Vino

WineOs - Osijek Wine Fest posjetiteljima je pružio priliku upustiti se u otkrivanje novih eno-gastro doživljaja.

Tom prilikom održana je radionica "Biseri iz podruma Morena Degrassija", jednog od najvažnijih istarskih vinara, na kojoj je sudjelovalo oko 70 vinskih stručnjaka. Radionicu je moderirao vinski publicist Željko Garmaz koji je posjetiteljima naglasio da će imati priliku kušati neka vina koja još nisu izašla iz podruma.

Najprije su se kušala vina iz linije Terre Bianche, čiju bazu čini malvazija uz sauvignon blanc, chardonnay i viognier - sortiment je uvijek isti, a omjeri variraju ovisno o godinama.

Prvo je na redu bilo iznimno kompleksno vino ove vinarije, Degrassi Terre Bianche Cuvee Blanc Riserva 2015, koje krasi izuzetna dubina i dugo finale.

Slijedila su dva specijala - Terre Bianche Limited edition 1 i Terre Bianche Limited edition 2. Radi se o dva vina jedinstvena po svojoj harmoničnoj punoći okusa. Vino je nastalo od pažljivo izabranih grozdova s odabranih trsova, dijelom prosušenih bobica grožđa više godišta koje se dugo njegovalo u hrastovim bačvicama. Ova vina, koja su se godinama iščekivala, spoj su najvrjednijih pozicija vinograda u dobrim godinama, kao i cjelokupnog rada, znanja, iskustva i velike posvećenosti vinogradu i vinu. Naravno, uz vrijeme potrebno da se postigne njegova puna zrelost.

Uslijedila je čudesna kupaža Degrassi Passito 2011, berba prosušenih bobica, čije su količine ekskluzivne i ograničene i koja se puni u najmanje bočice.

Bogatstvo linije crnih vina predstavljeno je uz vina: Cabernet franc Contarini Riserva 2012, Syrah Contarini Riserva 2012 i Pinot crni Contarini Riserva iz 2016. godine, koju su iz Degrassija opisali kao jednu od najboljih te naglasili važnost vremenske dimenzije u postizanju pune zrelosti, harmonije i dugovječnosti vina.

Za sam kraj slijedilo je iznenađenje kojim su u velikom stilu zaokružena ova iznimna vina. Moreno Degrassi odlučio je predstaviti raritetnu crvenu kupažu Terre Bianche Cuvée Rouge Limited Edition iz 2008. godine. Zbog njegove iznimne koncentracije i kompleksnosti, vinu je trebalo deset godina njegovanja da se postigne maksimalna točka zrelosti. Zbog jako ograničene količine ovog vina, u njemu su dosad uživali samo rijetki posjetioci podruma.

Iako se vinarija Degrassi može pohvaliti s više od 30 etiketa, vina predstavljena na ovoj radionici na pravi su način otkrila pomna promišljanja na kojima Moreno Degrassi kreira svoja vina. Posvećenost vinu i stvaranju prirodnih, jednostavnih i izražajnih vina sa snažnim autorskim potpisom, s oduševljenjem je prihvatila domaća i strana publika, među kojom se nalazilo i nekoliko ocjenjivača Decanter World Wine Awardsa.

Vinarija Galić izgradila je najmoderniji vinski podrum u Hrvatskoj, s opremom dostojnom velikih svjetskih vinskih kuća. Vina Galić uglavnom su vrlo suvremena u pristupu vinifikaciji: riječ je o tipičnom primjeru clean and fresh stila, koji se tehnički besprijekorno provodi. Stoga je zanimljivo analizirati kako se tehnički ultramoderni pristup vinarije Galić slaže s najstarijim hrvatskim terroirom, onim kutjevačkim.

Ta se analiza može voditi na dvije razine. Recimo da je prva razina stilskoproizvodna. Galićeva vina, koja proizvodi sjajni enolog Slaven Jeličić, daju novi izražaj kutjevačkom terroiru.

