Vino

Bosanskohercegovačke vinarije izložile su svoje proizvode na prestižnom sajmu vina i alkoholnih pića "Prowein 2019." koji je jučer otvoren u njemačkom Düsseldorfu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine već četvrti put zaredom organizira zajednički nastup bh. kompanija na navedenom sajmu.

Ove godine u Düsseldorfu na zajedničkom štandu nastupa ukupno sedam bh. kompanija i to: Vukoje podrumi, Tvrdoš, Anđelić, Nuić, Vina Zadro, Podrumi Andrija i Hepok Mostar.

Slijedom prethodnih godina, i ovaj put se očekuje velika posjećenost i uspješni rezultati za bh. izlagače koji su već prepoznati po odličnom kvalitetu svojih proizvoda.

"Prowein" je jedna od najvećih i najznačajnijih specijaliziranih izložbi vina i alkoholnih pića u Europi, na kojoj se susreću distributeri i predstavnici vodećih maloprodajnih lanaca.

Sajam godišnje posjeti više od 60.000 posjetitelja iz 133 zemalja, od čega su 94 posto stručni posjetioci koji imaju priliku da se upoznaju o proizvodnim programima više od 6.870 izlagača iz 64 zemlje.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na vodećem poslovnom međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein u Düsseldorfu od 17. do 19. ožujka, predstavlja se i 20 hrvatskih vinarija, te dva proizvođača jakih alkoholnih pića, a podršku im je, prilikom današnjeg posjeta dao i premijer Andrej Plenković, priopćeno je u nedjelju iz HGK.
Drago mi je da je ovdje toliko naših proizvođača izrazito kvalitetnih vina jer je ovo jedan od najutjecajnijih sajmova za sklapanje poslova. Izgradnja brendova i njihov probitak na vanjsko tržište doprinose u konačnici cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske, izjavio je premijer Andrej Plenković, koji je obilaskom sajma završio dvodnevni posjet njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Rast ukupnog izvoza vina od 23 posto, u odnosu na prethodnu godinu, dobar je pokazatelj kako se hrvatska kvaliteta sve više prepoznaje na svjetskom tržištu. Rezultat je to i neosporne kvalitete vina, ali i napora koje Komora ulaže u promociju brenda Vina Croatia vina mosaica, koju smo i osmislili upravo kako bismo dali vjetar u leđa našim vinarima, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je ovaj nastup na ProWein u Duesseldorfu samo jedan segment kontinuiteta izgradnje imidža branda hrvatskih vina na inozemnim tržištima.

Jedan od primjera je Vinarija Bodren, mala vinarija u Hrvatskom Zagorju, kojoj su šanse za probitak na svjetskom tržištu male, ako nastupa sama, kaže njen vlasnik Boris Drenški.
Tek otkako smo ujedini snage pod brend Vina Croatia vina mosaica, za nas su se stvari pokrenule. Upravo nam je nastup na Proweinu omogućio probitak na Dansko i Švedsko tržište, kaže Drenški, čija se vina već nekoliko godina mogu naći i u Kini.

Između 6.800 izlagača iz više od 60 zemalja iz cijelog svijeta, svoje proizvode predstavili su, među ostalim, hrvatske vinarije Kutjevo, Badel 1862, Zlatan Otok, Dingač Skaramuća, Osilovac (FERAVINO), Belje, Lagradi, Krauthaker, OPG Rajka Dvanajščak, Bodre Vino Zagorje.

Hrvatska je samo u Njemačku, u kojoj se sajam održava, prošle godine izvezla vina u vrijednosti 2,6 milijuna eura što tu zemlju čini i dalje drugim po veličini izvoznim tržištem za domaća vina nakon BiH, navode iz HGK-a.

Nakon rekordne 2018. godine, kada su crnogorske "Plantaže" osvojile preko 40 medalja na svjetskim smotrama vina, kao što su Decanter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim, 2019. godina je donijela nove medalje osvojene na vinskoj smotri "Mundus Vini" održanoj u njemačkom Neustadtu.

Na 23. vinskoj smotri "Mundus Vini", koja je trajala šest dana, predstavljeno je oko 7.000 vinskih etiketa iz cijelog svijeta. Visoko kvalificirani međunarodni žiri bio je sastavljen od enologa, vinara, profesionalnih trgovaca vinima, sommeliera, vinskih novinara, vinskih stručnjaka i restoratera.

