Vino

U organizaciji Udruge FER+PLUS uz pokroviteljstvo Općine Feričanci, tvrtke Osilovac d.o.o. u čijem sastavu je vinarija Feravino te Osječko - baranjske županije u Feričancima je održan 2. Međunarodni festival frankovke. Festival u ovoj maloj slavonskoj općini organiziran je u cilju promocije najpoznatije sorte grožđa iz feričanačkog vinogorja te turističke promocije Općine Feričanci.

U sklopu manifestacije održano je niz događanja, pa je tako HPD "Sokol" Feričanci organizirao planinarsku manifestaciju "Kroz šume i vinograde" u kojoj su sudjelovali planirari HPD-a Papuk Virovitica.

Jednako tako održan je i Dan otvorenih vrata podruma vinarije Feravino, a ljubitelji trčanja u prirodi otrčali su polumaraton "Feričanci Wine Run" duljine 10 km. Također je održana i biciklistička utrka biciklista rekreativaca duljine 20 km, a sve je zaključeno velikom završnicom i proglašenjem pobjednika svih natjecanja u središtu Feričanaca kojoj su su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, dopredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević, predsjednik uprave NEXE grupe Ivan Ergović i mnogi drugi.

Prije svega moram se zahvaliti svima koji us na bilo koji način sudjelovali u organizaciji našeg drugog međunarodnog Festivala frankovke. Ove godine festival je puno veći, brojniji po svemu, od izlagača, proizvođača vina do posjetitelja i nadam se da će on postati tradicija jer Feričanci su upravo najpoznatiji po frankovki, kako po vinu tako i po samoj sorti grožđa. Cilj je da promoviramo našu općini u najboljem mogućem svjetlu i nadam se da je svaki posjetitelj s ovog festivala ponio barem jedan djelić Feričanaca sa sobom - rekao je načelnik općine Feričanci Marko Knežević.

Prigodnim riječima obratio se i predsjednik Uprave NEXE grupe Ivan Ergović.
Stvarno sam ponosan na ovaj drugi Festival frankovke, prije svega dragao mi je zbog ovako velikog posjeta, ali i činjenice da smo ove godine u natjecanju vina imali 64 uzorka iz cijele regije. Ovo je dobar putokaz da u budućnosti stvorimo pravi brend Feričanaca kroz frankovku i naše Feravino, a naravno i druga vina feričanačkog vinogorja - rekao je Ergović.

Dragan Kovačević dopredsjednik HGK-a čestitao je organizatoru i čelništvu Ferravina na odličnoj organizaciji.
Ekipa ove Općine i feravina ulaže ogroman trud u brendiranje frankovke i cijelog feričanačkog kraja. Vino frankovka ovoga kraja najbolja je i dobitna kombinacija sljubljivanja vina i svih prepoznatljivih slavonskih, domaćih delicija od fiša i čobanca do kulena i kobasice i zato vjerujem da će ovaj feričanački kraj vrlo brzo postati jedna prepoznatljiva, vinska i gastronomska turistička destinacija. Naravno Hrvatska gospodarska komora tu će biti čvrsti oslonac jer želimo Hrvatsku brendirati kao zemlju vina po uzoru na Toskanu u Italiji ili Bordeaaux u Francuskoj, želimo biti perjanica eno i gastro ponude te time dati svoj puni doprinos u turističkom razvoju Hrvatske. Mali Feričanci su ovim pokazali da idemo pravim putem i da tu priču samo zajedno možemo ostvariti - rekao je između ostalog Kovačević.

Festival Frankovke otvorio je zamjenik župana OBŽ Goran Ivanović.
Frankovka je zasigurno brend ne samo feričanačkog kraja i cijele Osječko-baranjske županije i zato Županija to cijeni i zna prepoznati. Ove godine je festival puno bolji, brojniji i jači nego prošle i to me posebno veseli i pokazuje se da idemo pravim putem da kao Županija zaštitom naših priredbi i proizvoda postanemo zapisani na karti turističke ponude Hrvatske - rekao je Ivanović.