Moderni podrum zapravo omogućuje naglašeniju autentičnost i originalnost vina: u vinariji sada uzgajaju vlastite kvasce, maceracije u ovalnim bačvama daju fenomenalne rezultate kao u slučaju rizlinga Macerator, dosad najboljeg Galićeva vina, a različiti pristupi različitim graševinama, što sve omogućuje nova vinarija u kojoj neke graševine fermentiraju u drvu, postupno će promijeniti i karakter glavnog Galićeva vina.

Drugi je pristup valorizacija starih berbi. Tijekom prošlog posjeta vinariji Galić u studenom ove godine, probali smo nekoliko starijih sauvignona. Sauvignon blanc, načelno, nije grožđe koje dobro podnosi godine, barem ne u suhim vinima. Postoje, naravno, iznimke poput velikih loirskih sauvignona (Baron L, Pur Sang, Silex) ili klasičnih bordoških sauvignona. No, većini sauvignona vrijeme nije prijatelj.

Usprkos tom općem pravilu, čitav niz Galićevih sauvignona držao se jako vitalno i poslije desetak godina. Berbu 2009. pili bismo vrlo rado danas, premda je poprimila ponešto elemenata sherryja, dok su par godina mlađe berbe bile u perfektnom komercijalnom stanju.

Ovo je kušanje, dakle, pokazalo da je Jeličićev izrazito suvremeni pristup vinifikaciji izdržao test vremena, što puno govori i o samom terroiru koji je sposoban proizvesti ne samo vrhunske graševine nego druga jako dobra bijela i crna vina. Uostalom, Krauthakerovi eksperimenti sa sortama netipičnima za Hrvatsku govore o svestranosti kutjevačkog terroira.

S obzirom na fantastičan podrum, visoke ambicije te izvrsne vinograde, i to s dva područja, kutjevačkog i stupničkog, možemo očekivati kako će se kvalitativna ljestvica Galićev vina u novom desetljeću stalno podizati. Sa Slavenom Jeličićem razgovarali smo o najvažnijim položajima kutjevačkog vinogorja, te o razlikama između kutjevačkog i stupničkog terroira.

Koje kutjevačke položaje smatrate najboljima? Što bismo mogli nazvati kutjevačkim grand cruom?

Najbolji položaji u Kutjevu najviši su položaji na obroncima Krndije i Papuka. Riječ je, među ostalima, o Venju, Hrnjevcu, Mitrovcu, Podgorju, Vinkomiru, Vetovu i Radovancima. Svaki od ovih položaja ima potencijal grand crua. Pri čemu smatram važnim da se koriste optimalni uzgojni oblici, da se prinosi optimiziraju na jedan do jedan i pol kilogram po trsu za bijelo grožđe i pola kilograma za crno, da se ne upotrebljavaju glifosfati i da se održava bioraznolikost tla.

Koje su glavne razlike između stupničkog i kutjevačkog vinogorja?

Ključna je razlika u tome što vegetacija u Stupniku kreće nešto ranije nego u Kutjevu. Nadalje, tlo u Stupniku iznimno je bogato željezom, što odgovara sortama kao što su cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot. Tlo u Kutjevu često je kamenito i ilovasto, a u višim predjelima pjeskovito i siromašno humusom, dok je u Stupniku bogatije humusom i češće sadrži glinu. Uz dobar rad u vinogradu, Kutjevo daje izuzetnu graševinu, sauvignon blanc i crni pinot, dok Stupnik daje kompleksan chardonnay i iznimne bordoške kupaže.

Je li Kutjevo zaista idealan terroir za graševinu?

Apsolutno jest. Kutjevačke graševine postižu najbolji omjer svježine, kompleksnosti i aromatskog bogatstva.

Kako objašnjavate dug život kutjevačkih sauvignona?

Velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura stvaraju idealne parametre za sauvignon blanc, kad je riječ o kiselinama i o pH faktoru. To je osnova. Dalje sve ovisi o uvjetima u podrumu i vještini očuvanja tiola. Osobito je važno biti krajnje pažljiv tijekom buteljiranja sauvignona.

Može li kutjevački pinot noir postići visoku međunarodnu razinu?

Pinot noir je najvažnija crna sorta u Kutjevu. Uz poboljšani rad u vinogradu i pažljiv tretman u podrumu, važno je da uspijemo odležavati i pinot noir barem pet godina prije puštanja na tržište.

Vinski univerzum Zagreb, festival za mlade vinare održat će se 30.1.2020. u Zagrebu, u Hotelu Dubrovnik, u četvrtak 30.1.2020., od 15 do 21 sat.

Vinski univerzum je obrazovno-promocijska vinska priredba. Glavni protagonisti festivala su mladi vinari u dobi od 18-35 godina koji svoja vina predstavljaju mladim posjetiteljima. Cilj, ideja i nit vodilja festivala je: Edukacija, bolja promocija, kultura uživanja u vinu, umjerenost u vinu! Svaki mladi vinar, osim klasične promocije svojih vina ima i poseban zadatak: edukaciju mladih o kulturi umjerenog uživanja vina te predstavljanje vinarije kroz svoju odabranu temu. Svaki stol imat će svoju temu po kojoj će posjetitelji zapamtiti izlagače i vina. Stoga je najvažnija snažna edukativna nota festivala koja se ostvaruje kroz riječi i entuzijazam mladih vinara. Priredba je tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima i vinarima. Na samoj priredbi bit će pratećih sadržaja (dvije edukativne radionice), a vinarima ćemo kroz dodatne aktivnost pokušati otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku.

Vinski univerzum prvi put je organiziran u prosincu 2015. u Ljubljani gdje je polučio velik uspjeh. Priredbu je tada posjetilo preko 700 mladih, koji su preko mladih vinara, različitih radionica i festivalskog programa upoznali kulturu vina. Svake je godine slovenski Vinski univerzum sve bolji i popularniji. Vinski univerzum Zagreb 2020. osmišljen je po uzoru na slovenski model, ali je u potpunosti prilagođen hrvatskim vinarima i uvjetima.

Festival se organizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta (gdje je održana i prva promocija događaja na 4.AgroAdventu, u prosincu 2019.); HSK (Hrvatskog sommelier kluba) i Turističke zajednice zagrebačke županije. Zainteresirani vinari još se mogu prijaviti, do 20.01. ili do popunjenja izlagačkih mjesta.

Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji za 90 kn u sustavu Entrio, a pred sam događaj cijena je 120kn. www.entrio.hr/event/1-vinski-univerzum-zagreb-7160

Više informacija:

vinskiuniverzumzagreb@gmail.com

Marija Vukelić. prof., voditeljica projekta / marijavukeliczg@gmail.com

Dino Šimunec, mag. ing. agr., stručni suradnik / dino.simunec9@gmail.com

Europski i američki vinari zajednički traže ukidanje carina na svoje proizvode. Najave predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 100 posto na europska vina, trgovci vinima prošlog tjedna nazvali su novom prohibicijom. Američki predsjednik najavio je ovu mjeru kao odgovor na višegodišnje davanje poticaja Europske unije proizvođaču aviona Airbusu, a koje je Svjetska trgovinska organizacija ocijenila nepravednim.

Europski vinari, koji godišnje izvezu pet milijardi dolara vrijedna vina na američko tržište, već osjećaju posljedice 25-postotnog poreza koji je uveden u listopadu. I iako su uvoznici već amortizirali ovo povećanje podizanjem cijena, uvođenje većih carina, kako procjenjuju, neće se dobro odraziti na prodaju.