Pored tradicionalno najbrojnijih evropskih proizvođača iz Italije, Španjolske, Francuske i Portugala, ponovo su zablistala vina iz Crne Gore. Ocjene vrhunskog kvaliteta opravdala je crnogorska vinarija "13. Jul Plantaže" sa čak šest medalja.

Osvojeno je zlato za vina Malvazija 2017, Medun 2013 i Vranac Reserve 2013, a srebro su dobili Epoha 2013, Vranac barrique 2015 i Stari Podrum Cabernet Sauvignon 2012.

Mundus Vini je značajno natjecanje za sve vinarije sa ambicijom da se probiju, posebno na vinska i gastronomska tržišta Njemačke i Austrije. Ovo natjecanje se održava od 2001. godine, a svake godine na njemu učestvuje oko 6.000 - 10.000 vina iz cijelog svijeta.

Na dvanaestom Međunarodnom festivalu vina i gastronomije "Sarajevo Vino fest" sudjelovalo je oko 60 izlagača, najboljih proizvođača vina i gastro proizvoda iz Bosne i Hercegovine, ali i regije.

Osim iz BiH, na tom festivalu sudjelovali su i izlagači iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore. Posredstvom distributera Festival je bio prilika i probati vina iz Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Amerike, Novog Zelanda…

Posjetitelji su mogli uživati u vinima domaćih vinarija "AG Međugorje", "Matić", "Keža", "Vukoja", "Ostojić", "Jungić", "Marijanović", "Hercegovina vino", "Tolj", "Vilinka", "Anđelić", "Hercegovina Produkt", "Vučić", "Buntić", "Sivrić", "Povratak", "Hepok", "Zadro", "Andrija", "Petijević"…
Sve je odlično organizirano. Od smještaja, ambijenta, posjetitelja, zabavnog programa. Sve pohvale idu na račun organizatora. Ovo je regija u malom – kaže Josip Tolj, iz vinarije Tolj iz Čitluka.

Uz dobru ponudu pića i gastronomskih delicija i specijaliteta, posjetitelji u hotelu Holiday dva dana su uživali i u zanimljivim muzičkim sadržajima.

Na "Sarajevo vino festu" uživale su brojne javnosti poznate osobe iz BiH kao što su Adin Hebib, Tanja Đurović, Dario Delibašić, Dejan Radović, Mirsad Ćatić Čuperak.
Godinama dolazim na ovaj odličan festival. Čestitam organizatorima što su ponovo, na jednom mjestu, okupili najbolje vinare iz BiH i regiona. Sreo sam mnogo prijatelja među kojima je i Andrija Vasilja u čijim vinima iz Međugorja uživam decenijama – rekao je Adin Hebib, saopćili su organizatori.

Sinoć je u hotelu Tomislav u Tomislavgradu održana utemeljiteljska skupština Udruge vinara i vinogradara “Naš trs” Tomislavgrad. Skupštini je nazočilo 17 članova koji su već podigli svoje vinograde ili to planiraju uraditi. Za predsjednika Udruge izabran je pionir vinarstva i vinogradarstva u Tomislavgradu, gosp. Marko Baković Kosalj iz Mokronoga.

Mnogi Duvnjaci, a posebno ljudi iz tradicionalnih vinarskih krajeva postavit će pitanje odakle vinogradi i vino u Tomislavgradu. Upravo oko toga se vodila rasprava i na skupštini i dano je objašnjenje o sortama koje su posađene i koje su se „udomaćile“ na Duvanjskom polju i okolnim brežuljcima. Iako su duvanjskim vinogradarima ove činjenice itekako poznate, dodatna objašnjenja su potrebna. Jedan od nazočnih, fra Jozo Radoš Đoka, pitao je kako objasniti prijatelju iz Dalmacije da je vinograd na Duvanjskom polju sasvim normalna pojava, a ne silovanje zemlje, kako je tvrdio njegov prijatelj? Zamolio je i predsjednika Marka Bakovića Kosalja da mu nabroji sorte koje su zasađene i najbolje podnose duvanjsku klimu. Redoslijed sorti je sljedeći: traminac, palava, chardonnay, pinot crni, sauvignon, pinot sivi, pinot bijeli, cabernet cortis…

