina koji 6. i 7. ožujka 2020. od 12 do 19 h u Zagrebu ponovo okuplja 120 najboljih i najzanimljivijih vinarija, prethodno odabranih prema kvaliteti.

Sajam se održava u vrijeme kada su vina iz prethodne berbe spremna za predstavljanje, a ugostiteljski objekti se pripremaju za novu sezonu. Svim poslovnim posjetiteljima, sommelierima, ugostiteljima, F&B menadžerima, trgovcima i distributerima osiguran je besplatan ulaz na sajam, uz prethodnu registraciju na web stranici manifestacije.

Cilj projekta je potaknuti hrvatske ugostitelje da više pažnje posvete izboru vina koja će imati u ponudi. Tako na jednom mjestu mogu isprobati za njih odabrana dobra vina iz svih hrvatskih regija, u različitim cjenovnim razredima. A za one koji žele naučiti više o vinu ili educirati svoje osoblje, ove godine pripremljeno je čak 25 vinskih radionica koje se održavaju u tjednu prije sajma. Na većini radionica mogu se probati iznimno vrijedna vina, od kojih velik broj više nije dostupan na tržištu. Radionice se održavaju u Kongresnom centru Forum, a prijave se vrše na internet stranici sajma.

Dobrodošli su svi oni koji istinski uživaju u vinu

Svi ljubitelji vina, kojima posao nije vezan uz vino, mogu posjetiti sajam uz kupnju dnevne ulaznice po cijeni od 150 kuna uz koju dobivaju vaučer u iznosu od 40 kuna za kupovinu u Pop-up Vinoteci na sajmu ili na prijevoz kući Eko Taxijem. Ulaznice se prodaju isključivo na dane sajma na ulazu u Laubu.

Noviteti na petom izdanju sajma Vinart Grand Tasting

Osim vina, na sajmu se predstavljaju i premium žestoka alkoholna pića koja donose Roto Svijet Pića i Alca, Dukat omogućava sparivanje vina sa Sirela, President i Galbani sirevima, a Argeta predstavlja svoju Exclusive liniju namaza s potpisima kuharskih majstora, dok najbolji prijatelj vina i dalje ostaje Romerquelle mineralna voda.

Nakon prvog dana sajma, 6.3. u večernjim satima održavaju se Vinart Godišnja Postignuća - dodjela nagrada za postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni za 2019. godinu. Svemu tome svjedočit će i nikad veći broj važnih vinskih autoriteta iz Europe i SAD-a. Tako na sajam ove godine ekipa Vinarta dovodi Karen MacNeil, autoricu bestsellera The Wine Bible, koji je osvojio sve najvažnije nagrade i koristi se u svim najboljim vinskim školama u Americi. U pripremi je drugo izdanje knjige u koju će Karen MacNeil uvrstiti i hrvatska vina.

Mike De Simone i Jeff Jenssen, poznati kao The World Wine Guys radit će veliku reportažu o Istri za najčitaniji američki vinski magazin Wine Enthusiast, a dolazi i Caroline Gilby, nositeljica prestižne titule Master of Wine. Za sve strane novinare organizirano je i trodnevno studijsko putovanje s ciljem temeljitog upoznavanja hrvatskih vina i vinskih regija.

Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je 67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije dok su još u bačvama, a prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina.

Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina. Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200 tisuća gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje pred i posezonu, kazao je Nikola Benvenuti.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizamHrvatske gospodarske komore (HGK).

Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, a mlada vina savršeno su se sljubila uz vrhunske istarske pršute Jelenić.

Nekoliko dan ranije na En Primeuru 2020. u hotelu The Westin u Zagrebu predstavljene su graševine, pošip i pušipel berbe 2019. iz 54 vinarije iz Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja. Berbu 2019. slavonski vinari ocijenili su vrlo dobrom. Vinogradarska godina u Međimurju bila je zahtjevna pa su samo neki vinari uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe. U Dalmaciji ističu kako je grožđa bilo manje ali su vinari bili zadovoljni kvalitetom.

En Primeur 2020. okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište u Požegi, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina Trnava i Kutjevo d.d.

Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak.

Svoja vina predstavila je i vinarija Kopjar iz blizine Novog Marofa.

Na međunarodnom sajmu vina Wine Paris, koji se održava od 10. do 12. veljače u izložbenom prostoru Porte de Versailles u Parizu, u organizaciji HGK-a pod brendom Vina Croatia - vina mosaica, predstavljeno je i šest hrvatskih vinarija - Krautheker, Osilovac, Jako vino, Bolfan vinski vrh, Dingač - Skaramuča i Buzdovan.