Jednako tako, španjolski vinogradari ističu kako će uvođenje carina prepoloviti njihove prihode na američkom tržištu. Ozbiljne posljedice mogla bi osjetiti četvrtina španjolskih vinara, kažu u udruženju tamošnjih proizvođača vina. Kako bi preživjeli taj pritisak, većina vinara već je podigla cijene svih svojih vina između 15 i 25 posto.

Iako se čini da bi odluka američkog predsjednika mogla pogodovati američkim vinarima, oni procjenjuju kako se to ipak neće dogoditi. Amerikanci smatraju kako će se uvozna europska vina zamijeniti novim uvoznima, ovaj put onima iz Južne Amerike, Australije i Južne Afrike.

Slične posljedice u ovom carinskom ratu imaju i neki američki proizvođači i europski uvoznici. Kao odgovor na američke carine na vino, sireve, proizvode od kašmira i viski, Europska unija uvela je 25-postotne carine upravo na američke proizvode - sok od naranče, burbon, maslac od kikirikija i motocikle Harley Davidson.

Uživalo se! Jedinstvena je to ocjena nakon međunarodnog dvodnevnog Festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOs, kojemu je u petak i subotu Osijek bio domaćin. Iako je glavni cilj festivala promovirati vina iz Slavonije i Podunavlja, posjetitelji su mogu kušati i vina iz Mađarske, Srbije, Hercegovine te Makedonije.

Šesto, dosad najveće izdanje WineOs-a održano je u dvorani Gradski vrt i okupilo je nešto više od 110 izlagača, no možda je još vrjedniji podatak kako je bilo akreditirano više od 130 novinara iz nekoliko zemalja, tako da se može očekivati da će ovo okupljanje dobiti i odgovarajući medijski odjek.

A to je nešto na što organizatori, udruga "Dekanter", uz svesrdnu pomoć vinoteke Vinite, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, priželjkuju jer je kontinentalni turizam, a u okviru njega i naša vinogorja i vinari, glavni razvojni adut.

U tom su smjeru organizatori dijelom i promijenili koncept - potrudili su se WineOS učiniti i tzv. B2B manifestacijom, odnosno u znatno većoj mjeri spojiti proizvođače i distributere. Dakako, nije zaboravljena publika koja je imala dva iznimno zanimljiva i sadržajna dana. Imali su prigodu kušati brojna vina koja se praktički nigdje ne mogu pronaći, ali i ona koja će tek stići na tržište. Osim toga, svoje su proizvode predstavili i mali proizvođači lokalnih delicija, a mogla su se probati i žestoka pića i piva. Nadalje, oba su dana gosti imati prigodu pratiti spektakularan kulinarski show koji je održan na pozornici smještenoj tik uz izlagačke štandove. Na njoj su se izmjenjivali poznati chefovi iz svih krajeva Hrvatske, a predvodio ih je Tomica Đukić, glavni chef hotela Osijek i službeni kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije.

Vrlo zanimljivo bilo je i u predavaonicama u kojima je održano ukupno 14 radionica. Autor 12 vinskih radionica i ove je godine novinar i publicist Željko Garmaz. On je ponovno svoje vinske priče pretočio u stvarnost za sve nazočne spomenutim radionicama.
Pokušavam dati svoj obol kreiranju ovog sada možda već najrelevantnijeg regionalnog festivala, dovodeći uistinu spektakularne vinarije i vinare da osobno govore o svojim vinima - skromno je svoj doprinos objasnio Garmaz.

Ovogodišnjii je WineOs pogodio i izborom dvorane Gradski vrt kao lokacije jer, ako je u prošlogodišnjim izdanjima upravo zbog zanimanja javnosti nedostajalo prostora, sada su svi zainteresirani, posebice izlagači, imali na raspolaganju velik izložbeni prostor na kojemu se mogu osjećati ugodno. Naposljetku, svi se slažu da je i početak siječnja dobro ugođen termin za održavanje ovog festivala.