U nastavku svečanosti podijeljene su nagrade za sva natjecanja, pa je tako pobjednica polumaratona Wine run Dubravka Mesec, drugo mjesto pripalo je Mariji Novoselec, dok je treća bila Danijela Černić. U muškoj konkurenciji slavio je Damir Mesec, drugi je bio Hrvoje Bašić dok se broncom okitio Robert Ruhek. Potom je uslijedio onaj najsvečaniji dio, proglašenje najboljih vina. Na ocjenjivanje je pristiglo 64 uzorka, a apsolutni pobjednik i šampion festivala je Frankovka miraz berba 2017. Feričanačkog Feravina.

Prije svega moram reći da smo ponosni na lokalnu zajednicu, Općinu i sve ljudi koji su organizirali i bili dio ove odlične manifestacije. Što se tiče ocjenjivanja vina, ove godine imamo 20 i nešto uzoraka više nego prošle, a uzorci su stigli iz cijele Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Presretni smo i ponosni što smo evo i drugu godinu za redom šampioni ovog festivala i to je pokazatelj da to što mi u našoj vinariji radimo s frankovkom će sigurno i na tržištu polučiti dobre rezultate - zaključio je predsjednik Uprave Feravina Ivan Maričić.

Festival je zaključen kulturno-umjetničkim programom u kojem su nastupili Dječja folklorna skupina KUD-a "Manuel" Feričanci, Muška pjevačka skupina KUD-a Crkvari, Ženska pjevačke skupina "Šokice" Slavonski Brod te Tamburaški sastav Kontra.

Švedski kraljevski par pio je naše vino: kralj cabarnet suvignon, a kraljica maraštinu. Jeli su "prišku" - beskvasni kruh, domaći pršut, pancetu, Puđin sir, kušali maslinovo ulje. Prema protokolu, trebali su se zadržati 45 minuta, ali kraljici i kralju se toliko svidjelo da su ostali dva i pol sata. Opustili su se, ja sam kralju pričao o svojoj obitelji, Nadinu, ekološkoj proizvodnji vina, proveo ga kroz vinariju, pokazao Prkos, mjesto iz kojeg je majka Zlatana Ibrahimovića... Kraljica je razgovarala s mojom mamom, deset ju je puta poljubila, časkala s djecom, prisjeća se Šime Škaulj (64) dana kad su njegovu vinariju u Nadinu, u srcu Ravnih kotara, u travnju 2013., posjetili švedski kralj Gustaf XVI. i kraljica Silvia, sa starijom kćeri i cijelom svitom.

Uz obitelj Škaulj, dočekali su ih zadarski župan Zrilić i tadašnji ministar turizma Darko Lorencin te članovi KUD-a "Branimir" iz Benkovca, ali i mještani. Okupilo se kod Škauljovih oko dvjestotinjak ljudi. Nije, međutim, švedski kralj baš slučajno posjetio Nadin. Bili su službeno u Hrvatskoj, a kralj i kraljica tražili su da posjete neko ekološko imanje. Ljudi iz kraljevskoga protokola obišli su pet-šest destinacija u Zadarskoj županiji, a "kraljičina prva dama" (koja se službeno baš tako zove) izabrala je upravo Vinariju Škaulj u kojoj se proizvode ekološka vina.

U čemu je tajna, pitamo Šimu Škaulja?

U posvećenosti poslu, tlu, mikroklimi i dobroj sirovini, jer od dobrog grožđa može se napraviti dobro ili loše vino, a od lošeg samo loše vino - objašnjava Šime Škaulj.

Ekološki uzgoj grožđa Škaulj i ostali vinogradari i vinari u Nadinu mogu zahvaliti spletu okolnosti. Naime, za vrijeme srpske okupacije, dok su bili u progonstvu, vinogradi u sastavu Poljoprivrednog kombinata Zadar nisu obrađivani, što znači da se nisu tretirali pesticidima.