Novoutemeljena Udruga ima nekoliko ciljeva. Najvažniji je razmjena iskustava i educiranje članova koji tek počinju s podizanjem vinograda. Bitan zadak je i stvoriti komunikacijske kanale kako bi svi članovi dobili pravovremene informacije o zaštiti i sredstvima za zaštitu vinograda. Također, treba razmišljati i o zaštiti brenda duvanjskih vina. Kako reče predsjednik Udruge, potražnja za duvanjskim vinom je tolika da bi se samo u Zagrebu moglo prodati vino dobiveno sa svih do sada posađenih 20.000 loza, kada bi sve došle na rod. Inače, Tomislavgrad se može pohvaliti s 15 vinograda i oko 20.000 loza.

Na skupštini su izabrana i tijela Udruge:

Predsjedništvo čine: Marko Baković Kosalj, Ivica Dilber, Marko Baković Akan, Mate Pačar i Ante Topčić Top.

Nadzorni odbor: Ivica Čeko, Mirko Tomić, Mićo Šarac, Jerko Kelava i Marko Kovčo.

Vino je trajni dokaz da nas Bog voli i da nas želi vidjeti sretnima – rekao je Benjamin Franklin, dok je najveći rimski komediogaraf Plaut u jednom svom tekstu zavapio: "Proslavimo prigodu vinom i slatkim riječima".

No, ne treba biti ni državnik i filozof niti starorimski dramatičar da bi se zaključilo (oba citata zapravo govore o istome) da je bez dobroga vina gotovo nemoguće zamisliti bilo kakvu proslavu ili, jednostavno, druženje s prijateljima. Međutim, vino nije cijenjeno samo zbog raskošnih okusa i užitka koje pruža, već i zbog vrlo praktičnih blagodati za naše zdravlje. Još od davnina, naime, vino se držalo eliksirom života, a s vremenom je samo dobivalo na važnosti u tome smislu.

Znaju to dobro i u istarskoj obitelji Damjanić, pa tvrde da je čaša dobroga vina najbolji lijek za stres, ali i da jedna čaša njihova vina dnevno podiže kvalitetu života i utječe na dugovječnost. U današnje doba, kada smo svi izloženi ubrzanom životnom ritmu i stresu, moramo priznati da obećanja o spoju zdravlja i vrhunskog užitka zvuči itekako primamljivo.

Vino za našu obitelj nikada nije bilo proizvod. Ono je rezultat ljubavi i težnji savršenstvu, način izražavanja i komunikacije. Zapravo, vino je za nas uvijek bio stil života, nešto što veže ljude, pruža užitke i ujedno pogoduje općem zdravlju – kaže mladi enolog Ivan Damjanić, danas ključni čovjek obiteljske tvrtke Vina Damjanić iz Poreča.

Priča započinje još početkom 18. stoljeća kada je jedna grana obitelji (Jurković) počela podizati nasade vinograda na području Fuškulina, nedaleko Poreča. Rad, strpljenje i upornost doveli su ih do statusa jedne od vodećih vinskih kuća u regiji, činjenice koju 30-ih godina prošloga stoljeća potvrđuju brojna priznanja na različitim svjetskim vinskim izložbama, započeta Grand prixom sa zlatnom medaljom za crveno vino na Exposition du Bien-Etre u Parizu 1928.

Nakon poslijeratnog propadanja vinograda i više od pola stoljeća stanke, početkom novog tisućljeća, potomci Jurkovića, točnije obitelj Damjanić, započela je s podizanjem novih nasada na istim plodnim površinama odakle su nekada stizala šampionska vina. Uporni rad ogleda se u tome da danas obitelj raspolaže s osam i pol hektara vinograda (uskoro i dva više) te moderno opremljenim podrumom, gdje stečeno znanje i ljubav prema vinarstvu danas prakticira ambiciozni Ivan Damjanić. Dokaz da se dobro radilo su i mnoge vrijedne nagrade, od kojih posebno treba istaći zlatne medalje i iznimno visokih 95 bodova za Malvaziju 2016. i Clémente Blanc 2015. na International Wine Challenge 2016 u Londonu, inače najutjecajnijem natjecanju vina u svijetu, s najstrožim sustavom ocjenjivanja.

Posebno smo ponosni na to što je Malvazija 2016. na toj priredbi proglašena najboljim hrvatskim bijelim vinom. Kao i svakom ponosnom Istraninu, malvazija je nama i perjanica i borbeni konj, sorta kojom se dičimo i koja nas hrani. Zato smo se i odlučili napraviti njezine četiri verzije – svježu, iz bačvica od akacije, klasičnu maceriranu i desertno vino.

Malvazija Sincerus na tržište izlazi ove zime kao njihovo prvo desertno vino proizvedeno od prosušenih bobica istarske malvazije:
To je dvanaesto vino u našoj ponudi i svako je vrlo specifično po svojim karakteristikama. Naime, širenje ponude, kao i vrijedne nagrade koje dolaze, rezultat su stalnog tehnološkog unapređivanja, ali i našeg opredjeljenja za iskrena vina, ona s izraženim karakteristikama sorte, od čega neki proizvođači bez razloga bježe. Mineralnost koju imamo u dubokoj crvenici i tople pozicije vinograda koje pridonose cvjetnim i strukturnim notama u malvaziji, daju vrlo specifična vina. Za razliku od malvazija s bijele zemlje, koje su svježije i s višim kiselinama, naša je toplija, lijepo uobličena i s više voćne strukture. Istu filozofiju primjenjujemo i kod vina ostalih sorata, posebno onih od tradicionalnih istarskih. Znate, jedan od naših aduta je činjenica da svako naše vino ima sortne karakteristike i svoj poseban karakter zahvaljujući mikroklimi i ruci koja ga je napravila, zbog čega se razlikuju od svih drugih – zaključuje Ivan.

Iz podrumske riznice obitelji Damjanić

Podrum Vina Damjanić nudi iznimno široku paletu proizvoda, a svima im je zajednička jedinstvenost, odnosno snažan autorski pečat koji poštuje tlo, sortne karakteristike i mikroklimatske specifičnosti. Evo njihovih kratkih opisa, uz opasku da ih je, da bi se shvatilo o kakvoj se vrijednosti radi, najpametnije kušati.

Virtù
Pjenušac slamnato-žute boje, bogat sitnim mjehurićima. Nježne arome poljskoga cvijeća i citrusa. Vrlo osvježavajući i trajan, savršen kao aperitivno i ljetno vino.

Penelope
Rosé koji više podsjeća na provansalske nego domaće. Elegantnih voćnih i cvjetnih aroma, dok u okusu prevladava crveno bobičasto voće. Sjajan kao aperitiv.

Malvazija istarska
Paradno vino slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, tipična profinjena mirisa voćnih i cvjetnih nota. Iznimno sortno, suho, svježe i zaokruženo te uravnoteženo i harmonično.

Malvazija akacija
Zlatno-žute boje, 8-12 mjeseci odležano u bačvicama od akacije, puno delikatnih mirisa meda od akacije, zrelog voća i dimnih nota. Izražene punoće, svježe i harmonično.

Malvazija classic
Macerirana malvazija kristalno bistre, zlatno-žute boje, izraženih aroma zrelog voća, sušenog poljskog cvijeća te nota karamele i duhana. Svježe, mekano i zaobljeno, dugog trajanja u ustima.

Chardonnay
Intenzivne zeleno-žute boje, intrigantnog mirisa s karakterističnim tropskim notama te onim cvijeća, trava, začina i korice kruha. Bogato, mekano i izrazito harmonično.

Muškat žuti
Slamnato-žute boje, izraženog voćnog muškatnog i cvjetnog mirisa, posebno bazge. Poluslatko, fine svježine i strukture, toplo i konzistentno te trajna okusa.

Borgonja
Rubinske crvene boje, izraženog voćnog i cvjetnog mirisa te istančane svježine. Izvorni okus tradicionalne sorte obogaćen je začinskim notama. Vrlo harmonično i elegantno.

Clemente
Duboke, tamne rubinski crvene boje, elegantnih, dugotrajnih i slojevitih voćnih mirisa, nota začinskog bilja i crnog papra. Mekano, fino zaokruženo i bogato u ustima. Sastav: merlot 60%, cabernet sauvignon 25%, teran 10% i borgonja 5%.

Clemente bijeli
Slamnato-žute boje, gusto, kompleksnoga mirisa, s voćnim, cvjetnim i aromama prženih lješnjaka i sijena. Toplo, bogato i zaokruženo. Iznimno kompleksno i elegantno. Sastav: malvazija 60%, chardonnay 30%, pinot bijeli 10 %.

Duro istriano
Sjajne rubinske crvene boje, gusto, intenzivnih aroma crvenog i crnog bobičastog voća. Profinjene biljne i začinske note. Izvrsno parira tuni i odrescima na žaru. Sastav: teran 50%, borgonja 50%.

Malvazija sincerus
Kristalno bistro desertno vino, duboke zlatno-žute boje i izrazito gusto. Bogatoga nosa, profinjeno slatko i mekano, no istovremeno sviježe. Kompleksno i vrlo trajno u ustima.

Uspjeh istarskih vina i vinara u prošloj godini djelomično je plod nekoliko uzastopnih izvrsnih berbi, ali većim dijelom je rezultat sve veće izvrsnosti istarskog vinarstva, samopouzdanja i hrabrosti da se naša vina uopće šalju na ugledna domaća i međunarodna ocjenjivanja, festivale i smotre.

Stara istarska poslovica "svako lani bolje" već nekoliko godina ne vrijedi za istarsko vinarstvo: naime, već dulje vrijeme svaka je naredna godina obilježena sve boljim i vrjednijim uspjesima istarskih vina i na domaćoj i na svjetskoj vinskoj sceni. Počnimo od dva za cijeli vinski svijet najprestižnija godišnja vinska ocjenjivanja, u kasno proljeće u Londonu: Decanter World Wine Awards i International Wine Challenge. Na oba ocjenjivanja, između nekoliko desetaka tisuća uzoraka iz cijelog svijeta, u 2018. godini istarska vina ostvarila su najbolje rezultate ikad, a k tome su na oba ocjenjivanja bila najuspješnija među svim hrvatskim vinskim regijama. Zlatne Decanterove medalje za 2018. godinu osvojili su Ranko Anđelini za kupažu cabernet sauvignona i merlota Domenico 2015.; Andrea Cossetto za malvaziju Prima Luce 2017.; Franco Cattunar za malvaziju Collina 2015.; Marko Fakin za teran 2017. te Josip Franković za malvaziju Korona sur lie iz 2016 godine.

Uz ovih pet Decanterovih zlata za Istru (a sva hrvatska vina zajedno osvojila su ih deset), istarska vina osvojila su i 16 srebrnih i 24 brončane medalje, te 13 preporuka.

Vinibuoni d'Italia

Na ocjenjivanju International Wine Challenge (IWC) istarski su vinari osvojili skoro dvostruko više odličja nego lani. Ivan Damjanić dobio je na lanjskom IWC-u jedine dvije zlatne medalje među svim ne samo istarskim već i hrvatskim vinima, za Clemente blanc 2015. (kupaža malvazije, chardonnaya i pinota bijelog) i malvaziju 2016. koja je dodatno nagrađena i titulom National Trophy za najbolje hrvatsko bijelo vino, i za sveukupno najbolje hrvatsko vino u prošloj godini. Uz dvije Damjanićeve zlatne medalje, istarska su vina osvojila još osam srebrnih i 10 brončanih medalja, te 13 preporuka.

Osim u Velikoj Britaniji, istarska su vina postizala uspjehe i u drugim zemljama. Na talijanskom ocjenjivanju Vinibuoni d'Italia 2018. nagradom Corona, najvišim priznanjem na ovoj smotri, nagrađeni su vinarija Capo za malvaziju Virgo 2013. i malvaziju 2017.; Meneghetti za malvaziju 2016.; Cossetto za malvaziju Prima luce 2017.; i Zigante za teran Gran Riserva Santo Stefano 2013.; dok su priznanjem Golden star nagrađeni Fakin za muškat žuti 2017., Mario Peršurić za teran 2016. i Terzolo za malvaziju iz 2017. godine.

Istarska vina osvajaju priznanja i u Sloveniji na portoroškom festivalu "Malvazija, žlahtni okus Mediterana" najboljim pjenušcem proglašen je pjenušac od malvazije Vero blanc brut 2014. vinarije Zigante iz Kostanjice.

Vinistra

Na domaćoj vinskoj sceni najvažnija su odličja s Vinistre, a i sami istarski vinari često znaju reći da nisi uspio ako se nisi dokazao kod kuće. Na lanjskoj Vinistri je od ukupno 442 ocjenjivana vina čak 129 bilo nagrađeno zlatnim medaljama, a to je najviše zlatnih medalja dodijeljenih otkako uopće postoji Vinistra! Šampionske titule lanjske Vinistre pripale su Marijanu Armanu iz Vižinade za najbolju mladu malvaziju, Đuliju Ferencu iz Vižinade za najbolju zrelu malvaziju, Marku Fakinu iz Motovuna za najbolji mladi teran, Damiru Dobravcu iz Rovinja za najbolji zreli teran, Kmetiji Jogan iz mjesta Pobegi za najbolji mladi refošk, te vinariji Monte Moro iz Kopra za najbolji zreli refošk.

U istarskoj vinskoj godini etablirale su se još neke manifestacije kao putokazi za otkrivanje i praćenje i poznatih ali i sasvim novih vrhunskih vina. Tako su na jubilarnoj 25. izložbi vina u Gračišću (koja je prije par godina prerasla svoj negdašnji naziv "Smotra vina središnje Istre") šampionske naslove osvojile dvije do tada po priznanjima gotovo nepoznate vinarije: OPG Simonović iz Vižinade s teranom u kategoriji crnih vina, te Vina Prekalj iz Svetog Lovreča s malvazijom u kategoriji bijelih vina.

Prije dvije godine u Višnjanu je pokrenut međunarodni Festival pjenušaca, a šampion lanjskog bila je vinarija Misal iz Peršurići s pjenušcem Misal prestige 2014. K tome, svih devet zlatnih medalja na ovom festivalu osvojila je također vinarija Misal.

Od sredine prosinca počelo je objavljivanje godišnjih izbora i top-listi najboljih vina u prošloj godini. Te se top-liste još uvijek objavljuju, za neke još traje i glasanje, a među dosad zaključenima istarska vina također izvrsno prolaze. Tako je časopis Decanter uvrstio malvaziju Sv. Jakov vinarije Clai u izbor "Deset vrhunskih vina koje morate probati prije smrti"; a u također Decanterovom izboru deset najboljih crvenih vina sa Balkana našli su se Fakinov teran Il Primo 2017., Damjanićev crni Clemente iz 2013., te Matoševićeva Grimalda Red iz 2015. godine. Sommelierski prvak Siniša Lasan je u svoj izbor deset najboljih vina u 2018. godini uvrstio i dva istarska: novitet Malvazija Nera vinarije Tomac iz Motovuna, te višestruko nagrađivanu malvaziju Prima luce vinerije Cossetto iz sela Broskvari.

Vinski turizam

Istarski su vinari osvajali nagrade i za vinski turizam: tako je nagradu Bijeli grozd koju dodjeljuje vinski e-časopis GET Report za najbolju ponudu vinskog turizma u Hrvatskoj u 2018. godini dobila vinarija Stancija Meneghetti iz Bala, a od istarskih vinarija nagrađene su još vinarije Damjanić u Fuškulinu te Kozlović u Momjanu; dok je u sklopu natječaja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske Zlatnom poveljom nagrađena vinarija Kozlović.

Ovo je naravno tek djelomičan pregled uspjeha istarskih vina i vinara u prošloj godini, koji je djelomično plod nekoliko uzastopnih izvrsnih berbi, ali većim dijelom je rezultat sve veće izvrsnosti istarskog vinarstva, samopouzdanja i hrabrosti da se naša vina uopće šalju na ugledna domaća i međunarodna ocjenjivanja, festivale i smotre.

Kako za berbu 2018. mnogi vinari kažu da bi kvalitetom mogla čak nadmašiti već legendarnu 2015. godinu, uopće ne sumnjamo da će se niz vrhunskih uspjeha istarskih vinara nastaviti i narednih godina!