I to zato što smo ga organizirali u vrijeme kad nema gužve u gradu te je dovoljno smještajnih kapaciteta. Ideja je novog festivalskog koncepta da on dijelom bude i poslovni susret, ali da ovim većim prostorom i izlagačima i posjetiteljima omogućimo određenu komociju. Poradili smo na segmentu hrane i vina, na edukativnom karakteru, iz godine u godinu usuđujem se reći kako polako Osijek stavljamo na vrh enogastronomskih događanja u Hrvatskoj - ne skriva oduševljenje Vinko Ručević uime udruge Dekanter kao organizatora. A kako je za otvaranja Festivala naglasio Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a, trećina inozemnih turista kao razlog ponovnog dolaska u Hrvatsku navodi gastronomiju - tada je jasno kako Osječko-baranjska županija ima što ponuditi.

​Naposljetku, ekipa Glasa Slavonije koja je izvještavala s ovog festivala izdvojila je tri vina kao svoj izbor, a vi kušajte i provjerite jesmo li znalci.

Merga Victa, Testament, Korčula

Merga Victa je pošip isključivo s lokacije vinograda Smokvica na otoku Korčuli. Vino ima izraženu voćnost i mineralnost. Berba 2018. godine bila je malo kasnija, tako da je vino malo gušće. Za proizvodnju se koristi što stariji pošip, uglavnom stariji od 15 godina. Pošip je jedna od najpotentnijih hrvatskih sorti. Vinarija Testamnet proizvodi i vino Babić iz vinograda u okolici Šibenika.

Pinot crni, Vinarija Adžić, Kutjevo

Berba 2015. godina, alkohol 13,5 posto, odležalo u bačvi. Vino je lagano, ali u svim je aromatskim kategorijama nešto zagasitije, pa se može služiti i uz razne specijalitete od tamnijeg mesa, naročito divljači i peradi. Ovo je najozbiljnije vino sorte crni pinot što se tiče posljednjih 25 godina, koliko se u Vinariji Adžić bave proizvodnjom.

Pjenušac Siber, Erdutsko vinogorje

U Vinariji Siber od 2007. godine bave se proizvodnjom pjenušaca, godišnje po 800 boca koje nisu namjenjene prodaji nego za goste koji vrlo rado dolaze na degustacije u vinariju. Vrhunska pjenušava vina proizvode se klasičnom champagne metodom, sekundarnom fermentacijom u boci, a petogodišnji im period sazrijevanja donosi dodatnu vrijednost.

Dvadeset i drugu godinu zaredom, u organizaciji Vinskog klastera Srijema, održava se Vinkovo u Iloku, tradicionalna manifestacija obilježavanja i proslave blagdana svetog Vinka.

Od 22. do 26. siječnja posjetitelji će uživati u obilju dobrog vina, hrane i odlične zabave. Prvi dan će proslave započeti u lokalnim iločkim vinarijama. Dan kasnije, 23. siječnja, pravu atmosferu napravit će (Ne)normalni Balašević tribute band u velikom šatoru u staroj jezgri. Za sve one koji su propustili nedavne Đoletove koncerte u Slavoniji, sada imaju priliku uživati u najvećim hitovima ovog kantautora. U petak, 24. siječnja u velikom šatoru ljubitelji tambure uživat će u izvedbama Tamburaša za dušu, dok će u gastro šatoru okupljene zabavljati Mokarski tamburaši. Ulaznica za gastro šator u petak iznosi 200 kn (za subotu 250 kn) u koju je uključena neograničena konzumacija finih specijaliteta i butelja vina.

Broj mjesta u gastro šatoru je ograničen, stoga osigurajte svoje karte što prije. Možete ih rezervirati na službenim stranicama Vinkova u Iloku ili na mail vinkovoilok@gmail.com.