Nakon povratka država je povratom, denacionalizacijom zemljišta, ali i koncesijama domaćim ljudima predala parcele vinograda koji su bili u sastavu PK-a Zadar. U vrijeme socijalizma u tim vinogradima su bile posađene visokorodne sorte vinove loze, a vino se izvozilo u SSSR i za njega je JNA dobivala oružje - puške, haubice, municiju, rakete. Tako je bilo do rata.

No, kad su Srbi okupirali Ravne kotare, oni praktički vinograde PK-a Zadar nisu obrađivali, niti su ih gnojili niti prskali. Tako se tlo kroz sve te godine relativno očistilo.

Pokojni Jakovčić iz Zagreba, koji je radio u Chromosu, naš prijatelj, bio je najveći zagovornik ekološke proizvodnje i na to nas je nagovorio - otkriva Šime Škaulj o počecima ekološke proizvodnje vina u starim vinogradima koji su, prema procjeni struke, u to vrijeme bili ekonomski neisplativi. No , sada je u Nadinu u bivšim vinogradima PK-a Zadar oko 150 hektara vinograda u ekološkoj proizvodnji vina.

Počeli smo ispočetka, ja sam najprije dobio 2,5 hektara u koncesiju. Poslije sam se još natjecao i dobio 3,5 hektara jer sam imao dobre uvjete: vinariju, mehanizaciju, uredno sam plaćao obveze. Onda sam kasnije kupio dvije parcele... itd., priča Šime Škaulj, koji sada ukupno ima 15 hektara vinograda. On je sa sinom Tomislavom od 2006. pa do danas iskrčio sve stare panjeve vinove loze i posadio čokote novih sorata. Škaulji godišnje uberu 15 vagona grožđa, proizvedu najmanje 80 tisuća litara vina, znači oko 110 tisuća butelja.

Svaka butelja ima ekoznak, okrugli je naš hrvatski, a kvadratni je europski - veli Šime Škaulj.

No, u čemu je tajna ekološke proizvodnje vina i kako se to radi?

Mi vinovu lozu tretiramo samo dopuštenim sredstvima, preparatima na biljnoj bazi; na bazi algi, koromača, koprive, kalijeve staklene vode, bakra. Dopušteno je, recimo, prskanje loze sa šest kg bakra po hektaru zbog plemenjače, peronospore, u tijeku jedne vegetacijske godine, a mi još nikad nismo po hektaru prskali više od 2,5 kg. Mi smo tri puta ispod dopuštenih količina - objašnjava Šimin sin Tomislav Škaulj. On redovito ide na seminare, educira se i stalno proširuje svoje znanje o ekološkom uzgoju vinove loze.

Vino se radi u vinogradu. Kad vinogradar proizvede dobro grožđe, onda enologu nije problem napraviti vino. To su onda slatke brige, ali ako dođe loša sirovina, onda treba biti mačak pa napraviti dobro vino - dodaje Tomislav.

Ali, osim dobrog grožđa, za dobro vino potrebno je još puno toga: dobri enolozi i praćenje tržišta.

Šime Škaulji i njegov sin Tomislav objasne enolozima kakvo vino žele, a vodi ih ono što tržište traži.

Oni poštuju naše iskustvo, a mi njihovu struku. Proizvodimo vina koja najbolje idu, a to su svježa vina. Snažna, jaka vina s 15-16 posto alkohola nisu tražena - objašnjava Šime Škaulj, a sin Tomislav se nadovezuje:
Prije nego što odlučimo kakvo vino želimo, uzmemo parametre grožđa prije berbe; slador, kiseline, ph vrijednosti, zrelost... Onda se konzultiramo kako iz pojedine sorte grožđa izvući najbolje. Sladora u našim grožđima imamo i previše, ali nas ponekad malo zabrinjavaju kiseline, budu relativno niske u crnim sortama. Zbog toga berbe kreću malo ranije ili u dvije faze - kaže Tomislav.

U ekološkoj proizvodnji se, naime, stvari ne mogu korigirati i ne smije se uopće intervenirati.
Vino će biti od grožđa kakvo smo ubrali. Inspekcija nam dolazi nekoliko puta godišnje i ne smiju pronaći ništa što ne pripada ekološkoj proizvodnji. Onaj tko ima ekocertifikat, mora se držati pravilnika. Ako netko nešto zabrlja, slijedi kazna do 50 tisuća eura. Tko se s tim može kockati!? - pita se Šime Škaulj, koji uvijek angažira najbolje enologe.

Miodrag Hruškar je naš najbolji enolog. Njegova su vina dobila najveći broj nagrada na međunarodnim i državnim izložbama. Tu je i Krešimir Ivančić. I naša Cvita Eškinja, cura koja je dosta pedantna i ozbiljna enologinja, koja se školovala u Italiji - ističe Šime Škaulj.

Rezultati potvrđuju njegove riječi. Vina obitelji Škaulj dobila su prestižne nagrade, od domaćih do Decanterovih.
Godine 2012. prvi smo dobili Decanterovu srebrnu medalju za cabarnet suvignon berbe 2010. Te godine nitko nije dobio zlato, a naše vino je bilo najbolje ocijenjeno. Sljedeće godine smo dobili broncu za merlot desertni iz berbe 2011. - kaže Škaulj.

Škaulji govore kako su svoju vinariju digli iz pepela, iz dalmatinskog dišpeta:
Ovdje su se rodili moji pradid, did, ćaća, ja. I moja dica, a onda su Srbi srušili sve. U čovjeku to probudi inat - veli Šime Škaulj.

Najprije je Badelu dvije-tri godine prodavao grožđe dok se nije upitao: "Zašto da radim za Badel ako mogu za sebe?"!
Imao sam neku ušteđevinu budući da sam se bavio prodajom povrća i voća - kaže Šime. Znao je on uvečer u 7 sati sjesti u kamion i otići u Međimurje, natovariti krumpire i ujutro u 7 biti na zadarskoj pijaci. Od zarađenog novca u Nadinu je na starim temeljima napravio novu kuću i vinariju.

Uz podršku i rad cijele obitelji, posebno sina Tomislava, Šime Škaulj je uspio.

Danas su njihova vina cijenjena i tražena. U vinariju dolaze organizirane grupe, ali i pojedinci: od čeških i slovenskih parlamentaraca, albanskih političara, europskih bogataša do hrvatskih generala, poput Gotvine, estradnih zvijezda. Svi žele kušati njihova vina. Nema stranca koji je posjetio Vinariju Škaulj a da pritom nije fotografirao ploču koja podsjeća da su švedski kralj i kraljica bili u vinariji.
Za vrijeme turističke sezone posjeti nas dvije-tri tisuće Šveđana. Svi koji dođu na godišnji odmor u Zadar, a čuli su da je ovdje bio kraljevski par, obvezno dođu i tu. S nekim Šveđanima smo se sprijateljili, neki su i kuće ovdje kupili. Ovdje im je jeftino. Osim Šveđana dolaze: Francuzi, Nijemci i Slovenci. Naša vina najviše kupuju Francuzi. Malo ih dolazi, ali nijedan nije otišao bez par paketa vina, Nijemci također znaju što je dobra kapljica, priča Šime i tvrde da poslije degustacije, mnogi kupe ne samo bocu nego nekoliko boca ili kašeta vina. Za hrvatski standard Škauljova vina su skupa, međutim, strancima je cijena jako povoljna.

Godišnje prodamo gotovo pa sve što je za prodaju. Sada prodajemo vina iz berbe 2015., slijede ona iz 2016. Dosad smo prodavali mlađa vina. Uz degustaciju vina, gosti su oduševljeni i ambijentom Ravnih kotara. Oduševe se mirom, tišinom i pogledom. Kad je lijepo vrijeme, iz Nadina se, kao na dlanu, vide otoci - od Lošinja do Kornata - zaključuje Šime.

Prvi put, u sklopu tradicionalne trodevne manifestacije "Bela nedeja" u Kastvu će se na trgu Lokvina održati "Festival autohtonih hrvatskih vina LokVina" 5.-7.10. na kojem će se predstaviti 15-tak proizvođača autohtonih hrvatskih vina poput Belice, Jarbole, Žlahtine, Škrleta i sl. i proizvođači suhomesnatih proizvoda pršuta, sira i maslinovog ulja.

Ove, 2019. godine, "Bela nedeja" održava se 5., 6. i 7. listopada u poslijepodnevnim satima s bogatim programom, ponudom proizvoda te hrane i pića, nastupom poznatih estradnih imena, te okuplja mnoštvo posjetitelja iz Primorsko - goranske i okolnih županija. Procjenjuje se da "Belu nedeju", ako je lijepo, suho, sunačno vrijeme u tri dana održavanja posjeti čak do 80.000 posjetitelja.

Sam festival LokVina bit će prodajnog karaktera i otvoren subotu od 14:00 do 20:00, a nedjelju od 12:00 do 20:00, a ponedjeljak od 10:00 do 20:00 sati. Ovogodišnji izlagači su ispred Udruge "Žlahtina vinogradari i proizvođači vina" - Poljoprivredna zadruga Gospoja, Kuća vina Ivan Katunar, Vinska kuća Pavlomir i Vinarija Šipun, ispred Udruge prijatel ruž, grozja i vina "Belica" - Vina Plovanić, ispred Udruge proizvođača grozja i vina "Jarbola" - OPG Ružić, ispred Proizvođačke organizacije "Škrlet" - Vinarija Florijanović i Vinarija Trdenić, Udruga vinogradara, vinara i maslinara "Sveta Lucija" iz Crikvenice, Kutjevo d.d., Vrhunska vina "Đurinski" i OPG Pršutana Antolović.

Drago mi je da smo okupili najznačajnije udruge vinara s Kvarnera - Belica, Jarbola, Žlahtina i Sveta Lucija te da smo dobili njihovu podršku, odnosno da se vinari s Kvarnera osjećaju organizatorima ovakvih događanjima i nositeljima novoga branda Quarner Quality. Vjerujem da je ova manifestacija, uz svesrdnu podršku Grada Kastva i Turističke zajednice Grada Kastva, te Udruge Belica kao domaćina, vjetar u leđa promociji, pozicioniranju i brandiranju ne samo kvarnerskih vina i Kvarnera već svih autohtonih vina Hrvatske. Ovakva manifestacija zasigurno doprinosi brandiranju Kvarnera kao eno - gastro turističke destinacije, jer vino mora postati razlog dolaska turista na Kvarner. Svi smo ponosni na kvarnerske autohtone sorte, na vinare koji čuvaju te sorte i proizvode sjajna vina - rekao je organizator festivala dr.sc. Žarko Stilin.

Posredstvom dansko-hrvatske kompanije "Golden Valley Croatia" s ciljem plasiranja hrvatskih proizvoda, ponajviše ekoloških, na tržište Europske unije, odnedavno su vina poznatog vinara Ivana Enjingija iz Hrnjevca kraj Kutjeva u ponudi kupcima u Danskoj, te susjednim skandinavskim zemljama.

Plasman je potakao i dogovorio Kruno Kaić, umirovljeni danski gospodarstvenik hrvatskih korijena, koji je rođen i odrastao u Trenkovu.

Dancima je otpremljena prva pošiljka Enjingijevih vina i to paleta iz asortimana njegovih podruma. Imajući u vidu da ekološki proizvodi u toj i susjednim zemljama imaju dobro prođu na tržištu sigurno je da će ova kvalitetna vina naći put do kupaca.

Što je jako bitno u ovu suradnju uključen je jedan od najpoznatijih danskih stručnjaka za pronalaženje novih tržišta Tore Hartelius, koji je poznat i po zahvatima pronalaženja rješenja za tvrtke koje su u ozbiljnim financijskim problemima. Evo što o suradnji s njime piše danski poduzetnici i bisnismeni.
Tore je spasio tvrtku stotinama tisuća kruna aktiviranjem njegove mreže. On pruža strateški smjer i pomaže u osiguravanju da se tvrtka vodi na odgovoran način - tvrdi jedan poduzetnik iz Kopenhagena.

Rad s Torom jasno mi je dao do znanja koji su mi ciljevi, ali i kako postići rezultate koje želim, profesionalno i privatno. Nakon što se Tore uključio u moju tvrtku, prešli smo od bankrota do vođenja zdravog poslovanja s profitom i jasnim planom i fokusom rasta.

Fokus, smjer, strategija i podrška - sve je presudno za moj daljnji razvoj - napisali su danski gospodarstvenici nakon suradnje sa njime ohrabreni novim koracima i ozdravljenju u poslovanju.

Frankovka zaslužuje svoje mjesto u svijetu, potvrdio je to prvi masterclass o ovoj sorti u Hrvatskoj u organizaciji Feravina, uvod u 2. Festival frankovke. Voditelj masterclassa bio je Matjaž Lemut, poznati slovenski enolog, koji u Feravinu radi kao vanjski suradnik.

Naglašena sortnost najveća je vrlina frankovke, ali i mana - rekao je Lemot, koji se s ovom sortom susreo prije pet godina, kada je počeo surađivati s Feravinom, čija je frankovka tražena u Meksiku i na dalekim Karibima. Upravo zbog toga ova je vinarija dobila epitet Kuća frankovke.
Feravino već godinama potvrđuje kako je riječ o sorti velikog potencijala, koja je za nas enologe vrlo izazovna i zanimljiva. Samo najkreativniji od nje izvlače maksimum - istaknula je Antonija Čeme, glavna enologinja Feravina.

U zagrebačkom hotelu Dubrovnik, za vikend, predstavljeno je 11 najbolje ocijenjenih frankovki, od ukupno 64 koje su pristigle na ocjenjivanje. Dodjele priznanja za najbolja vina sorte frankovka održat će se na Festivalu ove sorte koji se u subotu održava - a gdje drugo, nego u Feričancima.

Drugi festival frankovke započet će u 9.30 planinarskom manifestacijom "Kroz šume i vinograde" u organizaciji HPD-a Sokol Feričanci, a od 10 sati otvaraju se vrata podruma vinarije Feravino. Točno u podne počinje zanimljiva utrka kroz ljepote vinograda, Feričanci Wine Run na devet kilometara, a samo sat kasnije kreću i biciklisti na Feričanci BIKE & FUN utrci na 21 km. Svečano otvorenje 2. Festivala frankovke zakazano je za 15 sati, kada će se biti proglašena najbolja frankovka, nakon čega slijedi nastup HKD-a "Manuel" Feričanci i gostujućih kulturno-umjetničkih društava. Od 17 sati kreće glazbeno-zabavni program namijenjen svim posjetiteljima.

Frankovka zahtijeva izniman trud i rad u podrumu, ali i kreativnost - kazao je Lemut te je dodao kako je upravo zbog toga malo hrabrih proizvođača koji ulaze u priču s frankovkom, a neki od njih predstavit će se u subotu u centru mjesta Feričanci.

U 15 sati održat će se svečano otvorenje festivala i dodjela priznanja za najbolja vina sorte Frankovka.

Sezona je berbe grožđa i proizvodnje vina. Hercegovački vinogradari i vinari će uskoro vidjeti rezultate svog rada, a neki od njih su već obavili berbu i preradu grožđa.

Naime, ovogodišnja vinogradarska sezona, po mišljenju stručnjaka, u odnosu na proteklu značajno se razlikuje po klimatskim parametrima, prinosu i vremenu berbe. Rodni potencijal je bio iznad očekivanja, no mnogim vinogradima je naštetila peronospora, odnosno plamenjača, u našim krajevima najopasnija bolest vinove loze. Kvaliteta grožđa ovisila je uglavnom od dobre i pravovremene agrotehnike, što se vidjelo kod uzornih vinogradara.

Kašnjenje berbe

O stanju u hercegovačkim vinogradima i berbi grožđa razgovarali smo s ing. Mladenom Gašparom, stručnim savjetnikom za vinogradarstvo i vinarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara.
U usporedbi s prošlom, ove godine je berba počela nešto kasnije. Razlog tomu su specifične klimatske prilike u svibnju, učestale kiše i hladnoća, što je utjecalo na kašnjenje vegetacije. No, poslije lipnja, sve je išlo u prilog vinovoj lozi pa kao rezultat imamo vrhunsko vino. To je kod onih vinogradara koji su na vrijeme zaštitili nasade, dok ima i onih vinograda u kojima se nema što ubrati, kazao je ing. Gašpar.

Nadalje navodi kako je, u posljednjih 20-ak godina, sve manje nasada vinove loze, što loše utječe na razvoj vinogradarstva u Hercegovini.

Savjeti vinogradarima

Prateći stanje na terenu, nažalost, vidljivo je kako se sve manje sade vinogradi, a puno je i onih koji su zapušteni. Problem je i taj što pojedinci odustaju od proizvodnje i kupuju uvozno grožđe po jeftinijoj cijeni, istaknuo je ing. Gašpar.

Uputio je i nekoliko savjeta vinogradarima prilikom berbe i prerade grožđa.

Samu berbu preporučljivo je obaviti za lijepa i suha vremena. Potrebno je, također, detaljno očistiti podrumske prostorije u kojima se odvija prerada, kao i posude u kojima se odlaže grožđe. Svakako je poželjno odnijeti uzorak mošta/vina na laboratorijsku analizu, gdje se može precizno odrediti jakost vina, a i drugi parametri bitni za njegovu kvalitetu, zaključio je ing. Gašpar.

Četvrt oko tržnice Kapani u središtu Soluna se razvila u meku za sladokusce. Ovdje se nudi sve najbolje što grčka kulinarski ima za ponuditi. Između ostalog i halva koja je došla s Bliskog Istoka ali ju Grci u međuvremenu smatraju svojim specijalitetom.

No isto tako i ostale balkanske zemlje halvu tretiraju kao svoj specijalitet. Pa tako i u susjednoj Sjevernoj Makedoniji. Mnogima u Grčkoj to smeta. Pritom se ne radi samo o borbi protiv konkurencije nego o borbi za kulturnu tradiciju. Spor oko imena Makedonije koji je okončan nakon 30 godina Prespanskim sporazumom je ostavio dubok ponor između dvije nacije.

"Oni nemaju pravo koristiti drevni naziv Makedonija na svojim proizvodima", odlučna je jedna trgovkinja u Solunu. Za nju oznaka "makedonski" znači "grčki". Osim toga, kaže, žitelji Sjeverne Makedonije dolaze u Grčku kako bi kupili halvu "jer ju oni sami ne znaju napraviti".

Malo povjerenja u politiku

Oko 240 km sjevernije, u Skopju se smiju ovakvim tvrdnjama. "Naravno da mi ovdje također proizvodimo halvu", kaže jedna djevojka koja uz osmijeh istodobno priznaje kako je "grčka halva ipak malo bolja". No velika svađa se ionako ne vrti oko halve nego oko vina koje je za obje zemlje vrlo važan izvozni proizvod.

Makedonsko vino dolazi iz Makedonije ne iz Grčke, odlučna je jedna prodavačica u Skopju. Ona ima i svoje mišljenje o Prespanskom sporazumu.
Sjeverna Makedonija ne postoji. To nam je nametnuto!, odlučna je prodavačica. Doduše nisu svi tako radikalni kao ona, no i nakon više od godinu dana od potpisivanja Prespanskog sporazuma, građani s obje strane granice se nisu još u potpunosti naviknuli na novu situaciju. Razlog tomu je duboko nepovjerenje u politiku i političare.

Grčki premijer Aleksis Cipras je to osjetio na prijevremenim izborima u srpnju na kojima je uvjerljivo poražen, između ostalog i zbog sporazuma oko imena. Sada i premijer Sjeverne Makedonije osjeća slabljenje podrške. On je svoje sugrađane privolio na sporazum oko imena obećavajući im EU putovnice. No ulazak u Europsku uniju je vrlo dalek.

Padu popularnosti aktualne vlade doprinosi i skandal oko državne tužiteljice Katice Janeve koja je ciljano postavljena kako bi se borila protiv korupcije a sada i sama sjedi u istražnom zatvoru. Mnogi se sada pitaju je li Zaev bio pravi izbor.

Politička ideologija nasuprot poslovne pragmatike

I iz Atene u smjeru Skopja u međuvremenu dolaze oštriji tonovi. Novoizabrani konzervativni premijer Kirijakos Micotakis je početkom rujna na Međunarodnom sajmu u Solunu tematizirao problem oznake porijekla proizvoda i pritom sjevernogrčku regiju Makedoniju nazvao "jedinom pravom" Makedonijom. I prilikom jedinog dosadašnjeg susreta sa Zaevim u Makedoniji Micotakis je bio više nego jasan što misli o sporazumu sa sjevernim susjedima. "Ja Prespanski sporazum nikad ne bi potpisao ali ga prihvaćam".

Micotaks zna da mu ništa drugo ne preostaje. Prespanski sporazum potpisan i ratificirali su ga parlamenti obje države. Sada dogovor treba implementirati i po pitanju oznake geografskog porijekla. "Političari su obavili svoj dio posla", kaže Gjorgij Filipov, zamjenik predsjednika stručnog povjerenstva koje bi trebalo trgovinskim komorama pomoći u pronalaženju rješenja za problem oko oznake porijekla. U povjerenstvu sjede predstavnici obje države kao i Europske unije.

Mi smo obje strane pozvali da u sljedeće tri godine pronađu rješenje. Važno je savladati političke ideološke barijere, kaže Filipov. Radi se ne samo o geografskom porijeklu nego i o zaštićenim nazivima proizvoda. No, kako vjeruje Filipov, poslovni ljudi su dio realnog svijeta i možda mudriji od političara. oni će već pronaći neko rješenje, zaključuje.

Konkurencija nakon Prespe

Možda je u pravu. Jer trgovinska razmjena između dvije zemlje doživljava procvat. I mnoge prepreke, kada je u pitanju vino, su već prevladane. "Nakon Prespanskog sporazuma, svi proizvođači su promijenili etikete na bocama", kaže Elena Mladenovska Jelenković, direktorica udruge "Vina iz Makedonije". Prema dogovor, obje zemlje smiju upotrebljavati pojmove poput "makedonski" toliko dugo dok je na boci istaknuta zemlja porijekla.

I na grčkoj strani je prisutna neka vrsta opuštenog stava prema ovom pitanju. "Do sada nije bilo problema na tržištu za grčka vina", kaže Fani Argiropolu iz vinskog podruma Pieria Eratini. Na tržištu bi možda moglo doći do malih nesporazuma no ona vjeruje u mehanizme tržišnog gospodarstva. "Konkurencija će poboljšati proizvode. A mi u Grčkoj konkuriramo s drugim vinarskim regijama. Zato mislim da bi svaki vinar treba na svoj način biti jedinstven jer se jedino tako može boriti protiv otežanih i zbunjujućih okolnosti", zaključuje ova vinarka.