Budući da sajam okuplja stručne posjetitelje iz više od 100 zemalja svijeta, vinari su imali idealnu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta.

Vinariji Bolfan vinski vrh, koja je izložila svoja ekovina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu.
Dosadašnji su se kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno, posjetom vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hrašćini. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi, rekao je Tomislav Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu te je njegovo vino dospjelo i na kinesko tržište.

Od sudjelovanja na sajmu očekujemo bar jednog novog partnera, rekao je Bolfan.

Feravino je prošle godine prvi put predstavilo svoja vina u Parizu.
Zadovoljni smo postignutim rezultatima na ovom sajmu te kontaktima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje te gospodarske grane, rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje izvozi oko 20 posto sveukupne proizvodnje u 20-ak zemalja svijeta.

U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bila Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje, rekao je Pavić.

Međunarodni je sajam vina nastao spajanjem dugogodišnjeg mediteranskog sajma Vinisud i međunarodnog sajma Vinovision Paris. Okuplja više od 2000 proizvođača i trgovaca vinom iz Francuske i inozemstva, a očekuje se oko 30.000 posjetitelja.

Predstavnici vinarskog sektora Bosne i Hercegovine, okupljeni oko vinarske platforme "Blaž Enology" na studijskom su putovanju u Francuskoj, a primarni cilj je uvid u najnovija tehnološka dostignuća proizvodnje vina i vinarske opreme posebice s aspekta marketinga vina i žestokih pića.

Hercegovački vinari posebnu zahvaljuju Mariju Čuli iz Mostara, studentu Instituta za vino u Bordeauxu, koji je cijeloj grupi na raspolaganju kao domaćin te studijske posjete.

Navode kako su prva dva dana sudjelovali na sajmu vina Wine Paris-Inexpo Paris, na kojemu je nekoliko hiljada izlagača izložilo svoja vina i žestoka pića.
U izravnom kontaktu s izlagačima nastojali smo prikupiti informacije koje bi imale pozitivan učinak na razvoj vinarskog sektora BiH. Za posljednja tri dana planirana je posjeta vinarijama i chateauima na području Bordeauxa, tvornici za izradu bačava, muzeju vina u Bordeauxu, kao i Institutu za vino i vinigradarstvo, kažu hercegovački vinari.

Nadaju se kako će pozitivna iskustva te posjete uspješno implementirati u vinarskoj industriji BiH.

Sudionici posjete Francuskoj su predstavnici preduzeća i vinari Hercegovina vino d.d. Mostar, Hepok d.d. Mostar, Vinarija Čitluk d.d. Čitluk, AG Međugorje doo. - Carska Vina, Podrumi Andrija d.o.o, Podrum Tolj, Podrum Vilinka, Vina Zadro d.o.o, CO Trink d.o.o., FAZ Mostar i BLAŽ Enology.

Udruga Vinistra u suradnji s HGK po deveti put organizira En primeur - kušanje mladih istarskih malvazija, koje se održava u zagrebačkom hotelu Esplanade. Ove godine se predstavilo rekordnih 67 vinara što je još jedan dokaz kako se vinska scena brzo i proaktivno razvija u Hrvatskoj.

Predstavljanjem mladih malvazija želi se profesionalcima u enogastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina. Vinari predstavljaju svoja mlada vina, najčešće još nerazbistrena, poput mošta, a stručnjaci na osnovi kušanja pokušavaju zaključiti kakvo će vino biti u svojoj zrelosti.

Uz istarske malvazije, predstavljaju se i mlade žlahtine s otoka Krka i iz Hrvatskog primorja te autohtone sorte iz bregovite Hrvatske.

Zakon o vinu, koji je lani stupio na snagu, osigurao je da upravo vinari i četiri regionalne vinarske organizacije igraju ključnu ulogu u brendiranju i zaštiti vina, međutim promocija vina zahtijeva snažniju financijsku potporu države, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore, na otvaranju En primeura - kušanja mladih vina sorte malvazija istarska.

