Vino

Predstavljena prva berba vinarije "Vina Magistra"

butelje

U prvim jesenskim danima, "Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom" donijeli su zanimljivu i optimističnu priču vezanu uz brend "Vina Magistra". Hrvoje Pavić, nositelj OPG-a, u Zagreb je došao u pratnji sestre Sare i majke Monike, s vinima s pogledom na Dunav.

Hrvoje Pavić živi u Čepinu, magistar je edukacije povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Radi u Osijeku kao nastavnik u osnovnoj školi, ali je prihvatio i posao suradnika za marketing i odnose s javnošću u Erdutskim vinogradima d.o.o. Kroz taj posao privukla ga je vinska priča; nagovorio je svoje roditelje i sestru da kupe vinograde i vinski podrum u Erdutu i tako je nedavno počela priča njihove obiteljske vinarije.

Obitelj Prpić su profesori, a sestra Sara učiteljica razredne nastave pa se tako, kad se razmišljalo o nazivu vinarije, ime "Vina Magistra" se nametnulo samo od sebe.

Uz ugodne razgovore i fine zalogaje iz ponude Kavane Procaffe, predstavili su vina svoje prve berbe. To su: Graševina, Rosé od zweigelta, Muškat, Merlot i Chardonnay barrique, sve iz berbe 2018. godine.

Od tih vina svakako treba izdvojiti graševinu, koja je ozbiljno i stvarno dobro vino; punog tijela, ne previše alkoholno, ali izuzetno živahno i pitko. Ipak, treba napomenuti da je to atipična graševina. Sadašnjih hektar i pol vinograda u planu je povećati na 3,5 ha za pet godina.

Chardonnay još nije na tržištu, a proveo je tri mjeseca u starim barrique bačvama i trenutno je na dozrijevanju u inoxu; na tržište ga planiraju pustiti pred Uskrs 2020. godine. Međutim, on je već sada, našao svoje poklonike. Do te mjere je dobar da su ga uspoređivali s nekim velikim francuskim chardonnayima. Dakle, pretpremijera mu je više nego uspješna.

Muškat i Merlot su dva vina koja su oba atipična za svoje sortne karakteristike. To se posebno odnosi na Marlot koji je, uz Chardonnay, dobio najviše pohvala i svakako ga valja kušati.

Publika je bila iznimno zadovoljna kvalitetom vina Magistra, a posebno njihovom prezentacijom. "Ovo nam je bio prvi javni nastup izvan naše mikroregije. Zadovoljan sam što se imamo priliku predstaviti ovakvoj publici usred Zagreba. Reakcija svih vas me čini sretnim; pokazuje mi da smo na pravom putu, da radimo dobro i da trebamo nastaviti i dalje u tom smjeru te da će time rezultati biti još bolji", rekao je Hrvoje Pavić.

Jako sam sretan što smo ugostili vinariju Magistra, jer od njih jako puno očekujem, posebno u segmentu kojim se mi najviše i bavimo, a to je vinski turizam. Naime, i već sad s Udrugom HistOs radi odlične povijesno-turističke ture u Osijeku. Kad tu priču proširi van Osijeka i još u nju uključi vino, dobit ćemo ozbiljan proizvod vinskog turizma, rekao je Tomislav Stiplošek.

Sljedeći "Vinski razgovori" održat će se 10. listopada, kad se predstavlja vinarija Terra Madre iz Komarne.

M. Petković

Stjepan Đurinski niže nagrade za vina ledene berbe

grožđe

OPG Stjepan Đurinski iz Hruševec Kupljenskog kod Zaprešića, najnagrađivaniji je vinar u Zagrebačkoj županiji, a zadnja u nizu vrijednih nagrada je Zlatna medalja za ledenu berbu Leona na 45. Ocjenjivanju vina u Sloveniji u Gornjoj Radgoni na sajmu AGRA. Posjetili smo vinogradara, kojeg prijatelji zovu po istoimenom vinu Pepijeva kapljica, na početku ovogodišnje berbe bijelih sorata dok one crne još čekaju da se 'nakupe šećeri'.