Subota će biti puna događanja. Jutro nakon uživanja u tamburaškim stihovima svi se trebaju uputiti u staru jezgru gdje će u podne početi pokladni sajam, a dodatni doživljaj dat će čvarci, fiš paprikaš, lovački i mesni specijaliteti, šaran na rašljama, fina iločka vina te razne tradicijske rukotvorine koje će se moći kupiti. Vlasnici prekrasnih konja, obučeni u tradicionalne slavonske košulje i prsluke, prošetat će iločkim ulicama i pozdraviti sve one koje tamo zateknu. U 17 sati slavlje će se nastaviti u Caffe baru Prestige uz live glazbu Damira Vunuka. Damir će nastaviti s pjevanjem i u velikom šatoru u 20 sati. Vrhunac večeri započinje u 22 sata kada će u gastro šatoru biti veliki koncert Sinova, etno-pop benda koji se donedavno zvao Sinovi ravnice. Najpoznatiji su po pjesmi "Dođi u Vinkovce", a u rujnu su izdali pjesmu 'Moja mala', moderniju i urbaniju od svih pjesama prije, koja već nakon prvog slušanja uđe u uho i ne izlazi iz glave cijeli dan.

Vinkovo će službeno završiti u nedjelju, 26. siječnja tradicionalnim doručkom i druženjem u vinogradima Vinarije TRS na Radošu. Nedjelja je ipak idealan dan za prepričavanje dojmova od prethodnih dana.

Nikada nitko u Istri nije kontrolirao skoro sedam stotina hektara vinograda koliko danas posjeduje Laguna. Sedamsto hektara ne relativno malom prostoru znači da Laguna ima pristup većem broju najvažnijih istarskih vinogradarskih položaja, s kojih u posljednjih sedam ili osam godina ne dolaze samo vrlo dobra svakodnevna vina, nego neka od najboljih hrvatskih vina uopće, o čemu uostalom svjedoče Decanterove zlatne medalje za Castello iz 2012. godine i Malvaziju Vižinadu iz 2015. godine.

Laguna je jedan od sasvim rijetkih primjera velikih vinskih korporacija koje svojim različitim vinogradima upravljaju gotovo individualno, pa tako novi njeni vinogradi na Vižinadi ulaze u režim organskog uzgoja, na tržištu se pojavljuju Lagunina dugo macerirana radikalna narančasta vina, dok se upravo radi na lansiranju superpremium linije crnih vina.

Usput, Laguna je nedavno predstavila i svoj prvi pjenušac napravljen tradicionalnom metodom, koji je ispao sasvim dobro. Milan Budinski, glavni Lagunin enolog, najzaslužniji je za takvu diversifikaciju najveće istarske vinogradarske i vinarske tvrtke, koja sada funkcionira gotovo kao burgundski negocijant: puno različitih, specifičnih etiketa u raznim rangovima cijena, kojima je zajednička visoka kvaliteta. S gospodinom Budinskim razgovarali smo o Laguninim najboljim vinogradima, o glavnim karakteristikama istarskih terroira i o perspektivi modernih istarskih vina.

Koje su glavne pedološke značajke Vižinade?

Samo mjesto Vižinada nalazi se na prelasku između crvenice i takozvane "bijele zemlje," tako da neki vinari koje povezujemo s Vižinadom imaju vinograde na crvenici, a neki na "bijeloj zemlji". U našem slučaju radi se "bijeloj zemlji" odnosno o nerazvijenim i jako osjetljivim tlima na flišu, koji su interesantni zbog svog dubokog profila, brojnih izvora vode, ali i jako plitkog humusno-akumulativnog sloja. Ovi faktori utječu na to da od mlade dobi vinograda loza raste umjereno, bez problema s bujnošću, ali i bez problema s ljetnom sušom. Loza na "bijeloj zemlji" pronalazi fenomenalne uvjete za duboko ukorjenjivanje, ali je potrebno vrlo pažljivo čuvati površinski sloj tla jer se hranjiva koja u njemu loza nalazi iznimno brzo ispiru.