Ako jedna Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od 8 milijuna eura, onda to, prema svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod. Vino igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi i pridonosi brendiranju Hrvatske kao enogastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima započeo razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postali stavka u državnom proračunu za 2021. godinu, zaključuje Kovačević.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, ističe kako je sektor vinarstva onaj u kojem se prema podacima za 2018. godinu bilježe pozitivni trendovi, smanjenje uvoza vina i rast vrijednosti izvoza vina.
Učinit ćemo sve što možemo kako bi se ti trendovi nastavili. Ovaj je sektor ujedno primjer izvrsne suradnje ministarstva i proizvođača s kojima smo napravili novi Zakon o vinu. Omogućena je promocija i marketing, ali i sljedivost vina, a vinarima je ušteđeno 12 milijuna kuna ukidanjem markica i naknada za stavljanje vina u promet. Početkom 2019. godine stupio je na snagu novi Nacionalni program pomoći sektoru vina kojim je osigurano 11 milijuna kuna godišnje za promociju i informiranje u Europskoj uniji i trećim zemljama te u ulaganje u vinarije, restrukturiranje i konverziju vinograda, naglasio je Karalić.

Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinogradara Istre Vinistra, ističe kako se En primeur u organizaciji udruge Vinistra već tradicionalno organizira oko Valentinova, u veljači.
Ove se godine u zagrebačkom hotelu Esplanade uz premijerno kušanje mladih vina sorte malvazija istarska kušaju i mlade žlahtine te autohtone sorte bregovite Hrvatske, berbe 2019. godine. Zadovoljstvo je vidjeti da se ove godine predstavilo rekordnih 67 vinara, ističe Benvenuti.

Marko Miklaušić, predsjednik udruge vinara Bregovita Hrvatska, ističe kako mu je zadovoljstvo predstavljati vina svoje regije.
Bog nam je dao da svake godine imamo berbu i radimo dobra vina. Neprestani rast broja vinara i regija koji sudjeluju u ovoj manifestaciji govori u prilog važnosti degustacija mlade berbe i ovakvih događanja, a svakako pridonosi razvoju kulture vina u našoj regiji, izjavio je Miklaušić.

Udruga vinara i vinogradara "Sveti Martin" Cestica i ove godine, pod pokroviteljstvom Općine Cestica, organizira sada već tradicionalnu izložbu mladih vina koja će se održati u subotu 15. veljače.

Izložba će se održati u dvorani DVD-a Križovljan Cestica s početkom u 14 sati. U skladu s ocjenama Ocjenjivačkog povjerenstva 4. izložbe vina VIN CE 2020. izlagačima će se dodijeliti priznanja i nagrade za najbolje ocijenjeni uzorak izložbe.

Organizacijski odbor Udruge Sv. Martin Cestica zaprimio je uzorke vina u nedjelju 2. veljače u dvorani DVD-a Križovljan Cestica.

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge, proizvođači vina i rakija za ocjenjivanje su donijeli 156 uzoraka vina od grožđa, jedno voćno vino te 13 vrsta rakija i likera.

Od početka devedesetih, kada su Rajka i Zdravko Dvanajščak sadili prve nasade vlastite vinove loze, koji obuhvaćaju osam hektara vinograda, do danas, kada njihov sin Viktor vodi podrum, a kći Tea Dvanajščak aktivno radi na promidžbi kako njihovih vina tako i Međimurja kao vinske regije u cjelini, vinarija Dvanajščak-Kozol obiteljski je pothvat u koji je uloženo puno truda i strasti.

Kako bi vino teklo kako treba, nekadašnji najmlađi sommelier u Hrvatskoj, a danas magistrica turističkog marketinga, Tea s članovima obitelji neumorno radi na tome da vinariju digne na višu razinu te da Hrvate i sve brojnije turiste upozna s golemim potencijalom svoje regije.
Teško je odrediti kad sam se točno uključila u rad vinarije, pogotovo kad živim u tome. Svakako sam se intenzivnije počela baviti poslovima u vinariji u srednjoj školi i na fakultetu, kada su počeli sajmovi i promocije te kada je nastala kušaonica - započela je razgovor Tea Dvanajščak.

Znanja stečena na fakultetu od samog početka primjenjuje u vinariji, svjesna koliko su marketing i komunikacija s posjetiteljima i kupcima važni. - Možeš ti imati dobar proizvod, ali ako ga doma skrivaš, ništa nisi postigao - ističe. - U doba društvenih mreža postoje razni kanali na kojima uz minimalna ulaganja možeš puno postići, samo je bitno da primamiš ljude da te prate. Od velike važnosti su i povratne informacije koje dobivamo kada preko tih mreža objavljujemo. I tiskani mediji igraju veliku ulogu, gastronomski časopisi u kojima se prezentiraju regija i vina - dodaje.