Đurinski kaže da je ova godina količinski, barem na obroncima iznad Zaprešića, dala manje grožđa nego lani, ali je kvaliteta zato bolja jer nema previše grožđa što znači da bi i vina trebala biti bolja. No, dug je put od berbe, bilo muškata, rizlinga, graševine i pinota bijelog do frankovke, cabarnet sauvignona odnosno traminca koji čeka, ovisno o godini, ledenu berbu da se dobiju prosušene bobice za nagrađivana vina, čijih pola litre košta i 400 kuna.

Ledena berba je strast od koje se ne živi

Dodaje da je ledena berba prije svega vinogradarska strast, koja donosi vrijedne nagrade i priznanja, ali se od nje kod nas, još uvijek, ne može i živjeti, pa godišnja proizvodnja vina Đurinski iznosi oko 18.000 boca: bijelo 70 posto, crno 10 posto, desertna slatka vina 20 posto, pjenušci tri posto.

Obitelj Đurinski počela je s proizvodnjom vina 2003. godine. Isprva se produkcija plemenite kapljice temeljila na kupljenom grožđu, a 2005. zasađeni su na lokacijma Kosovčak i Zanovače vlastiti vinogradi sa 4.700 trsova, kojih je sad dva ha. U proizvodnju je uključena cijela obitelj, a prije nekoliko godina, Đurinski je kupio jedan hektar vinograda u legendarnom Kutjevu, gdje se može vidjeti u društvu Vlade Krauthakera, vinarske generacije koja čini staru vinsku školu, koja se još uvijek dobro drži. Iz Kutjeva se grožđe dovozi kamionima, a Đurinski ga spremno čeka kod velike preše, dok berbu u vinogradu vodi sin Mario.

Tako je bilo i ove godine, a 20-ak berača čine rodbina i pajdaši, koje nakon napornog dana obvezno čeka odojak, za kojeg je zadužen dobri susjed. No, Đurinski je spreman nakon cijelog dana berbe, odmah krenuti na još jednu promociju vina u Zagreb, gdje je redoviti gost, a znali smo ga vidjeti i na smotri OPG-ova u Skradinu.

Osim Hrvatske, redoviti je sudionik ocjenjivanja vina Slovenije u Gornjoj Radgoni, gdje je njegovo vino više puta nagrađeno pa se tako već nalazi i u izloženim primjercima u vinskoj kući na sajmu AGRA. "Na sajmu valja obići i vidjeti što se novoga nudi od poljoprivredne mehanizacije, bez koje nema ni dobrog vinograda, dok se u podrumu vidi umijeće vinara", kaže on. To umijeće potvrđuju i nagrade iz više zemalja srednje Europe.

Papu nije vidio, ali je vidio Rim

Đuriskog smo sreli i na obnovljenoj Vinoviti na Zagrebačkom velesajmu, prije nekoliko godinu, na kojoj je bilo samo pet vinara iako je županija subvencirala izložbeni prostor, dok ostali vinari, a ima ih u središnjoj Bregovitoj Hrvatskoj 630, koji stavljaju vino na tržište od ukupno 1.600 proizvođača vina, nisu pokazali veći interes. Stjepan je bio prvi dan na sajmu, a drugi dan uskočila je mlađa generacija Đurinski, kćerka i snaha. Obiteljska sloga se vidi i kod berbe, gdje svatko radi ono što najbolje zna i može.

Vina Đurinski predstavljena su i na sajmu AGRA u slovenskoj Gornjoj Radgoni

Znao sam, kaže Stjepan, zbog vina otići i u naše veleposlanstvo u Rim, a iako Papu nije vidio, njegovo vino je 'vidjelo Rim'. Takav način promocije vina, kaže, nije uvijek isplativ, ali s druge strane, čovjek uvijek nešto novo vidi i ostane mu u sjećanju. Ako ništa drugo, bogatiji je za jedno iskustvo.

Na tradicionalnom poljoprivrednom imanju, Đurinski ima kušaonicu za 18 osoba, a radno vrijeme je samo po najavi. Tu su i prirodne ljepote, kao i kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, a za preporučiti je posjet obližnjim Jelačićevim Novim dvorima i obnovljenom dvorcu Lužnica.