Koje su glavne klimatske značajke Vižinade?

Većina vinograda oko Vižinade nalazi se na povišenoj visoravni iznad doline rijeke Mirne, na otprilike 250 do 280 metara nadmorske visine, a također i relativno blizu glavnog puta prolaska ljetnih oborina karakterističnih za unutrašnjost Istre. To sve znači da vinogradi u Vižinadi prelaze iz čistog mediteranskog dijela Istre u submediteranski dio istarske unutrašnjosti. Ljeti temperature nisu toliko visoke kao što se zna dogoditi u kotlinama u unutrašnjosti Istre, ali zbog srednje povišenog položaja ni noći nisu toliko svježe kao u vinogradima na nižim terenima, ili na višim nadmorskim visinama.

To su, dakle dva faktora koja izdvajaju Vižinadu kao specifičan terroir?

Upravo tako. Riječ je o sjecištu pedološki različitih dijelova Istre i o klimatskoj razdjelnici središnje Istre. Vižinada vjerojatno ujedinjuje najbolje od dva značajno različita dijela Istre.

Zašto ste se odlučili za organski uzgoj na Vižinadi?

Zbog same mogućnosti organskog uzgoja na tako dobrim, prozračnim i kvalitativno superiornim položajima, ali i zbog potrebe da se to osjetljivo tlo zaštiti tijekom obrade, pri čemu organski uzgoj funkcionira bolje od konvencionalnog uzgoja.

Kako bi po vama trebale izgledati malvazije s najprestižnijih istarskih terroira? Je li budućnost malvazije u dujem odležavanju i kompleksnijim vinima?

Komercijalno održiva budućnost malvazije i dalje će se temeljiti i na svježim vinima. Ali, i ovo je važno: samo dokazivanjem dubinske vrijednosti sorte možemo održati relativno visok tržišni status svježe malvazije. Proces dokazivanja vrijednosti bilo koje vinske sorte predstavlja i predispoziciju da se jasno prikažu različitosti uzgojnih područja, dakle različitosti terroira. Ako to ne uspijeva u formi vina koja dugo traju, nema razloga da takvu sortu vinski svijet prihvati kao veliku sortu koja dolazi iz posebno vrijedne regije.

Dakle, nama trebaju velike, odležane malvazije s jasnim pečatom terroira, zato da bismo pokazali kako su malvazija i Istra svjetski konkurentni na visokoj kvalitativnoj razini. Teško je očekivati da će potrošači, ali i iskusni poznavatelji vina, čak i kod najboljih svježih malvazija koje su nesumnjivo visoke kvalitete, prepoznati specifičnosti pojedinih uzgojnih područja. Fermentacija nužno snažnije označava mlada vina od bilo kakvog posebnog lokaliteta. Tek kod odležanih vina dolazi do izražaja i kvaliteta berbe i karakter vinograda i sposobnost i ukus vinara. Odležana vina svjedoče o svim elementima terroira.

Je li Istra regija u kojoj bi moglo doći do masovnije proizvodnje vrhunskih maceriranih bijelih vina, kao recimo u Brdima sa slovenske i talijanske strane granice?

Istarska malvazija definitivno ima sličan potencijal kao rebula, glavna sorta u Brdima. Kulturološki gledajući, Brda i Collio blisko su povezani s Istrom neovisno o povijesno-političkim granicama.

Načelno govoreći, kako se u Istri razlikuju crvena i bijela zemlja kad je riječ o vinogradima?

Bijela zemlja nalazi se velikim dijelom u submediteranskom i kontinentalnom dijelu Istre, gdje je više oborina. Ona ima dublje profile, tla su laganija, s manje organske tvari i s manje hranjiva. Crvena zemlja dominira u mediteranskom dijelu, gdje je i manje oborina. Crvena tla su jako teška, s puno gline i vrlo bogata hranjivima. U sušnom dijelu godine na crvenici češće dolazi do deficita vode nego na bijeloj zemlji. Područja bijele zemlje u Istri su idealna za bijele sorte, dok je crvenica bolja za crne sorte. Ali, naravno, to ovisi i o svakoj pojedinoj sorti i o stilu vina koje želite napraviti.