A među međimurskim vinima koja vrijedi predstaviti javnosti više nisu samo bijela, nego im društvo prave i crna. Naime, upravo je obitelj Dvanajščak-Kozol prva u Međimurju posadila sortu crni pinot, usprkos činjenici da crne sorte u samoj regiji do tada nisu bile toliko zastupljene.
Budući da smo hladna kontinentalna regija, a crni pinot dolazi upravo iz jedne takve, mojim je roditeljima bilo logično da bi naša nadmorska visina i postojeći klimatski uvjeti bili idealni za njegov uzgoj. Međimurje nikad nije bila regija crnih vina, ali uz klimatske promjene i jača ljeta imamo u dobrim godinama jako dobre rezultate - opisuje Tea utjecaj svojih roditelja na regionalnu scenu.

No, to nije jedini aspekt u kojem je bračni par Dvanajščak-Kozol pomogao učiniti korak naprijed. Naime, s kolegama su upravo oni osnovali Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae.
Kada su naši roditelji krenuli s tom udrugom, napravili su veliki napredak. Danas je naša mlađa generacija vinara u kontaktu doslovno na dnevnoj bazi, dijelimo međusobno informacije i sugeriramo si nekad što činiti. Udruživanje nam samo po sebi omogućuje zdravu konkurenciju jer zajednički možemo u kraćem roku postići kvalitetniji rezultat. Za sada još nismo toliko turistički razvijeni. Jest da u Međimurju imamo 365 dana turizma, no uz udruživanje vinara to se može kvalitetnije proširiti - istaknula je.

S kolegama iz devet međimurskih vinarija, Tea je prošle godine u Čakovcu pomogla pokrenuti uzbudljiv projekt Mlado Međimurje, koji je privukao veliku pozornost posjetitelja.
Pet godina smo pričali o tome da kao mladi vinari zajedno na tržište izbacimo mlado vino i 2018. godine smo to napokon učinili. Svi smo na prekretnici jer nasljeđujemo OPG-e i obrte naših roditelja i zato smo odlučili zajednički nastupiti. Dogovorili smo pravila kakva ta vina moraju biti te zajedno kušamo vina u procesu izrade, ali i kad ih punimo u boce, jer kvaliteta vina mora biti na nivou. Spojili smo se s gradom, dugo smo razgovarali s gradonačelnikom Čakovca o tome što možemo napraviti. Ljudi su jako dobro reagirali jer konačno imaju nešto kvalitetno u periodu Martinja. Osim naših vina, posjetitelji su mogli kušati tipična jela kao što su buncek, krvavica, zelje i slične delicije, uz koje i najbolje ide mlado vino.

Iz godine u godinu, a na račun brojnih nagrada koje Međimurci dobivaju za turizam i kvalitetu vina koja rade, Međimurje se nametnulo kao vinska regija čije vrijeme tek dolazi.
Samo Međimurje ima kvalitetna i vrhunska vina, no ljudi to nisu znali i nisu bili upućeni, nego su mislili da je to regija jednostavnih vina koja se rade u velikim količinama. Kad pogledaš unatrag pet do deset godina, tek smo tada polako krenuli na sajmove i promocije. Kako ljudi neprestano žele nešto novo, proteklih godina naglasak je stavljen na našu vinsku regiju, u kojoj nastaje sve, od pjenušaca do vrhunskih ledenih berbi - naglasila je Tea.

S kolegama iz regije, osim što razmjenjuje savjete i ideje, Tea Dvanajščak često i putuje jer smatra da bi "svaki vinar koji drži do svoje vinarije i svojih budućih investicija trebao vidjeti kako u drugim regijama svijeta funkcionira tehnologija, ali i marketing i prodaja".
Svako putovanje nam traje nekoliko dana i dnevno posjetimo tri do četiri vinarije. Kada putujemo, ono što vidimo uspoređujemo s našom regijom. Prije pet godina bili smo u Tokaju u Mađarskoj, gdje se proizvode vrhunski furminti, odnosno vino od sorte koju mi zovemo pušipel. Upravo tamo smo vidjeli koji potencijal pušipel ima u odležavanju u bačvama. David Štampar i ja svake godine na godišnjoj skupštini predložimo planove za godinu koja slijedi i uvijek planiramo izlet u strane države jer svake godine želimo otići jednu od bližih vinskih regija. Prošle smo godine bili u Alto Adigeu, a planiramo otići i u susjednu Srbiju - prepričala nam je Tea.

Obitelj Dvanajščak prepuna je planova, a Tea nam je za kraj otkrila da će nova godina biti cijela u znaku proširenja.
Prijavili smo izgradnju podruma do nekih 300.000 litara s drvenim bačvama i inoksom, kao i proširenje kušaonice sa 40 na 80 sjedećih mjesta. Čekamo odobrenje zahtjeva za financiranje, pa se nadamo da ćemo s radovima moći početi na proljeće ili ljeto - optimistična je.