Vina što se nude su s kontroliranim zemljopisnim porijeklom i spadaju u kategorije redovne berbe, ali i visokog predikata. S vinom obitelj Đurinski zapaženo sudjeluje na ocjenjivanjima i izložbama, i zadnjih godina postiže vrhunske rezultate, često dobije i najviša odličja: Vina Croatia 2015., šampion desertnih i predikatnih vina, u Svetom Ivanu Zelini zlatna medalja, traminac 2012 ledeno vino, zlatna medalja 2013 izborna berba...

Ivica Gržetić krčki vinar godine

skupna

Na krčkoj je rivi, kao program uklopljen u višednevno slavljenje Dana Grada Krka, upriličeno jubilarno, 10. izdanje ocjenjivanja vina otoka Krka. Događanje iza kojeg organizacijski stoji Udruga vinara otoka Krka Bukaleta koja okuplja, organizira, educira i potiče brojne male otočne vinare, i ovog je puta bilo prava prigoda za predstavljanje i nagrađivanje najboljih među njima. Priznanja – medalje i diplome – u toj su prigodi podijeljena najboljim otočnim »majstorima enologije« u čijim su podrumima ove godine, po ocjenama stručnog ocjenjivačkog žirija, proizvedena ponajbolja vina.

Povjerenstvo za ocjenjivanje koju su činili poznati enolozi Ivanka Rosati, Toni Babić, Ivan Katunar, Dominik Gršković, Alen Matelić i Miljenko Bošnjak, imala je tako prigodu ocijeniti čak 96 vinskih uzoraka, od kojih 62 bijela, 24 crna te četiri roze vina, ali i šest pjenušaca.

U kategoriji bijelih vina zlatne su medalje (s 85 ili više osvojenih bodova) naposljetku zaslužila vina Ivice Gržetića (žlahtina, 87,67), Ivana Juranića, odnosno vinarije Nada (žlahtina, 86,33), Kuće vina Ivana Katunara (žlahtina, 86,17), Vinarije Pavlomir (žlahtina, 85,67) i PZ-a Gospoja (žlahtina, 85,33).

U kategoriji crnih vina zlatnim su se odličjima okitila dva vina – kupaža Veleučilišta Požega (s 86,67 osvojenih bodova) te vino Antona Katunara (kupaža Kurykta reserva kojoj su ocjenjivači dali 85,33 boda).

U kategoriji roze vina izostala su zlata pa su tako najboljim uzorcima, nagrađenim srebrnim medaljama (u ocjenovnom razredu od 80,00 do 84,99 bodova) postali onaj Vinarije Pavlomir (kupaža, 82,33) i Kuće vina Ivan Katunar (kupaža, 82,00).

U kategoriji pjenušca zlatne medalje dodijeljene su pjenušcu kojeg je u svom podrumu kreirao Goran Josipović (pjenušac Tango, 86,83), onom iz PZ-a Gospoja (pjenušac Gospoja, 85,50) te pjenušcu Valomet PZ-a Vrbnik (85,00 bodova). Srebro u kategoriji pjenušaca osvojio je onaj iz Kuće vina Ivan Katunar (biserno vino, Biser Žlahtine, 84,50), a bronce Vinarija Pavlomir (pjenušac Grasecco, 79,17) i Goran Josipović (pjenušac Jazz, 76,17).

Vinarom godine, s obzirom da je njegov uzorak žlahtine osvojio ukupno najveći broj bodova (87,67), naposljetku je proglašen Ivica Gržetić.

Besplatno kušanje

Najuspješnijim vinarima medalje i diplome, u društvu s predsjednikom ocjenjivačkog povjerenstva Miljenkom Bošnjakom te čelnikom Organizacijskog odbora manifestacije, Ivicom Šamanićem, uručivao je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

Nakon svečanosti podjele zasluženih prizanja, Krčani i njihovi gosti na rivi su imali priliku guštati u besplatnom kušanju nagrađenih vina.

Novi list

Savršen teran od najboljeg grožđa iz vrhunskog vinograda

u podrumu

Teran Anno domini nastaje kao blend od grožđa terana uzgajanog na tri lokacije: na poziciji Santa Elisabetta, u okolici sela Divjaki te pokraj Brkača. Rezultati koje je grožđe terana davalo na Santa Elisabetti navješćivali su da bi se i od najboljeg možda moglo napraviti još bolje. Naime, teran Anno domini iz berbe 2013. na predlanjskom ocjenjivanju londonskog Decantera osvojio je platinastu medalju i titulu najboljeg hrvatskog crnog vina

Pojavio se gotovo preko noći, iako je naravno pripreman pune četiri godine, i trenutačno je osvojio srca vinoljubaca i vinskih stručnjaka. Neki su ga čak proglasili najboljim teranom koji je Istra dala u posljednjih nekoliko desetljeća. Struka ga je okrunila velikom zlatnom medaljom na ovogodišnjoj Vinistri, a to je vjerojatno tek prvo od mnogih sjajnih odličja kojima će se okititi i u bližoj i u daljoj budućnosti. Teran Santa Elisabetta iz berbe 2015. godine jedan je od plodova legendarne berbe iz te godine koju su mnogi istarski vinari proglasili najboljom ikada i navijestili da će svoju punu vrijednost otkriti tek za nekoliko godina, kada odležana vina iz te berbe dosegnu svoju punu zrelost.

Igra i istraživanje

Nikola i Albert Benvenuti, na ponos oca Livija koji je utemeljio obiteljsku vinariju u Kaldiru i zatim je s punim povjerenjem prepustio sinovima, potvrdili su Santa Elisabettom kontinuitet napretka i rasta kvalitete i ugleda svoje vinarije, a taj rast i napredak traju i dalje. Već su s ostalim svojim vinima osvajali najviša domaća i svjetska odličja, već su bili proglašeni najboljom vinarijom u Hrvatskoj, ali kada je vinar uspješan, onda postaje slobodan, prepušta se igri i istraživanju, provjeravanju i potvrđivanju teza, ideja i vizija.

Jedna od tih ideja i vizija, kojom se posljednjih godina bavi sve više istarskih iskusnijih vinara, vrednovanje je terroirea, vinogradskih mikrolokacija, kroz single wineyard vina koja će u sebi nositi pečat zemlje na kojoj raste grožđe od kojeg su napravljena, a istovremeno biti odraz filigranske pažnje koja je posvećena i grožđu u tom vinogradu i kasnije u podrumu vinu od toga grožđa.

Iz podruma vinarije Benvenuti već godinama izlaze cijenjene etikete mlade malvazije, mladog rosea od terana, odležane malvazije Anno domini, odležanog terana Anno domini, kupaže Caldierosso koja se sastoji od po četvrtinu terana, merlota, tempranilla i nebbiola, te četiri slatka odnosno desertna vina od prosušenih bobica - Corona grande od malvazije, muškata i ulovine, malvazija San Salvatore, muškat San Salvatore i teran San Salvatore. Teran Santa Elisabetta je deseta etiketa vinarije Benvenuti, a motivacija da se napravi jedno takvo vino proizašla je, tumači Nikola Benvenuti, iz dugogodišnjeg promatranja i praćenja rezultata koje daje grožđe terana iz svega dva hektara velikog vinograda na položaju Santa Elisabetta.

Teran se u vinariji Benvenuti proizvodi od 2006. godine, a kako je iz godine u godinu bivao sve bolji i uspješniji, 2015. njihov teran dobiva atribut Anno domini, koji je već otprije nosila njihova odležana malvazija. Anno domini je etiketa zamišljena da predstavlja ono najbolje od mirnih vina što vinarija Benvenuti može dati od ove dvije istarske autohtone sorte, duboko ukorijenjene u višegeneracijsku tradiciju ovdašnjih obitelji.

Anno domini

Teran Anno domini, međutim, nastaje kao blend od grožđa terana uzgajanog na tri lokacije: na poziciji Santa Elisabetta, u okolici sela Divjaki te pokraj Brkača. Rezultati koje je grožđe terana davalo na Santa Elisabetti navješćivali su da bi se i od najboljeg možda moglo napraviti još bolje. Izazov je bio velik i njime su konkurirali sami sebi budući da je teran Anno domini iz berbe 2013. na predlanjskom ocjenjivanju londonskog Decantera osvojio platinastu medalju i titulu najboljeg hrvatskog crnog vina.

Priprema boljeg od dotad najboljeg terana vinarije Benvenuti započela je u vinogradu Santa Elisabetta kroz nekoliko stupnjeva stroge selekcije, od prorjeđivanja pupova pri njihovom formiranju, preko "zelene berbe" odnosno smanjivanja prinosa na svega jedan kilogram po trsu, što je učinjeno krajem srpnja i početkom kolovoza. Kad su se grozdovi ostavljeni na trsu malo razrasli, odrezane su im "uši" i "noge", odnosno veliki grozdovi kakvima teran obično rodi smanjeni su koliko se god moglo da bi se poboljšala kvaliteta preostalih bobica.

Za berbu se čekao zadnji moguć trenutak, kolikogod je vrijeme dopuštalo, pa je te 2015. teran sa Santa Elisabette pobran u drugoj polovici listopada. Međutim, nije sve grožđe iz tog vinograda otišlo u teran Santa Elisabetta, već samo pomno probran manji dio onog najkvalitetnijeg i samo su idealni grozdovi završavali u muljači, čak manje od trećine. Tako je ovog iznimnog terana napravljeno svega 1.700 boca. Ostatak grožđa iskorišten je za klasični teran Anno domini.

Nakon berbe uslijedila je maceracija od dvadesetak dana, tijekom koje je fermentacija u potpunosti završena. Vino je zatim spremljeno na odležavanje u velike drvene bačve i to na pune dvije godine, a zatim je napunjeno u boce u kojima je ležalo još godinu i pol. I, što je na kraju ispalo, jesu li očekivanja ispunjena?

Crna, a ne crvena

Prvi ikad napravljen teran Santa Elisabetta vinarije Benvenuti iz berbe 2015. ima 15 posto alkohola i iako je star već četiri godine, boja mu je mlađahno rubinska, duboka i gusta. "Eto zašto mi naša vina zovemo crna, a ne crvena", komentira Nikola Benvenuti. U izuzetno profinjenom mirisu mogu se razaznati sveže ubrane borovnice spremljene u košaru od bekve, javljaju se i note svježe koprive, zatim miris površine cijelog pomidora, uz neizbježne mirise zrelog ljetnog voća, prije svega višanja. U okusu se rasprostiru arome kandiranog crvenog voća, prije svega trešanja, zatim kandirane kore naranče, odnosno arancina, a naći ćemo i arome kuhanog lišća koprive i slične zelene note.

Ponovit ćemo da Santa Elisabetta iz 2015. već ima četiri godine na svojim plećima, no je li to dovršeno vino? "Po svim parametrima ovaj teran bi treba ostat' lip i star", kaže Nikola Benvenuti, a vinski stručnjaci koji su o ovom vinu već pisali ističu da mu je potencijal starenja čak dvadeset godina. Zato, uspijete li pribaviti koju od 1.700 napravljenih butelja, ne žurite, spremite je negdje i otvorite kada budete ženili kćer ili sina, nećete pogriješiti.

Sada kad su napravili savršeni teran, jesu li Nikola i Albert Benvenuti dosegli svoj plafon, može li se napraviti nešto još savršenije od Santa Elisabette?
Polako, sada treba raditi na ovome, treba osigurati kontinuitet. Single wineyard vina kao što je Santa Elisabetta od berbe do berbe pokazuju svoje posebnosti i razlikovat će se ovisno o uvjetima kakvi su vladali tijekom te godine. Rad s ovakvim vinom u podrumu je vrlo zahtjevan jer udio šećera u grožđu je visok, a treba ga dovesti do potpuno suhog stanja što je prilično teško, kaže Nikola Benvenuti. Kakve će biti razlike od godine do godine, vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme, jer u bačvama odležava Santa Elisabetta iz 2016., 2017. i 2018., također vrlo dobrih godina.

Uz "slow food"

Teran Santa Elisabetta bi, kao izraz vrhunske strpljivosti i pažnje vinogradara i vinara, bilo idealno sljubiti s jelom koje predstavlja izraz vrhunske kuharske strpljivosti i kreativnosti, primjerice s crvenim mesom, recimo boškarina, pripremanom na sous vide način, odnosno dugo kuhanom u vakuumu na niskoj temperaturi. I pokoje plemenito šugo pariralo bi uz ovaj teran te općenito jela koja bismo svrstali u "slow food" filozofiju hrane.

Ni butelja više!

Budući da je ovaj teran toliko nahvaljen već na samom početku svoje karijere, hoće li vinarija Benvenuti pokleknuti pred mogućom velikom potražnjom? Nikola Benvenuti je odrješit:
Trebamo se držati svojih pravila i standarda. Imamo poseban položaj i samo s njega radimo ovo vino, ima ga toliko koliko ga ima, i ni butelja više!.

Glas Istre

Tisućljetna ljubav Kastva i vina "opjevana" u Kući Belice

fešta

Priča o tisućljetnoj ljubavi Kastva i vina "ispričana" je u novootvorenom kastavskom muzeju- Kući Belice, koja je, u društvu brojnih uzvanika, svečano otvorena u srcu grada na brege.

Svečano je bilo u Kastvu, gdje je, u sklopu proslave Dana Grada, otvorena atraktivna i dugo iščekivana Kuća Belice.
Puno je godina prošlo, ali dobili smo jedan prelijepi objekt koji će služiti na čast i ponos Gradu Kastvu, svim članovima Udruge Belica, ali i svima onima koji će dolaziti pogledati dio naše povijesti. Kuća Belice doprinijet će identitetu našeg ponosnog grada, poručio je Radenko Srdoč, počasni predsjednik Udruge Belica.

Posebna energija iza Kuće Belice

Iza Kuće Belice su naporan rad i trud. Projekt je od početka bio drugačiji. Uvijek se posebna energija osjetila kada se govorilo u Kući Belice i zato je s ponosom otvaramo i pokazujemo svima. Ona je mjesto okupljanja, koje će sigurno privući brojne goste, koji neće otići ravnodušni, poručio je kastavski gradonačelnik Matej Mostarac.

Drago nam je da je kuća Belice nakon višegodišnje pripreme otvorena i spremna za posjetitelje. Kroz postavu muzeja otkrit ćete svu težinu vinogradarstva i vinarstva u Kastavštini, ali i upoznati veliki rezultat u vidu vrhunske belice i pjenušca od belice, brojnim je okupljenima poručio Miljenko Host, predsjednik Udruge Belica.

Sretan završetak za kastavsko vinarstvo

Upravo je na težački rad i mukotrpan trud, koji se krije iza proizvodnje vina, poseban naglasak stavio autor postava novootvorenog muzeja- Grga Frangeš.

"Ovdje vidimo višetisućljetni odnos ovog Grada s njegovim vinom i povijest tog odnosa, koja seže od prapovijesti sve do danas i koji ima svoje uspone i padove, ali završava sa sretnim završetkom i sigurnom budućnošću za kastavsko vinarstvo", poručio je autor.

Još jedan brend Kastavštine

Okupljene je pozdravio i Goran Petrc, pročelnik Ureda PGŽ, naglasivši kako je zajedničkim projektom Udruge Belica, Grada Kastva i Primorsko- goranske županije stvoren još jedan brend Kastavštine.

Svečano otvorenje svojom su uveličali gosti iz Nadina, Jelse i crnogorskog Žabljaka, a sjajnu su atmosferu glazbom dodatno popravili talentirani učenici glazbenog odjela Osnovne škole "Milan Brozović" Kastav.

riprsten.com

Rajakovićev Traminac najbolji u Zagrebačkoj županiji

skupna

Za 51. po redu Izložbu vina kontinentalne Hrvatske, koja će biti održana 7. lipnja u Svetom Ivanu Zelini, pristiglo je ukupno 300 uzoraka vina.

Najbolje ocjenjena vina su:

Nagrada "Ljerka Habuzin" – za najbolje ocjenjeno vino autohtone sorte kraljevina
Kraljevina, berba 2018., OPG Puhelek Purek Stjepan

Nagrada "Milan Pažić – za najbolje ocjenjeno bijelo suho mirno vino
Sauvignon, berba 2017., OPG Puhelek Purek Stjepan

Nagrada "Pero Krznarić" – za najbolje ocjenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina
Pinot sivi, berba 2018., Vinarija Matočec

Nagrada “Dragutin Stražimir” - za najbolje ocjenjen vizualni identitet boce
Rose premium, berba 2018., Kutjevo D.D.

Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino
Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017., OPG Josip Rajaković

Nagrada za najbolje ocjenjeno crno vino
Pinot crni, berba 2016., Kutjevo D.D.

Nagrada za najbolje ocjenjeno pjenušavo vino
Pjenušac Grünwald- Josipa, berba 2015., OPG Josip Rajaković

Nagrada za najbolje ocjenjeno voćno vino
Sibirska borovnica, berba 2018., OPG Žabić Matija

Nagrada za najbolje ocjenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske
Sauvignon, berba 2017., OPG Puhelek Purek Stjepan

Nagrada za najbolje ocjenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske
Pinot sivi, berba 2018., Vinarija Matočec

Nagrada za najbolje ocjenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske
Zweigelt, berba 2018., OPG Zaleznik

Najbolje ocjenjeno vino - Šampion 51. izložbe vina kontinentalne Hrvatske
Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017., vino vinarije OPG Josip Rajaković

Od ove godine, u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske dodjeljuju se nagrade za najbolje ocjenjena vina Zagrebačke županije.

Nagrade za najbolje ocjenjena vina Zagrebačke županije:

Bijelo mirno suho vino;
Sauvignon, berba 2017., OPG Puhelek Purek Stjepan

Bijelo mirno vino s ostatkom sladora;
Traminac, berba 2018., OPG Josip Rajaković

Ružičasto i crno mirno vino;
Zweigelt, berba 2018., OPG Zaleznik

Pjenušavo vino;
Pjenušac Grünwald - Josipa, berba 2015., OPG Josip Rajaković

Vino iz posljednje godine berbe
Chardonnay, berba 2018., OG Jarec Kure

Ukupni županijski šampion

Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017., vino vinarije OPG Josip Rajaković.

Uz gore navedene nagrade, dodijeljeno je 86 zlatnih, 120 srebrnih, 50 brončanih medalja i 6 priznanja. Vina je ocjenjivalo stručno povjerenstvo od 15 degustatora, dobrih poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske, pod vodstvom prof.dr.sc. Ane Jeromel.

U Bad Homburgu se tražila hrvatska vina i specijaliteti

pred štandom

Hrvatski štand tvrtke Budimir za vikend je bio jedan od najposjećenijih štandova na Festivalu vina i hrane u Bad Homburgu, gradu u kojem, kako je nedavno kazao njemački ministar financija Thomas Schäfer, živi 409 milijunaša.

Hrvatski štand se našao među 70 štandova za vino i hranu, a tvrtka Budimir je nudila vina i gastronomske specijalitete iz Slavonije, Istre i Dalmacije. Gastronomske specijalitete pripremio je Hrvat iz Vukovara Saša Savić, a vinsku ponudu iz svih hrvatskih vinskih regija odabrao mladi Ante Budimir.

Uz kušanje brojnih hrvatskih vina, mi smo ostali dosljedni kušanju provjerenih vina Dubrovačkih podruma te Kutjevo d.d., a koja se u Bad Homburgu posredstvom Večernjakove domovnice piju i nude već više od 10 godina. Mnogi Hrvati te ostali građani Bad Homburga tražili su baš vina koja se poslužuju na dodjeli Večernjakove Domovnice u tom prelijepom gradu prijatelju Dubrovnika.

Osim u bogatoj i raznolikoj ponudi vina sa raznih strana Njemačke i svijeta, posjetitelji Festivala vina u Bad Homburgu uživali su u glazbi brojnih bendova i glazbenika, koji su u tri dana trajanja vinske ponude nastupali na četiri pozornice.

fenix-magazin