Što je sve potrebno poduzeti da bi istarska vina bila međunarodno konkurentnija?

Mislim da bi valjalo izdvojiti primjere vrhunskih malvazija i terana, koji reprezentiraju naše terroire i koji zaista jesu velika vina, te pomoću njih jačati tržišnu poziciju i imidž svježih vina, osobito malvazije. Uostalom, ljeti kad nam dolazi najviše turista, prirodno je piti svježa vina. Međunarodnu konkurentnost naših vina u zemlji čiji se BDP velikim dijelom temelji na turizmu, možemo postići podizanjem svijesti turista o vrijednosti i originalnosti hrvatskih vina. Na neki način, na nacionalnoj razini moramo preslikati glavne elemente pokreta istarskih vinara, znači VinIstre, koji su prešli preko Učke i zauzeli cijelo hrvatsko tržište. Sada bi hrvatski vinari trebali poduzeti takav zajednički napor da masovnije prijeđu granice Republike Hrvatske.

Je li zoniranje jedan od važnih alata u tom procesu? Treba li Istru zonirati kao Pijemont ili Burgundiju?

Zoniranje samog Pijemonta trenutno se približava zoniranju Burgundije. U Pijemontu su jasno odredili gdje se smije saditi nebbiolo, a gdje mogu doći dolcetto i barbera. Tržište već dulje prihvaća posebne položaje za nebbiolo, tako da se može reći kako se označuju grand cru vinogradi te kako je danas puno jasnije da neki drugi položaji nemaju takva nezamjenjiva prirodna obilježja koja omogućuju kontinuiranu proizvodnju vrhunskih vina.

Istra u tom smislu nije još ni blizu Pijemonta. Naprotiv, hrvatski propisi omogućuju da oznaku vrhunskog vina u Istri dobiju vina koja se proizvode od čak dvadesetak sorti što je, naravno, apsurdno. Tek nam predstoji napraviti prvi značajan korak. Riječ je o pametnoj, dugoročno promišljenoj, strateškoj specifikaciji zaštićene oznake izvornosti (ZOI) Hrvatska Istra, koja bi jasno odredila sorte, podloge, načine uzgoja vinograda, glavne vinarske tehnike i tome slično. Tek iza toga možemo razmišljati o Pijemontu, dok nam je burgundsko zoniranje još vrlo daleko.

Malvazija Vižinada 2013.

(brončana medalja na international Wine Challengeu)

Jako tijelo. Na prvi bi se pogled reklo da ima više od 13,5 posto alkohola. Vrlo uljasta tekstura. Arome badema, svježih i suhih citrusa i žutog cvijeća. Okusi vrlo zrelih marelica miješaju se s laganom gorčinom i s mineralnim efektom, koji gotovo da asocira na chablisovski famozni mokri kamen.

Malvazija Vižinada 2015.

(95 bodova i zlatna medalja na Decanterovim World Wine Awards)

Bogata, elegantna, s puno svježine, još donekle zatvorena na nosu, s puno žutog voća na okusu i s jako dugim, drastično mineralnim završetkom. Ispred sebe ima još barem pet godina života u vrhunskoj formi.

Malvazija Vižinada 2016.

Otvorenija na nosu, s citrusno cvjetnim elementima u bouquetu. Okus vrlo snažan, opet po marelicama, breskvama i dinjama, s jako preciznim, linearnim profilom i punim srednjim nepcem. Aftertaste je lagano slan. Ovo bi otmjeno, veliko vino, moralo trajati još barem sedam ili osam godina, a vjerojatno i dulje.

Prelistajte Godišnji vinski Izvještaj 2019/2020: